Dugi Rat
.gif) | |
  Dugi Rat | |
| Županija | Splitsko-dalmatinska |
| Načelnik općine | Jerko Roglić (HDZ) |
| Naselja u sastavu općine | Duće, Dugi Rat, Jesenice |
| Površina | 10,80 km2 |
| Stanovništvo (2011.) | 7.092 |
| Poštanski broj | 21315 |
Dugi Rat je općina u Hrvatskoj.
Sadržaj
Općinska naselja[uredi VE | uredi]
U sastavu općine su 3 naselja (stanje 2006), to su: Duće, Dugi Rat i Jesenice.
Zemljopis[uredi VE | uredi]
Dugi Rat smjestio se na obali Jadranskog mora, na državnoj cesti Split - Dubrovnik (D8), 15 km jugoistočno od Splita, odnosno 3 km zapadno od Omiša.
Stanovništvo[uredi VE | uredi]
Popis 2011.[uredi VE | uredi]
Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, Općina Dugi rat ima 7.092[1] stanovnika. Većina stanovništva su Hrvati s 98,43%[2], a po vjerskom opredjeljenu većinu od 96,50% čine pripadnici katoličke vjere.[3]
Popis 2001.[uredi VE | uredi]
Po popisu stanovništva iz 2001. godine, općina Dugi Rat imala je 7.305 stanovnika, raspoređenih u 3 naselja:
Uprava[uredi VE | uredi]
Zgrada Općine nalazi se u Dugom Ratu u prizemlju se nalaze kafići, ured turističke zajednice i dvije mesnice. Na katu je poglavarstvo općine, ured načelnika, vijećnica.
Povijest[uredi VE | uredi]
Najstarija naselja u Općini nalaze se na nadmorskoj visini od 200 do 250 m, podno planine Perun (južna kosa Mosora), i to Jesenice, Zeljovići, Krug i Duće. Danas su zavidno napuštena, jer se stanovništvo godinama spuštalo na obalu, pogotovo posljednjih trideset godina, zbog sve većeg razvitka turističkog prometa.
O starosti naselja podno planine govore i arheološki nalazi u špiljama Turskoj peći i Ponistricama, koje svjedoče o postojanju života na tomu području još od kamenoga doba. Trajnu naseljenost potvrđuju gradine i gomile iz kasnog brončanog i željeznog doba.
Stanovnici Poljica su gradine podizali na uzvisinama, jer su s njih mogli nadzirati okolna područja. Neke su gomile služile kao groblja, a neke kao granice ilirskih plemena.
Gospodarstvo[uredi VE | uredi]
Fornix - proizvodnja auto djelova
DTD - proizvodnja ribarskog pribora
Poznati Dugoraćani[uredi VE | uredi]
- don Slavko Kadić, svećenik i graditelj crkava
- Ivo Kadić, hrv. kazališni i filmski glumac
- Branko Vojnović čepe, saborski zastupnik i prvi načelnik općine Dugi Rat
- Davor Grgat, poznati hrvatski novinar i dopisnik Slobodne Dalmacije iz Dugog Rata, esperantist[4][5][6][7], dobitni osobne nagrade Grada Omiša[8][9] promotora borbe protiv alkoholizma[10]
- Nedjeljko Špiro Erceg, športski djelatnik, gospodarstvenik, visoko lokalni dužnosnik
Spomenici i znamenitosti[uredi VE | uredi]
- Pozdrav suncu, rad akademske kiparice Dijane Ive Sesartić
- Križ za poginule branitelje
- Palim borcima narodno oslobodilačke borbe Autor spomenika kipar Ivan Mirković iz Splita.
Obrazovanje[uredi VE | uredi]
Osnovne škole[uredi VE | uredi]
OŠ Jesenice, Dugi Rat
- Osnovna škola "Jesenice" djeluje na području općine Dugi Rat. Obuhvaća prostor općine Dugi Rat a osim općinskog središta Dugi Rat pokriva i mjesta Bajnice, Krilo, Suhi Potok, Sumpetar, Mali Rat, Orij i dio mjesta Duća. Škola je 2003. proslavila 2003. godine 135 godina postojanja. Naime, davne 1867. godine počela je redovita pouka djece s područja Jesenica, a prvi učitelj bio je Stjepan Stazić podrijetlom iz Doca.
Kultura[uredi VE | uredi]
Kulturno-umjetničko društvo "Dalmacija" u Dugom Ratu, osnovano je 8. ožujka 1967. godine, s ciljem okupljanja slobodnih amatera, a poradi njegovanja tradicionalnih običaja, izvornih i koreografiranih plesova i pjesama hrvatskog puka, posebno dalmatinskog otočnog, obalnog i zagorskog podneblja, stvarajući na taj način zavidnu riznicu naše bogate nacionalne folklorne kulture.
Tijekom minulih, nadasve uspješnih godina folklorne djelatnosti, na izučavanju i njegovanju naše bogate kulturne baštine, štujući i učeći mladež i odrasle s tradicijom i običajima od davnina kod naše djedovine, ostvarujući vrijednu umjetničku produkciju, cijenjenu kod uglednika folklornog stvaralaštva, potvrđenu brojnim visokim priznanjima u Domovini i inozemstvu, djelatnost KUD-a "Dalmacija" bila je obilježena i tradicionalnošću zborskog pjevanja, postojanjem dramske aktivnosti, mandolinističkog i tamburaškog orkestra i izvornog dalmatinskog klapskog pjevanja, rado viđenog na svim pozornicama u Domovini i inozemstvu.
Šport[uredi VE | uredi]
- Nogometni klub Orkan
- Rukometni klub Hrvatski dragovoljac
- Rukometni klub Orkan
- Vaterpolski klub Korenat
- Karate klub Dalmacija
- Jedriličarski klub Orišac
Poveznice[uredi VE | uredi]
- Dugoratsko ljeto, kulturno-zabavna manifestacija
Izvori[uredi VE | uredi]
- ↑ [1] Popis stanovništva po gradovima/općinama 2011.
- ↑ [2] Popis stanovništva prema narodnosti po gradovima/općinama 2011.
- ↑ [3] Popis stanovništva prema vjeri po gradovima/općinama 2011.
- ↑ [4]
- ↑ [5]
- ↑ [6]
- ↑ [7]
- ↑ [8]
- ↑ [9]
- ↑ Najstariji apstinent od alkohola u Splitu Okusa žestice više se ni ne sjećam!, Slobodna Dalmacija
"prestao piti žesticu iz čiste solidarnosti i u ime promoviranja zdravih navika kod svojih prijatelja iz Kluba liječenih alkoholičara, koji za razliku od njega imaju traumatski zapis, ili čak više nisu među živima."
Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]
- Službene stranice Općine Dugi Rat
- Dugi Rat Online! Povijest mjesta
