Seget Donji

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Seget Donji
Seget Donji na karti Hrvatska
Seget Donji
Seget Donji
Seget Donji na zemljovidu Hrvatske
Županija Splitsko-dalmatinska županija
Općina/Grad Seget
Najbliži (veći) grad Trogir
Zemljopisne koordinate 43°31′01″N 16°13′59″E / 43.517°N 16.233°E / 43.517; 16.233Koordinate: 43°31′01″N 16°13′59″E / 43.517°N 16.233°E / 43.517; 16.233
Stanovništvo (2001.)
 - Ukupno 2.466
Pošta 21218 Seget Donji
Pozivni broj +385 (0)21
Autooznaka ST
Seget Donji - ribarsko selo 4.jpg

Seget Donji je mjesto uz jadransku obalu. Nalazi se zapadno od Trogira, na kojeg se nastavlja i predstavlja prirodni produžetak. Administrativno pripada općini Seget i njeno je sjedište. Mjesto je sagrađeno kao tip zatvorenog, pravokutnog naselja. U Segetu Donjem je sjedište općine Seget.

Povijest[uredi VE | uredi]

Seget donji.jpg

Seget Donji je najveće naselje u sastavu općine Seget. Smješten je dva kilometra zapadno od UNESCO-va grada Trogira i ima dugu turističku tradiciju. Zahvaljujući blagoj klimi, stanovništvo se i danas bavi poljoprivredom i ribarstvom. Rivijera Seget svojim dugim i čistim pješčanim plažama, raznolikim smještajnim kapacitetima u luksuznim hotelima i apartmanima na samoj morskoj obali, uz sportsko-rekreacijske mogućnosti pružit će vam nezaboravan odmor.

Stara jezgra Segeta Donjeg je malo ribarsko mjesto, smješteno unutar pravokutnog srednjovjekovnog kaštela, napravljenog prema modelu monumentalne Dioklecijanove palače. Za nadnevak utemeljenja Segeta možemo uzeti 13. siječnja 1564., kada je trogirski knez Augustin Bembo izdao dozvolu Jakovu ( tal. Giaccomo) Rotondu, pisaru gradske blagajne, da sagradi kulu i pored nje utvrđeno selo. U to utvrđeno selo uskoro su se počeli spuštati seljaci iz raštrkanih sela, radi lakše obrane pred osmanlijskim napadima. Poput splitskih i trogirskih kaštela koji su nastali na zapadnoj strani Trogira, izgradnjom Segeta obrambene utvrde se šire prema istoku do Marine. Segetski kaštel predstavlja vrijedan spomenik dalmatinskog urbanizma. Seget se sve do 17. stoljeća nazivao i Kaštel Rotondo, da bi od sredine 17. stoljeća zaživjelo ime Seget, dok stari naziv potpuno nestaje. O antičkoj prošlosti na području Segeta svjedoče dva žrtvenika posvećena grčkom junaku Heraklu, koji su pronađeni u kamenolomu ispod brda sv. Ilije. U okolnom polju se nalazi više crkvica, od kojih su najstarije ruševine crkvice sv. Danijela iz ranog srednjeg vijeka. U samom mjestu Seget nalazi se barokna crkva Gospe od Ružarija ( Ruzarice) koja je sagrađena 1758. godine, na temeljima manje crkve Gospe od Ružarija i sv. Antuna Padovanskog, koja je prethodno srušena. U crkvi se čuva gotičko oslikano raspelo iz XIV. stoljeća i oslikani drveni triptih, djelo Blaža Jurjeva Trogiranina.

Seget je osnovan 13.1.1564 godine odlukom mletačkog kneza i kapetana Trogira Augustina Bemba kojom je dopušteno Jakovu Rotondu pisaru trogirske gradske blagajne izgraditi kaštel u kojem će se skloniti i on i njegovi seljaci u slučaju ratne opasnosti.[1] Seget je jedno od više utvrđenja nastalih oko Trogira (sedam kaštela istočno i dva zapadno) u 15. i 16. stoljeću.

