Prijeđi na sadržaj

Stari most u Mostaru

Izvor: Wikipedija
Stari most
Stari most u Mostaru
Stari most u Mostaru
Osnovni podatci
PremošćujeNeretva
MjestoMostar
Vrijeme gradnje1557. – 1566./1567.
Otvorenjeoko 1566./1567.
Saniranje2001. – 2004.
Rušenje9. studenoga 1993.
Konstrukcijalučni most
Namjenapješački promet
Projektanti i izvođači radova
ProjektantMimar Hajrudin
GraditeljMimar Hajrudin
Tehnički podatci
Ukupna dužina30 m
Visina mosta24 m
Širina mosta4 m
Najveći raspon30 m
Koordinate43°20′13″N 17°48′53″E / 43.33694°N 17.81472°E / 43.33694; 17.81472
Zemljovid
Stari most u Mostaru na zemljovidu Bosne i Hercegovine
Stari most
Stari most
Stari most u Mostaru na zemljovidu Bosne i Hercegovine


Stari most u Mostaru
Svjetska baština – UNESCO
Država Bosna i Hercegovina
Godina uvrštenja2005.
VrstaKulturno dobro
Mjerilovi
Ugroženost–
PoveznicaUNESCO:946
Koordinate43°20′13″N 17°48′53″E / 43.33694°N 17.81472°E / 43.33694; 17.81472
Mostar na zemljovidu Bosne i Hercegovine
Mostar
Mostar
Lokacija Staroga mosta u BiH

Stari most u Mostaru preko rijeke Neretve dio je UNESCO-ove svjetske baštine u sklopu lokaliteta Old Bridge Area of the Old City of Mostar.[1] Izgrađen je u 16. stoljeću za vladavine Sulejmana Veličanstvenoga, a uobičajeno se pripisuje graditelju Mimaru Hajrudinu.[1] Most je srušen tijekom rata u Bosni i Hercegovini u studenome 1993., a nakon obnove ponovno je otvoren 23. srpnja 2004. godine.[1]

Odlike

Stari most s kulom Tara (1974.)
Stari most noću (2008.)

Stari most ima izražen luk širine oko 4 metra i raspona oko 30 metara te se uzdiže približno 24 metra iznad Neretve.[2] Na oba kraja mosta nalaze se obrambene kule, Helebija na sjeveroistoku i Tara na jugozapadu, koje se u literaturi povezuju s nazivom mostari.[2] Luk je izgrađen od lokalnoga kamena tenelije. Umjesto klasičnih temelja, most počiva na vapnenačkim upornjacima koji se na razini rijeke nastavljaju u zidove što nose kule; upornjaci su visoki 6,53 metra, dekorativna sima na početku luka 32 cm, a visina luka iznad sima iznosi 12,02 metra.[2]

Zbog ograničenoga broja sačuvanih podataka o samome procesu gradnje, u stručnoj se literaturi ističe da pojedinosti o podizanju skele, dopremi kamena i tehnici gradnje nisu u cijelosti razjašnjene.[2] Zato se most u pravilu smatra jednim od najistaknutijih graditeljskih ostvarenja svojega vremena.[1]

Povijest

Most je dao podići osmanski sultan Sulejman Veličanstveni kako bi zamijenio stariji drveni viseći most, koji se smatrao nesigurnim.[2] Gradnja je trajala više godina, a natpis na mostu kao godinu dovršetka navodi 974. godinu po islamskome kalendaru, što približno odgovara 1566./1567. godini.[2]

O gradnji mosta sačuvano je razmjerno malo izravnih podataka, pa su se uz povijesne navode održale i predaje o graditelju Hajrudinu, učeniku Sinana. Prema jednoj od poznatijih predaja, graditelj je pri skidanju drvene konstrukcije očekivao mogući neuspjeh i pripremao se za vlastiti pogreb.

Rušenje mosta

Tijekom bošnjačko-hrvatskoga sukoba u Mostaru most je imao važnu prometnu i opskrbnu ulogu za istočni dio grada.[3] U žalbenom sažetku presude u predmetu Prlić i drugi navodi se da je Raspravno vijeće utvrdilo kako je 8. studenoga 1993. tenk snaga HVO-a cijeli dan otvarao paljbu na Stari most, koji je do večeri bio na rubu urušavanja, a most se srušio 9. studenoga 1993.[3] Sam čin rušenja zabilježile su i televizijske kamere.[4] U travnju 2023. u medijima je objavljena i dodatna videosnimka događaja, snimljena s brda Hum.[5]

Presude MKSJ-a

Tužiteljstvo Međunarodnoga kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju u početnoj je optužnici u predmetu Prlić i ostali iz 2004. među ostalim obuhvatilo i događaje u Mostaru, uključujući razaranje Staroga mosta.[6]

U prvostupanjskoj je presudi Raspravno vijeće zaključilo da je HVO razorio Stari most te da je most u vrijeme napada bio vojni cilj jer bi njegovo uništenje praktično onemogućilo daljnju opskrbu postrojba Armije BiH, ali je istodobno ocijenilo da su posljedice razaranja bile nerazmjerne konkretnoj i neposrednoj vojnoj prednosti koja se od toga očekivala.[7] U istome je predmetu predsjedatelj Sudskoga vijeća Jean-Claude Antonetti izdvojio djelomično suprotno mišljenje.[8]

