Razgovor:Rijeka

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Ovo je stranica za razgovor za raspravu o poboljšanjima na članku Rijeka.
Rad na člancima


1. Kako može biti na isti način označeno (neoznačeno) nešto što je dio službenog imena na talijanskom (Scuola superiore media ...) i nešto što je prijevod na engleski, tek toliko da se nađe, uz naziv fakulteta (Faculty of Maritime Studies Rijeka)? 2. Puni naziv je Hrvatski nogometni klub Rijeka, pa je onda i kratica HNK Rijeka, a ne NK. 3. Iza palače stavio bih dvotočku (jer je nabrajanje), pa ih razdvojio zarezom (isti razlog), a ovako se može činiti da je to jedna zgrada. 4. Kako može fakultet koji je u Opatiji biti pod Rijekom? A postoji natuknica (stranica) Opatija. 5. Je li "srednovjekovni dvorac" (Trsat) tu zato što se očekuju poveznice ili razlog neki drugi? U Rijeci (i okolo) je to "Frankopanski kaštel". Pitam prije nego uzmem mijenjati, da nekog ne razljutim. Nenad Labus 15:07, 15 July 2005 (CEST)

Grbovi i zastave[uredi]

Na stranici Rijeka ima dovoljno materijala za jos nekoliko stranica - o raznim zastavama, grbovima... Mozda da stogod izdvojimo u novi clanak, a na ovu ostavimo samo slike danih grbova i zastava, sa poveznicama na nove clanke?

Ante

Moze sto se mene tice. Mislim da je bitno da zastave ostanu na glavnom clanku o Rijeci jer je prica o njima vrlo simbolicna. Nemam nista protiv da se skracena verzija linka na neki drugi clanak.

KP Rijeke[uredi]

Tekst bi trebalo promijeniti nekako u: Komunistička partija Slobodne Države Rijeke osnovana 1921.godine bila je među najmanjim članicama III.internacionale (150 članova). Manje su bile napr. KP Palestine i Turkestana. Generalni sekretar bio je Simon Arpad. jer je pogrešan. Međutim, ne mogu sejvati, jer me pili "anti-spam" zbog "tinyurl"-a u adresi guvernera!

Riješeno! Trebalo je kliknuti na "edit section", tako se zaobiđe dio gdje je tinyurl.

Sombrero

Pogrešna povijest[uredi]

Izmijenio sam dosta u povijesti, jer je tekst pogrešan ili neprecizan.
* Za prvu promjenu - Tarsatica NIJE na Trsatu - vidi najnovije podatke u:
Prilog poznavanju antičke Tarsatike / Martina Blečić. U: Vjesnik Arheološkog muzeja u Zagrebu. - ISSN 0350-7165. - Ser. 3, 34 (2001) ; str. 65-122.
* O prijelazu Rijeke iz ruku posljednjeg Walseeovca Habsburzima, dostaje kao referenca već Klen et. al. "Povijest Rijeke" ili Koblerove "Memorie..."
* Rijeka je od 1776. pripadala ugarskim krunovinama, a ne caru.
* Jelačić nije vidio Rijeke 1848., a kamo li je osvajao; Bunjevac ostaje namjesnik nekoliko godina. Provjeriti kod istih.
* Problem oko Rijeke tehnički nastaje 28. listopada, kad istovremeno u Rijeci počinje pobuna jelačićevaca i Ossoinackov istup u parlamentu u Budimpešti; međutim međunarodne razmjere dobija tek tijekom studenog 1918., kad je rat već gotov.
* Na koncu, mislim da je formulacija o transformaciji Općine Rijeka sad jasnija, čak bolja. --zrini 15:15, 11. listopada 2006. (CEST)

Vanjske poveznice[uredi]

Ovaj članak je pretrpan vanjskim poveznicama, sve preko nekih 5 reprezentativnih vanjskih poveznica je pretjerano i svakako će se ukloniti, zato upozoravam suradnike da ne pretjeruju s direktnim poveznicama, a preporučujem čitanje članka Što Wikipedija nije, s naglaskom na ovaj dio. --Roberta F. 23:20, 16. siječanj 2007. (CET)


Naselja[uredi]

Na stranici Primorsko-goranske županije piše da Grad Rijeka ima dva naselja, a ovdje piše da ima jedno. Neznam koje bi bilo to drugo naselje, pa ako netko zna, neka ispravi. (http://www.pgz.hr/gradiop.html kliknuti na Rijeku) Martinb1 22:12, 6. siječanj 2008. (CET)

Obuhvata??[uredi]

U tekstu stoji "¹ Prema popisu iz 2001. na bivšoj teritoriji opićne Rijeka koja obuhvata gradove Rijeka,"

Mislim da u knjizevnom hrvatskom jeziku vrijedi glasovna promjena,pa se pravilno pise "obuhvaća".

