Saborsko

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Saborsko
Grb1.png
Saborsko na karti Hrvatska
Saborsko
Saborsko
Saborsko na karti Hrvatske
Koordinate: 44°59′N 15°28′E / 44.98°N 15.47°E / 44.98; 15.47
Županija Karlovačka
Načelnik općine Marko Bićanić (HDZ)
Naselja u sastavu općine Blata, Begovac, Lička Jesenica, Saborsko
Površina 132 km2
Stanovništvo (2001.) 876
Poštanski broj 47306 Saborsko

Saborsko je općina u Hrvatskoj, u Karlovačkoj županiji.

Crkvica Majke Božje od Rozarija ranije a danas Rođenja BDM u Saborskom iz 1726. godine (u obnovi).
Pogled na Saborsko

Zemljopis[uredi VE | uredi]

položaj općine Saborsko unutar Karlovačke županije

Župa Saborsko je brdsko mjesto, smješteno u zakrivljenoj dugoj i uskoj kotlini. Vjerojatno je to i najduže selo u Hrvatskoj. Od ulaza, sa strane Plaškog, do kraja Kuselja zaseoka najbližeg Plitvicama, ima 8,7 km. Nadmorska visina mjesta je od 630 do 900 m. 1/4 Saborskog dio je nacionalnog parka Plitvička jezera.

Stanovništvo Župe[uredi VE | uredi]

Narodnost:

Godine 1959. u selu je kršteno 81 dijete, 1969. samo 26, 1979. 10 djece, a 1990. petero djece. Godine 1974. župa je imala 1701 (-187) žitelja.

Domovinski je rat rastjerao i ostale stanovnike. U godini 2003. u župi je kršteno sedmero djece.

U posljednje vrijeme postupno se osjeća oporavak i povratak raseljenih Hrvata te gospodarski uspon na temelju turizma i proizvodnje zdrave hrane te plasiranja proizvoda u NP Plitvička jezera. Na svakom koraku nazire se oporavak naselja.

Saborsko (općina)[uredi VE | uredi]

Saborsko (naseljeno mjesto)[uredi VE | uredi]

  • 2001. - 666
  • 1991. - 852 (Hrvati - 800, Srbi - 18, ostali - 34)
  • 1981. - 1.127 (Hrvati - 1.081, Srbi - 38, Jugoslaveni - 4, ostali - 4)
  • 1971. - 1.519 (Hrvati - 1.476, Srbi - 34, Jugoslaveni - 1, ostali - 8)
  • 1961. - 1.832
  • 1951. - 2.062
  • 1948. - 2.165

Izvor[uredi VE | uredi]

  • CD rom: "Naselja i stanovništvo RH od 1857-2001. godine", Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, 2005.

Povijest župe Saborsko[uredi VE | uredi]

Saborsko se prvi put, u sačuvanom pisanom vrelu, spominje pod imenom Zaborsko u Modruškom urbaru (lat. urbarium, urob ili urbar), iz 1486. godine, kao jedno od mjesta koje je 1449. godine u posjed dobio hrvatski ban Stjepan Frankopan II. Ozaljski. Mjesto je postojalo i prije, ali velika je vjerojatnost da ga je namjerno naseljavao Frankopan, nakon što je koncem XII. stoljeća dobio u posjed Modrušku županiju.

Modruški urbar svjedoči da je u Zaborskom godine 1486. postojalo 12 naseljenih i 6 i pol opustjelih kmetovskih imanja, frankopanski dvorac, feudalčeva domena i katolička crkva, te da su kmetovi osim vlastelinske morali obrađivati i crkvenu zemlju. Broj opustjelih imanja govori nam da je već tada u tijeku bio proces iseljavanja zbog osmanskih provala. Ipak je sve uskoro, pred turskim naletima u Kraljevinu Hrvatsku opustjelo, premda neki drže da Saborsko nikada nije posve bilo raseljeno. Od pojedinih iseljenika iz Zaborskog nastala su prezimena Zaborski i Zaborac, a po njima je ime dobilo Zaborsko Selo u današnjoj općini Netretić kraj Karlovca, gdje je, prema popisu stanovništva iz 1948. godine, živjelo 16 pojedinaca s prezimenom Zaborski. Pod neposrednu kontrolu Osmanlija, Saborsko je došlo nakon njihovog osvajanja Like 1528. godine. Žitelji su se sa svojim blagom pred Turcima skrivali u dubokim šumama. Kada je Plaščanska dolina naseljavana vlaško-pravoslavnim življenjem, Saborsko su ponovno naselili, ili, bolje rečeno, u nj se vratili raseljeni Hrvati katolici iz Kranjske. Zato je ono do danas ostalo mjesto naseljeno isključivo Hrvatima.

