Razgovor:Jugokomunistički zločini nakon završetka Drugog svjetskog rata

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Ovo je stranica za razgovor za raspravu o poboljšanjima na članku Jugokomunistički zločini nakon završetka Drugog svjetskog rata.
Rad na člancima

o ovemu ima podosta u Goldsteinovoj knjizi. Kao i o partijskim mućkama oko "izbora".--93.142.154.24 13:34, 1. studenog 2012. (CET)

Zatvori i logori[uredi]

Postoji poglavlje "Zarobljenički i koncentracijski logori" i odmah poslije toga "Politički zatvori i logori". To dvoje se poprilično preklapa. Predlažem spajanje u jedan podnaslov: "Zatvori i logori". U njih su trpani i zarobljenici, i njihove obitelji, i politički nepoćudni...
Nakon iznošenja nekih podataka, i nabrajanja zatvora i logora, za one najvažnije bi se stavila poveznica na njihovu zasebnu stranicu. --Zekoslavac (razgovor) 01:41, 17. rujna 2013. (CEST)

Aleksandar Ranković, ministar unutarnjih poslova i šef vojne i tajne policije 1.veljače 1951.godine, u beogradskoj skupštini podnio je izvješće. U njemu među ostalim stoji:

Wikicitati „Kroz naše zatvore je prošlo između 1945. i 1951. 3,777,776 zatvorenika, dok smo likvidirali 586,000 narodnih neprijatelja.”
(Aleksandar Ranković, iz izvještaja u beogradskoj skupštini, Politika, Beograd, 1.veljače 1951., str.1)

--Zekoslavac (razgovor) 01:57, 17. rujna 2013. (CEST)

Zekoslavac, smatram da je to vrlo vazan citat koji treba u clanak. Hvala za informaciju, + ima jos jako puno posla.... --Croq (razgovor) 10:16, 19. rujna 2013. (CEST)
Citat je uistinu veoma važan, ali ima jednu manu: nije istinit. [Faksimil] navedenog broja beogradske Politike pokazuje da na taj nadnevak na prvoj stranici nema nikakvoga Rankovićeva ekspozea (nego govor Aleša Beblera) te da je kao glavna tema A šlagera i B šlagera rat u Koreji. Zaista, ima tu još i te kako mnogo posla. --Inoslav (razgovor) 17:28, 26. ožujka 2018. (CEST)

Sorel[uredi]

U uvodnom se ulomku kao izvor za komunističko pribjegavanje revolucionarnom teroru koristi djelo francuskog revolucionarnog sindikalista Georgesa Sorela, što smatram neprikladnim budući da je KPJ bila marksističko-lenjinistička organizacija, a Sorel nije dio teoretske tradicije tog marksističkog pravca. Uklonit ću taj izvor ako nitko nema ništa protiv. JCamatte (razgovor) 21:36, 23. srpnja 2017. (CEST)

Neobjektivnost i propaganda[uredi]

Razumijem da nakon raspada Jugoslavije pojedini krugovi u Hrvatskoj pokušavaju da prikažu državu Jugoslaviju i njezinu pravednu borbu za oslobođenje od fašizma u kojem je na ovim prostorima najviše sudjelovala upravo Hrvatska u najgorem svijetlu, ali se na enciklopedijama ipak treba držati činjenica i objektivnosti. Ipsade da je cijeli svijet u zabludi što se tiče Jugoslavije samo nisu Hrvati, najviše oni naklonjeni NDH.

Za razliku od svih ex komunističkih država u Evropi, jedino Jugoslavija je imala petokolonaše koji su bili veći fašisti od njemačkih nacista. Sad bi bilo zanimljivo znati koliko od "žrtava jugokomunističkog zločina" su nevini civili a ko je bio pripadnik zločinačkih, petokolonaških terorističkih jedinica koje su vršile zločine na tlu Jugoslavije poput Jasenovca. - Prethodni nepotpisani komentar napisao je 2A02:8070:D299:7100:E5CD:97B7:4657:4E3D (razgovor)

Naziv članka[uredi]

Predlažem promjenu naziva članka u Jugokomunistički zločini u poraću, jer je kraće i svima razumljivo.Lordluka99 (razgovor) 19:32, 28. rujna 2019. (CEST)