Prilozi

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Iz grafikona se vidi da su prilozi kad, gdje i kako među riječima koje najčešće uvode relativnu ili odnosnu rečenicu[1]

Prilozi su nepromjenjiva vrsta riječi koje se najčešće prilaže ispred glagola.[2] Koriste se i za izražavanje pitanja.[3] A mogu uvoditi i odnosne ili relativne rečenice.[1] U takvim rečenicama su uvijek zamjenjive zamjeničkim relativizatorom koji.[4] Zato ih se naziva i priložnim relativnim zamjenicama.[5] Neki lingvisti ih nazivaju i zamjeničkim prilozima.[6]

Vremenski prilozi[uredi | uredi kôd]

Pitanja: kada? otkada? dokada?

  • kada?
danas, večeras, noćas, jučer, sinoć, preksinoć, danas, sutra, preksutra, ljetos, proljetos, jesenas, zimus, proljeti, ljeti, jeseni, zimi, nadlani, preklani, obdan, obnoć, odmah, smjesta, sada, tada, onda, ikada, bilo kada, nikada, nekada, ponekad, katkad, uvijek, svagda, često, rijetko, rano, kasno, prije, poslije, potom, nedavno, skoro, uskoro, napokon, stoprv, kom
  • otkada?
odsad, otad, oduvijek, odavna, odmalena...
  • dokada?
dosad, dotad, dogodine, dovečer...

Mjesni prilozi[uredi | uredi kôd]

Grupa mjesnih zamjeničkih priloga koji primarno označavaju statičnost koristi se mnogo češće od grupa koje primarno označavaju dinamičnost, a daleko najučestaliji je prilog tu.[7]

Odgovaraju na pitanja: gdje? kamo? kuda? odakle? dokle? otkuda? dokud?

  • gdje?
ovdje, tu, ondje, negdje, igdje, nigdje, onegdje, gore, dolje, unutra, vani, sprijeda, straga...
  • kamo?
ovamo, onamo, tamo, nekamo, nikamo, ikamo, naprijed, natrag...
  • kuda?
ovuda, onuda, tuda, nikuda, nekuda, ikuda, kojekuda...
  • otkuda? odakle?
odavde, otud, odatle, odonud, niotkuda, odozgo, odozdo, odostraga, izdaleka, izvana, izbliza...
  • dokle? dokud?
donekle, dovle, dotle, donle

Načinski prilozi[uredi | uredi kôd]

Pitanje: kako?

  • kako?
onako, ovako, tako, slučajno

Uzročni prilozi[uredi | uredi kôd]

Pitanja: zašto? zbog čega?

  • zašto? zbog čega?
zato, stoga

Posljedični prilozi[uredi | uredi kôd]

Pitanja: s kojom posljedicom/ishodom?

  • s kojom posljedicom?
uzalud, uzaman, utaman

Količinski prilozi[uredi | uredi kôd]

Pitanja: koliko? koliko puta?

  • koliko?
ovoliko, toliko, onoliko, nekoliko, malo, premalo, više, previše, prekoviše, najviše, ponajviše, manje, najmanje, ponajmanje, dosta, odveć, opet, još, sasvim, potpuno, previše
  • koliko puta?
jedanput, dvaput, triput, stoput

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. a b Kordić, Snježana. 1995. Priložni relativizatori. Relativna rečenica (PDF). Znanstvena biblioteka Hrvatskog filološkog društva 25. Matica hrvatska i Hrvatsko filološko društvo. Zagreb. str. 225–259. doi:10.2139/ssrn.3460911. ISBN 953-6050-04-8. OCLC 37606491. (CROSBI). (NSK). Pristupljeno 8. kolovoza 2022.
  2. Vince, Zlatko. 1955. Gdje, kuda, kamo?. Jezik. Zagreb. 3 (5): 90–91. ISSN 0021-6925
  3. Kordić, Snježana. 2004. Prilozi gdje, kamo, kuda (PDF). Okuka, Miloš; Schweier, Ulrich (ur.). Germano-Slavistische Beiträge: Festschrift für Peter Rehder zum 65. Geburtstag. Die Welt der Slaven, Sammelbände - Sborniki, Band 21. Otto Sagner. München. str. 113. ISBN 3-87690-874-4. (CROSBI). Pristupljeno 15. srpnja 2018.
  4. Vitezić, Mladen. 1973. Relative clauses in English and Croatian. Filipović, Rudolf (ur.). YSCECP. Reports 8 (engleski). Faculty of Philosophy, Institute of Linguistics. Zagreb. str. 166
  5. Velčić, Mirna. 1987. Uvod u lingvistiku teksta. Školska knjiga. Zagreb. str. 24. ISBN 860-3-99013-1. (NSK)
  6. Pranjković, Ivo. 1993. Hrvatska skladnja. Biblioteka Jezikoslovlje 3. Hrvatska sveučilišna naklada. Zagreb. str. 28. ISBN 953-1-69001-4. (NSK)
  7. Kordić, Snježana. 2003. Prilozi ovdje/tu/ondje, ovamo/tamo/onamo, ovuda/tuda/onuda (PDF). JF. 59: 81. ISSN 0350-185X. OCLC 4634442433. (CROSBI). Pristupljeno 14. svibnja 2006.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]