Ako je pravilo da se hrvatska Wikipedia pise hrvatskim jezikom molim da prihvatite moj prijedlog. Ako ne isprika.

Pravilo je da je bolje sam promijenit jednu rijec nego napisat 40 suvisnih. --Ante Perkovic (razgovor) 15:56, 28. kolovoz 2008. (CEST)

Simon Arpad[uredi]

Zdravo! Glavni tajnik („generalni sekretar”) je bio Simon Arpad - To nije dobro, jer u mađarskom jeziku je Simon (hrv: Šimon) prezime i krsno ime je Árpád (Arpad). Szajci reci 15:02, 7. ožujak 2009. (CET)

Rijeka[uredi]

Rijeka se nije zvala Sankt Veit am Fluß, nego Sankt Veit am Pflaum (Flaum) kao sto se ni Rječina nije zvala Fluß nego, između ostaloga Pflaum ili Flaum. Uostalom tako piše i u engleskoj verziji Wikipedije. Prvi poznati zapis ove rijeke pod imenom Oeneus datira iz 2. stoljeća. U prošlosti se Rječina (lok. Ričina, Rečina) naziva Tarsis ili Tarsus, Pflaum, Fluvis ili Fluvius, Reka (Recha), Eneo i Fiumara. Zabilježena su i imena Aenei (Oenei) i Tarsia. Christian GrailachChristian (razgovor) 10:14, 17. listopada 2009. (CEST)

Stanovništvo[uredi]

the population is not 175486 diff, right is 128624 census --Knochen (razgovor) 22:06, 20. studenog 2014. (CET)

Corrected, thank you.--MaGaCroatian squares Ljubicic.pngporuči mi 07:53, 21. studenog 2014. (CET)

Volim grad koji teče[uredi]

Pokoju riječ o "Volim grad koji teče" - nova izreka grada Rijeke. Sveprisutan slogan u Rijeci i u Hrvatskoj (na automobilima RI registracija).

informacije na http://www.lokalpatrioti-rijeka.com/vijesti/130-volim-grad-koji-tece-porijeklo-naziva i http://www.fiuman.hr/znate-li-kako-je-nastala-fraza-volim-grad-koji-tece/

  • Obilje izvora na kojem leži Rijeka. U samome središtu grada 16 je izvorišta pitke vode. Temeljni je prirodni resurs Grada Rijeke obilje pitke visokokvalitetne vode, a glavni je izvor rijeka Rječina .
  • Ivica Brusić – Brujo sa Krka je prvi došao na ideju da slogan “Volim grad koji teče” oživi i prenese na naljepnice koje se mogu nalijepiti na vozila. Odabrao je pomno font i stavio naljepnicu na svoj auto, zatim je sliku vozila s naljepnicama objavio na Facebook stranici, nakon čega mu je došlo puno upita gdje se takve naljepnice mogu nabaviti i tako je grad dobio novi suvenir.
  • Tražeći tko je prvi upotrijebio taj slogan naišao je na tekst objavljen u Vijencu 2000. godine u kojem je taj slogan u svojem govoru spomenuo gradonačelnik Vojko Obersnel.
  • Natpis ima 18 certifikata grada Rijeke. Liniji proizvoda “Volim grad koji teče” dodijeljeno je pravo uporabe znaka “Izvorno riječko”. 213.149.61.162 23:28, 11. listopada 2018. (CEST)

Riječki tunel (turizam)[uredi]

Ne znam gdje ubaciti.

Riječki tunel, popularno zvan Nova riječka ulica je obnovljeni vojni tunel koji se proteže od ulice Dolac pa sve do Katedrale sv. Vida. Izgradila ga je talijanska vojska u dužini od 330 metara, u razdoblju od 1939. do 1942. godine, a širok je oko 4 i prosječno visok 2,5 metra. Prohodan je cijelom dužinom. (ideja je da postane riječka verzija tunela Grič u Zagrebu)[1] Setenzatsu (razgovor) 01:29, 2. lipnja 2019. (CEST)