Oslobođenjem Like i pomicanjem osmanske granice ka Drežniku, Izačiću i Cazinu, nastala su povoljnija vremena za ponovno naseljavanje stanovništva krajem 17. i početkom 18. stoljeća. Veće naseljavanje stanovništva u Saborsko i okolicu izvršili su vlasti Vojne krajine [nedostaje izvor] za vrijeme Velikog bečkog rata (1683.-1699.), kada je raspoređena jedna veća skupina Hrvata i pravoslavnih Vlaha od oko 200 kuća i naseljena u Rakovičkom polju, Močilima i Saborskom. Četiri najveće skupine doseljenika u Saborsko činili su Hrvati iz brinjskog kraja (Vukovići, Sertići, Bićanići, Dumenčići), Hrvati iz ogulinskog kraja (Vukovići, Špehari, Grdići, Štefanci, Tomšići, Krizmanići), Hrvati iz Gorskog kotara (Kovačići, Galovići, Štrci, Conjari), te Hrvati iz ličke skupine Bunjevaca (Matovine, Hodaci, Čorci). Još uvijek sačuvana lokalna tradicija govori da su prilikom ponovnog naseljavanja Saborskog, doseljenici naišli na ruševine crkve te na ostatke ukopanih zidova podruma. Unutar ostataka zidova srednjovjekovne crkve, doseljenici su svoju katoličku župnu crkvu podigli 1726. godine. Godine 1864. sagrađena je veća župna crkva posvećena sv. Ivanu Nepomuku, a stara župna crkva danas je spomenik kulture nulte kategorije.

U Drugom svjetskom ratu četnici su ubili 48 saborčanskih civila, među kojima i sedmero djevojčica i dječaka u dobi od 6 do 14 godina.

Župa Saborsko je također posebna. To je povratnička župa. U Domovinskom ratu branitelji Saborskoga morali su se povući, nakon višemjesečne hrabre obrane svojih domova. JNA i četnici (gotovo 1000 pripadnika paravojnih formacija) su u svom divljačkom napadu s devet vojnih zrakoplova, 43 tenka, desetak haubica i VBR-ova srušili selo, a sve kuće uništili, zajedno sa župnom crkvom.

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Pokolj u Saborskom

Spomenik na ubijene u masakru

Još je grozomorniji bio pokolj starih i nemoćnih, koji nisu uspjeli otići s braniteljima. Stari i nemoćni ubijani su na kućnim pragovima, a potom su bačeni u zajedničku grobnicu blizu župne kuće. Nadbiskup je riječko-senjski Anton Tamarut 4 godine nakon toga pokolja (koji se zbio 12. studenog 1991.) predvodio sprovode u Saborskom za 24 ubijene osobe. To je obavljeno 15. studenog 1995., a zemni ostaci pobijenih Saborčana smješteni su u mjesno groblje.

Žrtve Domovinskog rata u Saborskom (poginuli i ubijeni):

1.Ivica Matovina, rođ. 20.02.1969. poginuo, 06.09.1991.

2.Stipe Matovina, rođ. 21.09.1968. poginuo, 06.09.1991.

3.Marko Krizmanić, rođ. 06.08.1959. poginuo, 02.11.1991.

4.Milan Čorak, rođ. 03.04.1961. poginuo, 02.11.1991.

5.Joso Matovina, rođ. 01.01.1963. poginuo, 02.11.1991.

6.Petar Matovina, rođ. 25.06.1968. poginuo, 02.11.1991.

7.Ante Kovačić, rođ. 15.12,1960. poginuo, 02.11.1991.

8.Ante Dumenčić, rođ. 13.10.1962. poginuo, 12.11.1991.

9.Darko Dumenčić, rođ. 09.03.1970. poginuo, 12.11.1991.

10.Ivica Dumenčić, rođ. 13.08.1972. poginuo, 12.11.1991.