U žalbenoj presudi iz 2017. Žalbeno je vijeće, uz izdvojeno mišljenje suca Fausta Pocara, preinačilo dio prvostupanjskih zaključaka koji su se odnosili na Stari most. U sažetku žalbene presude navodi se da je Žalbeno vijeće zaključilo kako je most u vrijeme napada bio vojni cilj i da je njegovo uništenje nudilo određenu vojnu prednost, zbog čega samo po sebi nije moglo biti kvalificirano kao bezobzirno razaranje koje nije opravdano vojnom nuždom; slijedom toga ukinuti su i zaključci da je razaranje mosta u tom dijelu predstavljalo progon i protupravno teroriziranje civila.[3][9]

Naknadna tumačenja i osporavanja

U dijelu hrvatskih medija i nakon presuda nastavile su se pojavljivati tvrdnje da most nisu srušile postrojbe HVO-a, nego Armije RBiH.[10][11] U tim su se tvrdnjama često navodile i osobne analize videosnimaka koje je objavio Slobodan Praljak.[12]

Povjesničari Holm Sundhaussen[13] i Marie-Janine Čalić[14] odbacili su takva tumačenja i mostovo rušenje pripisali granatiranju HVO-a. Martin Coward rušenje je opisao kao čin memoricida, odnosno namjernoga uništavanja zajedničke kulturne baštine.[15][16]

Obnova

Tijekom poratne obnove ronioci su iz Neretve izvadili dio kamenih ostataka izvornoga mosta, a Stari je most obnovljen i svečano otvoren 2004. godine.[1][2]

Skokovi sa Starog mosta

Podrobniji članak o temi: Skokovi sa Starog mosta

Skokovi sa Starog mosta tradicionalno su natjecanje u skokovima u vodu koje se održava svake godine krajem srpnja.[17] Skokovi se izvode u dvjema kategorijama: na noge i na glavu (lasta). U skokovima na noge poželjno je da skakač pri ulasku u vodu napravi što manji pljusak (štrâp), dok je u skokovima na glavu kriterij drukčiji.

Galerija

Panorama Staroga mosta od 360° s južne strane
Panorama Staroga mosta od 360° s južne strane

Izvori

  1. 1 2 3 4 5 Old Bridge Area of the Old City of Mostar. UNESCO World Heritage Centre. Pristupljeno 17. ožujka 2026.
  2. 1 2 3 4 5 6 7 Old Bridge Area of the Old City of Mostar (nomination file) (PDF). UNESCO World Heritage Centre. Pristupljeno 17. ožujka 2026.
  3. 1 2 3 Trial Judgement Summary for Prlić et al (PDF). Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju. Pristupljeno 17. ožujka 2026.
  4. ↑ Six Senior Herceg-Bosna Officials Convicted. Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju. Pristupljeno 17. ožujka 2026.
  5. ↑ Novi snimak granatiranja i rušenja Starog mosta u Mostaru. Federalna. Pristupljeno 17. ožujka 2026.
  6. ↑ Prlić et al. Initial Indictment. Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju. Pristupljeno 17. ožujka 2026.
  7. ↑ Sažetak presude Raspravnog vijeća u predmetu „Prlić i drugi” (PDF). Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju. Pristupljeno 17. ožujka 2026.
  8. ↑ Separate and Partially Dissenting Opinion of Presiding Judge Antonetti (PDF). Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju. Pristupljeno 17. ožujka 2026.
  9. ↑ Sažetak presude Žalbenog vijeća u predmetu „Prlić i drugi” (PDF). Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju. Pristupljeno 17. ožujka 2026.
  10. ↑ Tko je i kako srušio Stari most – nema konačne istine. Večernji list. Pristupljeno 17. ožujka 2026.
  11. ↑ Je li se Stari most u Mostaru urušio ili je srušen?. Slobodna Dalmacija. Pristupljeno 17. ožujka 2026.
  12. ↑ Praljak, Slobodan. Analiza rušenja Starog Mosta prema dostupnim video snimcima (PDF). slobodanpraljak.com. Pristupljeno 17. ožujka 2026.
  13. ↑ Sundhaussen, Holm. 2012. Jugoslawien und seine Nachfolgestaaten 1943–2011: Eine ungewöhnliche Geschichte des Gewöhnlichen. Böhlau Verlag. Wien – Köln – Weimar. str. 360. ISBN 978-3-205-79609-1
  14. ↑ Čalić, Marie-Janine. 1996. Krieg und Frieden in Bosnien-Hercegowina. Suhrkamp Verlag. Frankfurt am Main. ISBN 978-3-518-11943-3
  15. ↑ Coward, Martin. 2009. Urbicide: The Politics of Urban Destruction. Routledge. London. str. 1–7. ISBN 978-0-415-46131-3
  16. ↑ Borowitz, Albert. 2005. Terrorism for Self-Glorification: The Herostratos Syndrome. Kent State University Press. str. 65. ISBN 0-87338-818-6
  17. ↑ Krnić i Tiro slavili u skokovima sa Starog mosta. Sportsport.ba. Pristupljeno 17. ožujka 2026.

Vanjske poveznice

Logotip Zajedničkog poslužitelja Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi Stari most u Mostaru
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Stari_most_u_Mostaru&oldid=7583791"