Tatari
Tatari Tatarlar / Татарлар |
---|
Područja glavnog rasprostiranja Tatara (zeleno) |
Ukupno pripadnika |
blizu 7 milijuna[1][2] |
Značajna područja naseljavanja |
Rusija, Uzbekistan, Kazahstan, Ukrajina, Kirgistan, Turska, Litva, Finska, Estonija, Poljska, Bjelorusija, Njemačka, Bugarska, Rumunjska, Kanada, SAD, Brazil, Moldavija, Japan i Kina |
Jezik |
Tatarski jezik, Ruski jezik |
Vjera |
suniti, pravoslavci |
Povezane etničke grupe |
Turkijski narodi |
Tatari su narod danas pretežno nastanjen u Tatarstanu (oko 2 milijuna) i drugdje u Ruskoj Federaciji (ukupno oko 5,6 milijuna), s manjim odvjetcima i u drugim državama (Bugarska, Rumunjska; stara naselja u Poljskoj, oko 3000) te na širem području od Krima, preko Kavkaza i Sibira, do Kine (gdje su poznata nacionalna manjina). Po vjeri su većinom muslimani suniti, uz manje skupine pravoslavaca.
Sam naziv „Tatarlar“ izvorno se odnosio na mongolsko pleme „Ta-ta“, koje je živjelo sjeverno od pustinje Gobi u 5. stoljeću. To pleme krenulo je prema zapadu i zavladalo turkijskim plemenom Protobugara na Volgi, s kojim se danas izmiješalo (današnji kazanjski Tatari). Tako se Tatari najčešće drže turkijsko-mongolskim narodom koji govori turkijskim jezikom.
Nakon prodora Džingis-kanovih Mongola u Europu, nazivi Tatari i Mongoli javljaju se sinonimno. Do 13. stoljeća izmiješali su se i s drugim turkijskim narodima u Europi (Hazari, Kumani, Pečenezi i dr.).
Tatari su bili vladajući sloj u Zlatnoj Hordi, državi koja se prostirala od Oba do Dnjepra, ugrožavajući i Moskvu, a nakon slabljenja Zlatne Horde vladali su Kazanjskim i Krimskim Kanatima. Te kanate će kasnije pokoriti Rusija.
U Drugom svjetskom ratu Krimski Tatari su raseljeni. Kazanjski Tatari imali su autonomiju u Tatarstanu u SSSR-u, danas Republika Tatarstan u Ruskoj Federaciji.
Među najpoznatijim Tatarima su:
- Gabdeljhj Ahatov, znanstvenik i jezikoslovac
- Alija Mustafina, gimnastičarka
- Dinara Safina, tenisačica
- Dinijar Biljaletdinov, nogometaš
- Irina Shayk, manekenka
- Marat Safin, tenisač
- Rinat Dasajev, nogometaš
- Charles Bronson, glumac
- Opća i nacionalna enciklopedija, 19. knjiga, PRO LEKSIS d. o. o. VEČERNJI LIST d. d., Zagreb 2007., ISBN 978-953-7224-19-6