Razgovor:Njemački jezik

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Ovo je stranica za razgovor za raspravu o poboljšanjima na članku Njemački jezik.
Rad na člancima


Broj govornika[uredi]

Zašto se broj izvornih govornika koji su navedeni u ovome i odgovarajućem članku na njemačkom razlikuju? Isto vrijedi i za broj onih kojima je to drugi jezik... --promatrax161 23:07, 16. listopada 2005. (CEST)

Brojčani podaci su uzeti s en wikipedije. Valjalo bi malo pročačkati izvore, zbrojiti, napisati ovdje i navesti izvore, jer inače nema previše smisla jedne podatke mijenjati s drugima (moguće je da brojke potječu iz istog izvora, ali iz različitih godina). Ukoliko imate znanja i volje slobodno to učinite. SpeedyGonsales 23:52, 16. listopada 2005. (CEST)

Ovo treba uklopit, prebačeno sa jezične skupine

  1. Standardni jezik (tu se «gornjonjemački» koristi kao sinonim za «novi gornjonjemački»)
  2. Prostorno-zemljopisni pojam
  3. Zbirni pojam za gornjonjemački jezik odnosno za dijalekte tijekom njegovog vremenskog razvoja od starog gornjonjemačkog, preko srednjogornjonjemačkog do suvremenog ili novog gornjonjemačkog jezika.

Standardni jezik[uredi]

Rasprostranjenost njemačkog jezika

Gornjonjemački je njemački jezik koji se smatra normom u izgovoru i korištenju riječi na njemačkome govornom području, što znači u Njemačkoj, Austriji, Luksemburgu, Lihtenštajnu, dijelovima Švicarske, Belgije u njenim istočnim kantonima, Italije u južnom Tirolu i Francuske u Elzasu i Lotaringiji ali ovdje vrlo rijetko, a koristi ga još uglavnom samo stariji naraštaji.

Pod pojmom gornjonjemački podrazumijeva se koncept normi pisanog i govornog jezika za koje se smatra da im se svi koji se koriste njemačkim jezikom u dnevnoj uporabi trebaju približiti najviše koliko mogu.

Narječja njemačkog jezika

Prostorno-zemljopisni pojam[uredi]

Srednjonjemačka narječja
Gornjonjemačka narječja

U svom drugom, i uz to prvobitnom značenju, gornjonjemački i donjonjemački su prostorno-zemljopisni pojmovi. Međutim u ovom smislu znanosti o jeziku, pojam gornjonjemački podrazumijeva zapadnogermanske (gornjo- i srednjonjemačke) dijalekte koji su sudjelovali u drugoj glasovnoj promjeni gornjonjemačkog jezika.

Povijesni razvoj pojma «gornjonjemačkog jezika»[uredi]

Novi gornjonjemački koristi se za najmlađe razdoblje razvoja njemačkog suvremenog jezika.

Razdoblja povijesnog razvoja njemačkog jezika dijele se na:

  1. Stari gornjonjemački 800. do 1050. godina
  2. Srednji gornjonjemački 1100. do 1350. godine
  3. Rani novi gornjonjemački 1350. do 1600./1650. godina
  4. Novi gornjonjemački 1650./1700. do sadašnjosti

Pri tome, kod točnog datiranja postojali su i veliki problemi. Prvo, kao početak starog gornjonjemačkog uzima se 800.-ta godina samo zato, jer su dosadašnja istraživanja utvrdila postojanje prvih pisanih izvora negdje u to vrijeme. Ali to ne znači, da i prije tog vremena nije postojao stari gornjonjemački jezik. Nadalje, prijelazi iz razdoblja u razdoblje su vrlo uvjetno točni. Oni su trajali, od područja do područja, i više od 100 godina. A na različitim nivoima, glasovna promjena koja se smatra prijelomnom granicom nije se dogodila odjednom, ona je nešto što je trajalo i nije se vremenski poklopila u svim područjima.