11.Mate Špehar, rođ. 29.05.1960. poginuo, 12.11.1991.

12.Slavko Sertić, rođ. 15.02.1942. poginuo, 12.11.1991.

13.Nikola Sertić, rođ. 10.10.1940. poginuo, 9.10.1991.

14.Petar Bićanić, rođ. 13.10.1935. ubijen, 12.11.1991.

15.Milan Bićanić, rođ. 03.07.1927. ubijen, 12.11.1991.

16.Nikola Bićanić, rođ. 17.02.1928. ubijen, 12.11.1991.

17.Ana Bićanić, rođ. 06.05.1924. ubijena, 12.11.1991.

18.Marko Grdić, rođ. 10.12.1906. ubijen, 12.11.1991.

19.Mande Kovačić, rođ. 13.05.1911. ubijena, 12.11.1991.

20.Marija Krizmanić, rođ. 20.07.1921. ubijena, 12.11.1991.

21.Ivan Luketić, rođ. 16.06.1950. ubijen, 12.11.1991.

22.Milan Matovina, rođ.11.08.1940. ubijen, 12.11.1991.

23.Slavica Matovina, rođ. 09.04.1950. ubijena, 12.11.1991.

24.Marija Matovina, rođ. 11.09.1909. ubijena, 12.11.1991.

25.Lucija Matovina, rođ. 11.05. 1906. ubijena, 12.11.1991.

26.Mate Matovina, rođ. 15.04.1895. ubijen, 12.11.1991.

27.Marta Matovina, rođ. 26.09.1918. ubijena, 12.11.1991.

28.Ivka Sertić, rođ. 21.12.1912. ubijena, 12.11.1991.

29.Luka Sertić, rođ. 23.08.1919. ubijen, 12.11.1991.

30. Kata Sertić, rođ. 07.10.1910. ubijena, 12.11.1991.

31.Jure Štrk, rođ. 03.02.1932. ubijen, 12.11.1991.

32.Petar Vuković, rođ. 11.07.1932. ubijen, 12.11.1991.

33.Jelena Vuković, rođ. 14.08.1930. ubijena, 12.11.1991.

34.Jure Vuković, rođ. 17.12.1929. ubijen, 12.11.1991.

35.Marija Vuković, rođ. 19.08.1930. ubijena, 12.11.1991.

36.Jure Vuković, rođ. 30.06.1930. ubijen, 12.11.1991.

37.Ivan Vuković, rođ. 01.09.1931. ubijen, 12.11.1991,

38.Jelena Vuković, rođ. 24.10.1921. ubijena, 12.11.1991.

39.Kate Matovina, rođ. 05.03.1920. ubijena, 12.11.1991.

40.Kata Matovina, rođ. 04.11.1922. ubijena, 12.11.1991.

41.Joso Štrk, rođ. 19.01.1934. poginuo, 12.11.1991.

42.Ivan Matovina, rođ. 28.08.1930. ubijen, 12.11.1991.

43.Marija Krizmanić, rođ. 29.06.1902. ubijena, 12.11.1991.

44.Kate Grdić, rođ. 20.07.1930. ubijena, 12.11.1991.

45.Polde Conjar, rođ. 05.01.1895. ubijen, 12.11.1991.

46.Kate Dumenčić, rođ. 02.08.1930. ubijena, 12.11.1991.

47.Nikola Dumenčić, rođ. 24.04.1930. ubijen, 12.11.1991.

48.Josip Kovačić, rođ. 05.06.1913. ubijen, 12.11.1991.


49.Joso Matovina, rođ. 21.05.1968. poginuo, 05.09.1995.

50.Mate Galović, rođ. 29.07.1963. poginuo, 13.09.1993.


Povratak u župu Saborsko bio je spor. Sve su kuće porušene, nema zaposlenja, a opasnost od mina vreba. U početku vratili su se samo starci i starice. Vlada Republike Hrvatske preuzela je na se obavezu izgraditi obiteljske kuće i zajedničke građevine, a među njima i župnu crkvu. Tako se stvaraju uvjeti za povratak. Ipak mladih je obitelji malo, a djece još manje.

