Pečuh
Pečuh | |
---|---|
Pečuh | |
Država | ![]() |
Regija | Južno Podunavlje |
Županija | Baranjska |
Mikroregija | Pečuška mikroregija |
Najbliži veći grad | Kapošvar |
Površina | |
• Ukupna | 162,61 km2 |
Koordinate | 46°04′15″N 18°13′59″E / 46.070833°N 18.233056°E |
Stanovništvo | |
• Ukupno | 157.680 (2010.) (965/km²) |
Vremenska zona | CET (UTC+1) |
• Ljeto (DST) | CEST (UTC+2) |
Poštanski broj | 7600-7636 |
Pozivni broj | 72 |
Stranica | http://www.pecs.hu |
![]() | |
Pečuh (mađarski: Pécs, latinski: Quinque Ecclesiae, njemački: Fünfkirchen, srpski: Pečuj ili Печуј, slovački: Päťkostolie, turski: Peçuy) je grad u južnoj Mađarskoj; peti po veličini. Pored oblika Pečuh, Hrvati u Mađarskoj ga zovu i Pečuj, Pečuv, Peču i Petocrikva.[1]
Pečuh se nalazi na obronku planine Mečeka, u blizini granice s Hrvatskom. Oduvijek je bio multikulturalni grad s velikom koncentracijom nacionalnih manjina Hrvata i Podunavskih Švaba koji žive u gospodarskom i kulturnom autonomijom. Pečuh je najveće sveučilišno središte u Mađarskoj s više od 34.000 studenata.[2]
Moto grada je: "Grad bez granica".
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/7/71/P%C3%A9cs_l%C3%A1tk%C3%A9pe.jpg/400px-P%C3%A9cs_l%C3%A1tk%C3%A9pe.jpg)
Pečuh je jedan od najstarijih gradova u Mađarskoj s naseobinama iz prapovijesti. Na ovom mjestu su početkom 2. stoljeća Rimljani osnovali grad Sopianae, a naseljavali su ga većinom Kelti i Panonci (srodnici Ilira). Do 4. stoljeća postao je glavnim gradom provincije Valeria kao važno središte kršćanstva, poznat kao Quinque Ecclesiae ("pet crkava").
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/6/62/Pecs-terkep_dka.jpg/250px-Pecs-terkep_dka.jpg)
Pod imenom Pechyut se prvi put javlja 1235. godine u jednom dokumentu nakon najezde Mongola, gdje se spominje kao pécsi út (mađarski: put za Pécs). Ime potječe iz slavenskog jezika, a znači "peć", dok na turskom "beş" znači 5 (što aludira na njegov hrvatski naziv Petocrikva). Već u gradskoj povelji iz 1290. godine grad se službeno zove Pécs.
God. 1367., hrvatsko-ugarski kralj, Ludovik I. Anžuvinac, je u Pečuhu osnovao prvo mađarsko sveučilište i jedno od najstarijih u Središnjoj Europi. Za vrijeme biskupa, pjesnika i humanista, Ivana Česmičkog (Janus Pannonius), u 15. stoljeću, Pečuh je bio središtem umjetnosti i kulture.
Od. 1543. do 1686. Pečuh je okupiralo Osmansko Carstvo, i iz tog razdoblja sačuvani su brojni spomenici, poput džamije paše Kazima na trgu Széchenyi.
God. 1998., UNESCO je Pečuhu dodijelio nagradu "Grad mira" zbog promicanja manjinskih kultura, te tolerancije i prihvaćanja izbjeglica tijekom Domovinskog rata.[3]
God. 2010., zajedno s Essenom i Carigradom, Pečuh je proglašen za europski glavni grad kulture.
Obnova gradskih trgova, ulica i pregrađa, knjižnice, koncertnih dvorana i kulturnih centara, traje od kad je gradonačelnik Páva Zsolt preuzeo vlast 30. ožujka 2007. godine.[4]
Ranokršćanska nekropola Sopianae | |
---|---|
![]() | |
![]() | |
Država | ![]() |
Godina uvrštenja | 2000. (24. zasjedanje) |
Vrsta | Kulturno dobro |
Mjerilo | iii, iv |
Ugroženost | — |
Poveznica | UNESCO:853 |
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/2/20/Horv%C3%A1t_h%C3%A1z_P%C3%A9csett.jpg/220px-Horv%C3%A1t_h%C3%A1z_P%C3%A9csett.jpg)
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/9/9e/Hungary_pecs_-_allomas1.jpg/220px-Hungary_pecs_-_allomas1.jpg)
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/4/48/Hungary_Pecs_2005_June_030.jpg/220px-Hungary_Pecs_2005_June_030.jpg)
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/6/6a/Hungary_Pecs_2005_June_076University.jpg/220px-Hungary_Pecs_2005_June_076University.jpg)
- Ranokršćanska nekropola Sopianae potječe iz 4. stoljeća, a ima podzemne grobne komore, oslikanih zidova rijetkim kršćanskim temama, i nadzemne memorijalne kapele. Upisana je na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Europi 2000. godine kao spomenik iznimne važnosti koji svjedoči o snazi kršćanske zajednice u provinciji Rimskog Carstva.
