Rasizam

Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno s Rasist)
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Rasizam je zločinačka, pseudoznanstvena ideologija koja inzistira na podjeli ljudske vrste na tzv. "rase", pritom ih klasificirajući na superiorne i inferiorne zbog onoga što smatra nepremostivim, biološki uvjetovanim razlikama. Po toj ideologiji "miješanje rasa" je krajnje nepoželjno, one trebaju živjeti odvojeno i, u ekstremnim verzijama, moraju biti uništene. Pristaša rasizma zove se rasist.

Povijest[uredi VE | uredi]

Rasizam je u raznim oblicima postojao kroz cijelu povijest ljudskog razvitka, no kao konkretnu ideologiju razvili su ga europski antropolozi 19. stoljeća istražujući primitivna društva. Zloupotrebljavajući između ostalog i Darwinovu teoriju evolucije, razvili su klasifikaciju ljudske vrste po tzv. rasama, uz obrazloženje kako su različite rase manje ili više odmakle u evolucijskom napretku u odnosu na izumrle pretke koje čovjek dijeli sa čovjekolikim majmunima. Smatrali su da je nizak općedruštveni razvoj primitivnih društava ne samo kulturno nego i onim što su smatrali biološki intrinsičnim, slabijim umnim sposobnostima. Tako su iz Afrike i zaostalih dijelova Azije stizale dezinformacije o poluljudima-polumajmunima. Najpoznatiji je primjer orangutan, kojeg su opisivali kao ljudsko biće pokriveno dlakom i sa snažnom majmunskom čeljusti.

Rane pristaše rasističke ideologije smatrale su da je viši stupanj društvenog razvoja lako mjerljiv nekim fizičkim karakteristikama, npr. oblikom lubanje i volumenom njenog intrakranijalnog prostora. Preciznija mjerenja i statistike su međutim pokazala da bitnih razlika u tom volumenu među onime što su smatrali "rasama" nema, kao ni njegovu poveznicu s kvocijentom inteligencije.

Sam Charles Darwin je ove ideje odbacivao, ukazujući da sve tzv. rase pripadaju istoj životinjskoj vrsti (Homo sapiens L.), jer se jednostavno međusobno križaju, te da su danas lako vidljive razlike uvjetovane kulturnom, a ne prirodnom evolucijom, koja nije dovela do bitnih bioloških promjena.
Ideolozi rasizma su na to uzvraćali da je križanje doduše moguće, ali da se križanjem pripadnika više i niže rase dobiva "iskvareni" primjerak koji se neopravdano pokušava ugurati u "višu rasu", a da je u najboljem slučaju je negdje u sredini. Primjer takve prakse su robovlasnici jugu SAD-a koji su često, uglavnom kroz sustavno silovanje, dobivali djecu sa svojim crnim robinjama, te ih smatrali "potpunim crncima" i također držali kao robove, bez primisli o očinskim osjećajima. "Miješanje rasa" je ostalo društveni tabu i bilo je otvoreno žestoko osuđivano i nakon ukidanja robovlasništva u toj državi.

Rasističke su ideje uglavnom bile u službi europskog imperijalizma, argumentirajući da je prirodan poredak stvari da "bijeli Europljani" budu vladari nad društvima koje su pokorili u kolonijama. U ustaljenom načinu rada pseudoznanosti, podaci koji nisu išli u prilog ideji zanemarivali su se, kao npr. da, iako postoje narodi koji žive na stupnju kamenog doba, mnogi izvaneuropski narodi imaju dugu tradiciju visokorazvijene civilizacije koje su još prije samo nekoliko stoljeća bile daleko društveno nadmoćne europskoj.

U vremenu prije i tijekom Drugog svjetskog rata, rasizam i njegove najgore posljedice pojavile su se i u imperijalnom Japanu, a i dalje preživljavaju u implicitnom obliku kroz društvene navike.

Gotovo uvijek, rasistička ideologija vezana je sa idejom da su neke tzv. rase prirodno superiornije od drugih, pa da je i prirodno da budu u superiornom društvenom položaju, te da je čak dozvoljeno koristiti silu da se taj položaj održi i spriječi "kvarenje rase".

Najradikalniji oblik rasističke ideologije u suvremenoj povijesti je nacionalsocijalizam, koji razlikuje Arijce kao "rasu gospodara", rase koje Arijcima mogu biti samo sluge ili robovi (npr. Slaveni), te rase koje trebe istrijebiti (Židovi, Romi) - posljednja ideja ostvarivana je kroz Holokaust u širem smislu, gdje su europski Židovi bili progonjeni kao pripadnici "niže rase", a ne kao pripadnici religije, čak i onda ako su im oba roditelja kršćani.

Na "odvajanju rasa" se bazirao npr. sustav apartheida u Južnoafričkoj Republici i isključivanje crnaca iz političkih prava na jugu SAD-a, koje se nakon ukidanja ove vrste ropstva (SAD i dalje prakticira oblik robovlasništva kroz kažnjavanje prisilnim radom) 1865. godine zadržalo sve do 60-ih godina 20. stoljeća. (Vidi npr. članak Rosa Parks)

Istraživanja[uredi VE | uredi]

Podrobnija antropološka i druga znanstvena istraživanja u 20. stoljeću pokazala su da je "primitivnost" primitivnih kultura relativna: jedan lovac i sakupljač, iako je nepismen i posjetuje vrlo primitivna oruđa, iskazuje u svojem životu visoku inteligenciju i brojna znanja i vještine. Lingvistička su istraživanja pokazala da su, suprotno prvobitnim utiscima o tome da neka primitivna plemena govore jedva artikuliranim, poluživotinjskim jezicima, svi ljudski jezici vrlo slične osnovne strukture, daleko složenije od bilo kojeg životinjskog sustava komunikacije. Čak i najprimitivniji jezici imaju jednak potencijal kao i najrazvijeniji za izražavanje suptilnih, apstraktnih misli, iako ih naravno zbog kulturne zaostalosti ne koriste.

Najjači argument protiv rasizma dala su molekularnobiološka i genetička istraživanja kao što su projekt humanog genoma koja su pokazala kako su, na fundamentalnoj nasljednoj osnovi, razlike među onim što se smatralo "rasama" neznatne i takve da je bilo kakva takva podjela ljudske vrste neutemeljena.


Rasizam danas[uredi VE | uredi]

Rasistička ideologija je ekplicitno nazočna u nekim ekstremističkim skupinama i pokretima kao što su Ku Klux Klan i neonacizam, a implicitno znatno šire kroz ekstremno desničarske političke pokrete. Pojavljuje se i izvan okvira "bijelih

Vidi[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Rasizam


Society.svg Nedovršeni članak Rasizam koji govori o politici treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.