Župa Saborsko[uredi VE | uredi]

Prema popisu blagoslova kuća, 30. i 31. prosinca 2003., u župi sv. Ivana Nepomuka Saborsko u 181 kući živi 465 katolika, od kojih neki još uvijek samo povremeno. Djece u velikoj sagrađenoj školi ima samo 18, što je ipak 100% više nego u prošloj školskoj godini, kada ih je bilo 9. Župom je, nakon oslobođenja Saborskoga 1995.-1996. iz Josipdola upravljao vlč. Zlatko Sušić, nekoć saborčanski župnik. Tada je za Saborsko brigao Pater Tonči, a potom kao i u Plaškom vlč. Zdenko Skender, a od kolovoza 2003. fra Slavko Antunović i fra Robert Jolić. Župa Saborsko je u sastavu ogulinskog dekanata i Gospićko-senjske biskupije. Obuhvaća naselja Saborsko, Biljevinu, Kuselj i Sertić Poljanu.

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Okolica je bogata šumom, u povijesti i danas. To je glavna označnica načina života Saborčana. Najčešće su se oni bavili šumom, sjekli je i izvlačili, a prije Drugog svjetskog rata u pilanama i u šumi je bilo zaposleno oko 300 radnika.

Nakon rata pilane rade sve manje, i nestaje ih. To uzrokuje i veliko iseljavanje.

U samom mjestu Saborsko danas radi jedna pilana koja zapošljava 10-tak ljudi.

Prirodne ljepote i zaštićena područja općine Saborsko[uredi VE | uredi]

Bogatstvo i ljepota Saborskog najviše se očituju u netaknutoj šumskoj planinskoj prirodi. Područje obiluje planinskim potocima, jezerima, gustom nezagađenom šumom i nebrojenim vrstama divljih životinja. Kako bi i dalje ostala očuvana, mnoga su područja općine Saborsko zaštićena.

Zaštićena područja

Spomenici i znamenitosti župe Saborsko[uredi VE | uredi]

  • Stara župna crkva iz 1726.godine, spomenik kulture nulte kategorije.
  • Župna crkva Sv.Ivana Nepomuka iz 2001. godine u Saborskom.
  • Spomenik palim hrvatskim braniteljima.

Saborčanski govor[uredi VE | uredi]

Kao jedna od posebnosti kulturne i narodne baštine tog kraja može se navesti i specifični govor. Govor pripada zapadnoštokavskom (štokavskom ikavskom) dijalektu, ali je izvorno srednjočakavski ikavsko-ekavski govor u koji su ušle mnoge štokavske riječi, pa se tako izgubila upitna zamjenica ča u korist riječi što, ali su očuvani mnogi čakavski elementi (npr. zamjenica česa=čega kao genitiv od ča), te se alternacija staroslavenskog glasa jat ostvaruje kao e ili i, što je imanentno čakavskim ikavsko-ekavskim govorima, gdje jat ispred dentalnih suglasnika (t, d, s, z, l, r, n) ukoliko iza njih slijede stražnji samoglasnici (a, o, u) ili ako su na kraju riječi, prelazi u e, a u ostalim slučajevima, prelazi u i (npr. sedi-sidim, proliće-leto, svitli-svetlo, bela-bilit). Također su očuvani mnogi arhaični čakavski oblici i riječi (npr. stara mati=baka, Mrtvi godi=Dušni dan, maša=misa, merlin=mrkva, pod=tavan, vanjkuš=jastuk, vaik=uvijek, mujsa=mačka, nafalice=samo radi toga). Samoglasnik o se često zamjenjuje samoglasnikom u, npr. riječi un=on, unda=onda i dr. Česti su dvoglasi uo, ie i ua (npr. puod=pod, lied=led, gluava=glava). Prisutan je velik broj germanizama (npr. cajt=vrijeme, štokrla=stolac bez naslona, britašnik=novčanik), turcizama (npr. čaršaf=plahta, perčin=pletenica, peškir=ručnik) i romanizama (npr. funtana=vrelo, poplanirat=poravnati, škuro=tamno).

Poznate osobe[uredi VE | uredi]

Obrazovanje[uredi VE | uredi]

  • Područna škola Saborsko sa 30-ak učenika

Kultura[uredi VE | uredi]

  • KUD Saborsko

Šport[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. DZS Popis stanovništva 2001.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Napomena: tekst preuzet iz ZOV-a, lista ogulinskog dekanata.


P parthenon.svg Nedovršeni članak Saborsko koji govori o općini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.