- Najbolji pokazatelj povijesti grada je središnji gradski trg Istvána Széchenyija na kojem se nalazi džamija paše Gazi Kazima koja, iako je u 17. stoljeću posvećena za crkvu, na vrhu kupole još ima islamski simbol - polumjesec i zvijezdu. Na trgu se nalaze srednjovjekovna katedrala, te historicističke Hotel Nádor (1846.), gradska vijećnica i zgrada općine.
- Katedrala sv. Bertalana je građena od 11. do 13., a Biskupski dvor je iz 12. stoljeća.
- Sveučilište u Pečuhu potječe iz 1367. godine, i uz njega je i botanički vrt.
- Toranj Barbakán je iz 15. stoljeća.
- Od turske arhitekture tu su: Džamija Jakovali Hasana, ostaci Memi Pašinih kupki i Mauzolej čuda Idris Babe.
- Sinagoga iz 1869. godine
- Poštanski muzej
- Muzej Janusa Pannoniusa
- Muzej renesanse
- Muzej Kosztka Csontváry
- Muzej porculana Zsolnay
- Muzej Victor Vasarely
- Muzej Amerigo Tot
- Hrvatsko kazalište Pečuh
- Znanstveni zavod Hrvata u Mađarskoj i
- Kulturno Društvo August Šenoa.
- Kulturna četvrt Zsolnay, na mjestu tvorničkog kompleksa tvornice Zsolnay, poznata po Zsolnayevoj keramici i porculanu.
-
Toranj Barbakan
-
Katedrala sv. Bertalana
-
Neobarokna crkva na glavnom trgu
-
Gradska vijećnica
-
Mađarsko narodno kazalište
-
Trg Széchenyi s džamijom
-
Zsolnay porculan na česmi u Pečuhu
Pečuh je sjedište Baranjske županije i pečuške mikroregije, ali i sjedište rimokatoličke pečuške biskupije.
U Pečuhu se nalazi jedinica Hrvatske manjinske samouprave u Republici Mađarskoj. Delegat Hrvatske državne samouprave u Mađarskoj za Pečuh ulazi kao predstavnik Baranje. U sastavu od ožujka 2007. je to Mišo Hepp.[5]
Važnim je prometnim čvorištem. Iz Pečuha prema jugu vodi željeznička pruga Pečuh – Mohač. Od Pečuha prema zapadu vodi željeznička pruga Velika Kaniža – Pečuh.
Prema popisu iz 2005. godine ima 156.576 stanovnika.
Pečuh je grad u kojem živi i znatan broj Hrvata. Hrvatska manjina ima tu gimnaziju (Hrvatski školski centar Miroslava Krleže u Pečuhu), radio program na Hrvatskom jeziku, Hrvatsko kazalište, Znanstveni zavod Hrvata u Mađarskoj i Kulturno Društvo August Šenoa.
Ranokršćansko groblje u Pečuhu uvršteno je u UNESCOv popis mjesta svjetske baštine u Europi.
Poznate osobe koje su rođene, živjele i radile u Pečuhu.
|
|
- nogometni klub Pécsi MFC
- ↑ Folia onomastica croatica 14/2005. Živko Mandić: Hrvatska imena naseljenih mjesta u Madžarskoj,
(PDF)
- ↑ Mađarsko visoko školstvo Arhivirana inačica izvorne stranice od 25. lipnja 2007. (Wayback Machine) (PDF)
- ↑ Pečuh, grad mira, Intervju s gradonačelnikom Zsoltom Pavom, 4. travnja 1998. Posjećeno 1. listopada 2010.
- ↑ http://www.peh.hu/index.php?tid=4&act=show&cid=625&o=1[neaktivna poveznica] Što je izgrađeno u Pečuhu do sada], sa www.peh.hu, 8. svibnja 2009.; posjećeno 1. listopada 2010. (mađ.)
- ↑ ÖRF Arhivirana inačica izvorne stranice od 13. srpnja 2011. (Wayback Machine) Odibrani delegati za Državnu samoupravu, 5. ožujka 2007.
- Pécs (na hrvatskom) Arhivirana inačica izvorne stranice od 27. travnja 2007. (Wayback Machine)
- (mađ.) Pécs
- Glas Koncila broj 40 (1737) Arhivirana inačica izvorne stranice od 5. rujna 2009. (Wayback Machine) Hrvatska nazočnost u "gradu s pet crkava", 7. listopada 2007.
- Pečuški portal Arhivirana inačica izvorne stranice od 3. studenoga 2012. (Wayback Machine) Građevine u Pečuhu
|