Pod pritiskom i turskih pustošenja i izričite naredbe mletačkih vlasti tijekom 16. i 17. stoljeća seljaci okolnih sela (Smokvica, Vraca-danas više ne postoje već su lokaliteti u Gornjem Segetu) su se naselili u ovaj novoizgrađeni kaštel kao što su se seljaci kaštelanskog polja uselili svoje kaštele. Kad je 300 poljičkih porodica pod vodstvom Janka Marjanovića godine 1570. prebjeglo s osmanskog teritorija na mletački, dio tih obitelji naseljen je na splitskom a dio na trogirskom području pa su tom prigodom stigli u Seget i poljički doseljenici.

Seget Donji - ribarsko selo.jpg

Nakon Kandijskog rata godne 1699. je kršćanski narod iz turskog teritorija masovno i organizirano prelazio na mletački; tu su izbjeglice smještane na takozvanu Novu stečevinu (Aquisto Nuovo) - teritorij osvojen od Turaka čime se i teritorij trogirske komune proširio za područje današnjeg Segeta Gornjeg. Godine 1711. je na trogirskom području izvršen popis[2] vlasnika zemljišta i stoke. U Segetu je tada izbrojano ukupno 52 obitelji s ukupno 343 osobe. Iz broja komada krupne stoke koje su posjedovali segećani (29 konja, 106 volova, 158 krava, 58 telića i 3249 komada sitne stoke ) vidi se da su pretežito živjeli od stočarstva.

Godine 1743. zabilježeno je 90 obitelji i 649 osoba.

Austrijski popisi govore o daljnjem rastu broja stanovnika od 1021 stanovnika godine 1880.-te preko 1443 stanovnika godine 1900.te pa do 2035 stanovnika godine 1961. (Izvor: NARODNOSTNI I VJERSKI SASTAV STANOVNIŠTVA HRVATSKE 1880-1991. PO NASELJMA, REPBLIKA HRVATSKA DZS, ZAGREB 1998.) Tijekom ta dva stoljeća (od XVIII do XX) došlo je do gotovo potpunog preseljenja stanovništva iz Gornjeg Segeta u Donji Seget vjerojatno uzrokovanog prelaskom s glavne djelatnosti poljoprivrede i sitnog stočarstva na turizam.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Prema popisu stanovnika iz 2001., Seget Donji ima 2.466 stanovnika. Jedino autohtono, apsolutno i većinsko stanovništvo Segeta Donjeg su Hrvati, potomci romaniziranih Ilira, Avara i Slavena, koji su se naselili u to područje u 7. stoljeću, i još srednjevjekovnom genetskom primjesom uslijed čestih upada turskih janjičara.

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Stanovništvo se bavi turizmom, ribarstvom i poljoprivredom.

Poznate osobe[uredi VE | uredi]

  • Milijada Barada, hrvatska pjesnikinja i slikarica[3][4]
  • Jozo Lozovina Mosor, član KPJ, rukovoditelj antifašističkog ustanka u Segetu Donjem i narodni heroj NOR-a<ref> grupa autora: “Trogirski kraj u NOB-u”

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. C.Fisković : "Segetski spomenici", u "Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku" LVI-LIX/2,1954-1957
  2. Omašić Vjeko: "Katastik trogirskog dijela Nove stečevine iz 1711 godine" u Građa i prilozi za povijest Dalmacije, Izdanje Historijskog arhiva u Splitu, svezak 8. Split 1974.
  3. Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Zagreb, 11. veljače 2014. (pristupljeno 9. listopada 2016.)
  4. MojTV Milijada (pristupljeno 9. listopada 2016.)


Noia 64 filesystems home white.pngFlag of Croatia.svg Nedovršeni članak Seget Donji koji govori o naselju u Hrvatskoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.