Prijeđi na sadržaj

Rodoč

Koordinate: 43°18′44″N 17°48′30″E / 43.3122339°N 17.8084553°E / 43.3122339; 17.8084553
Izvor: Wikipedija
Rodoč
EntitetFederacija BiH
ŽupanijaHercegovačko-neretvanska
Općina/GradMostar

Koordinate43°18′44″N 17°48′30″E / 43.3122339°N 17.8084553°E / 43.3122339; 17.8084553

Stanovništvo
 – naselje (2013.)3.257

Zemljovid
Rodoč na zemljovidu Bosne i Hercegovine
Rodoč
Rodoč
Rodoč na zemljovidu BiH

Rodoč je naselje u gradu Mostaru, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.[1]

Podrijetlo imena Rodoč u potpunosti nije razjašnjeno. Ono što je sigurno je da se ne radi o imenici slavenskog podrijetla. Najvjerojatnije se radi o imenici ilirskog podrijetla, posebice ako se uzme u obzir da postoje dokazi odvijanja života u Rodoču još iz vremena Ilira.

Infrastruktura

[uredi | uredi kôd]

Znamenitosti

[uredi | uredi kôd]

Stanovništvo

[uredi | uredi kôd]

Popisi 1971. – 1991.

[uredi | uredi kôd]
Rodoč
godina popisa 1991.[7] 1981. 1971.
Hrvati 2.735 (60,79%) 2.237 (52,93%) 1.823 (53,19%)
Muslimani 874 (19,42%) 706 (16,70%) 847 (24,71%)
Srbi 433 (9,62%) 446 (10,55%) 643 (18,76%)
Jugoslaveni 378 (8,40%) 711 (16,82%) 23 (0,67%)
ostali i nepoznato 79 (1,75%) 126 (2,98%) 91 (2,65%)
ukupno 4.499 4.226 3.427

Popis 2013.

[uredi | uredi kôd]
Rodoč
godina popisa 2013.[1]
Hrvati 2.898 (88,98%)
Bošnjaci 252 (7,74%)
Srbi 35 (1,07%)
ostali i nepoznato 72 (2,21%)
ukupno 3.257

Značajke

[uredi | uredi kôd]

Rodoč je predgrađe grada Mostara. Nalazi se oko 5 km južno od centra Mostara i oko 2 km južno od Starog mosta. U ranijem ustrojstvu grada pripadalo je mostarskoj općini Jugozapad.

Još početkom 20. stoljeća, u Rodoču je bio smješten Centar za obuku vojnih pilota. U njemu je bila smještena Vojna gimnazija, kasnije Vojni heliodrom. Ono po čemu je Rodoč bio poznat u cijeloj Europi i svijetu je Zrakoplovna industrija "Soko" koja je bila jedina tvornica za izradu i proizvodnju vojnih aviona u JI Europi.

Danas se u Rodoču nalazi Fakultet prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti, kao i Fakultet glazbene umjetnosti Sveučilišta u Mostaru. Rodoč je posebno poznat po manifestaciji "Mostarski sajam" koji se održava svakog proljeća s međunarodnim sudjelovanjem. U Rodoču se nalazi mnoštvo tvornica, poduzeća, poslovnih objekata kao i carinski terminal i može se reći da se radi o gospodarskoj i poslovnoj žili kucavici grada Mostara i Hercegovine.

Rodoč je bilo najveće mostarsko i hercegovačko naselje s hrvatskim pučanstvom u Hercegovini koje nije imalo katoličku crkvu iako je bogoslužje kroz stoljeća služeno u adaptiranim objektima. Izradu crkve su opstruirale ondašnje vojne i komunističke vlasti s obzirom na to da se radilo o centru vojne zrakoplovne industrije. Danas je zahvaljujući prije svega donacijama dobrih ljudi i poduzeća, napravljena crkva Sv. Ivana Krstitelja u kojoj se već održavaju prve mise, a potpuna izgradnja tek slijedi.

Mnogo uglednih Mostaraca koji su pridonijeli razvoju i ugledu svog grada i Hercegovine su iz mostarskog naselja Rodoč.

Povijest

[uredi | uredi kôd]

U Domovinskom ratu, tijekom srpske okupacije južnih dijelova grada Mostara i naselje Rodoč je bilo okupirano. Srpski agresori su spalili preko 80% kuća, većinu stanovnika koje su zatekli su pobili ili odveli u logore, uglavnom u logore u Bileći u istočnoj Hercegovin i u logor Morinje u Crnoj Gori gdje su trpjeli neviđena zlostavljanja i torture, a iz kojih se i mnogi nisu vratili svojim domovima. Zbog zlostavljanja u logorima u Morinju u Crnoj Gori je osuđeno nekoliko ratnih zločinaca (Zlatko Tarle, Mlađan Govedarica, Ivo Gojnić, Boro Gligić, Špiro Lučić, Ivo Menzalin...). Nakon oslobađanja južnih dijelova grada stanovnici Rodoča su se opet vratili u svoj grad i naselje i ponovno ga izgradili.

Poznate osobe

[uredi | uredi kôd]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. a b 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima, popis.gov.ba, preuzeto 8. lipnja 2019.
  2. Popis poštanskih ureda HP Mostar. Hrvatska pošta Mostar
  3. Ambulanta Rodoč, pristupljeno 14. ožujka 2024.
  4. Sert, Ivan. 1981. Vazduhoplovna industrija "Soko" - Mostar 1951.-1981. Sarajevo
  5. dzenan.k. 5. lipnja 2021. Regionalni ured Mostar. Uprava za indirektno / neizravno oporezivanje BiH. Pristupljeno 11. ožujka 2024.
  6. Članice SUM-a - SUM. www.sum.ba. Pristupljeno 11. ožujka 2024.
  7. Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.