Saborsko

Izvor: Wikipedija
Jump to navigation Jump to search
Saborsko
Grb1.png
Saborsko na karti Hrvatska
Saborsko
Saborsko
Saborsko na zemljovidu Hrvatske
Koordinate: 44°59′N 15°28′E / 44.98°N 15.47°E / 44.98; 15.47
Županija Karlovačka
Načelnik općine Marko Bićanić (HDZ)
Naselja u sastavu općine Blata, Begovac, Lička Jesenica, Saborsko
Površina 132 km2
Stanovništvo (2001.) 876
Poštanski broj 47306 Saborsko

Saborsko je općina u Hrvatskoj, u Karlovačkoj županiji.

Crkvica Majke Božje od Rozarija ranije a danas Rođenja BDM u Saborskom iz 1726. godine (u obnovi).
Pogled na Saborsko

Zemljopis[uredi VE | uredi]

položaj općine Saborsko unutar Karlovačke županije

Župa Saborsko je brdsko mjesto, smješteno u zakrivljenoj dugoj i uskoj kotlini. Vjerojatno je to i najduže selo u Hrvatskoj. Od ulaza, sa strane Plaškog, do kraja Kuselja zaseoka najbližeg Plitvicama, ima 8,7 km. Nadmorska visina mjesta je od 630 do 900 m. 1/4 Saborskog dio je nacionalnog parka Plitvička jezera.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Narodnost:

Godine 1959. u selu je kršteno 81 dijete, 1969. samo 26, 1979. 10 djece, a 1990. petero djece. Godine 1974. župa je imala 1701 (-187) žitelja.

Domovinski je rat rastjerao i ostale stanovnike. U godini 2003. u župi je kršteno sedmero djece.

U posljednje vrijeme postupno se osjeća oporavak i povratak raseljenih Hrvata te gospodarski uspon na temelju turizma i proizvodnje zdrave hrane te plasiranja proizvoda u NP Plitvička jezera. Na svakom koraku nazire se oporavak naselja.

Saborsko (općina)[uredi VE | uredi]

  • 2001. - 860 (Hrvati - 675, Srbi - 165, ostali - 20)[1]
  • 1991. - 1.501 (Hrvati 801 , Srbi - 658 , ostali 42)
  • 1981. - 2.105 (Hrvati - 1.086 , Srbi - 949 , Jugoslaveni - 62 , ostali 8 )
  • 1971. - 2.753 (Hrvati - 1.486 , Srbi 1.225 , Jugoslaveni - 17 , ostali 25 )
  • 1961. - 3.246
  • 1951. - 3.695
  • 1948. - 3.898
  • 1931. - 4.058

Saborsko (naseljeno mjesto)[uredi VE | uredi]

  • 2001. - 666
  • 1991. - 852 (Hrvati - 800, Srbi - 18, ostali - 34)
  • 1981. - 1.127 (Hrvati - 1.081, Srbi - 38, Jugoslaveni - 4, ostali - 4)
  • 1971. - 1.519 (Hrvati - 1.476, Srbi - 34, Jugoslaveni - 1, ostali - 8)
  • 1961. - 1.832
  • 1951. - 2.062
  • 1948. - 2.165

Izvor[uredi VE | uredi]

  • CD rom: "Naselja i stanovništvo RH od 1857-2001. godine", Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, 2005.

Povijest Saborskog[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Povijest Saborskog

Saborsko se prvi put, u sačuvanom pisanom vrelu, spominje pod imenom Zaborsko u Modruškom urbaru (lat. urbarium, urob ili urbar), iz 1486. godine, kao jedno od mjesta koje je 1449. godine u posjed dobio hrvatski ban Stjepan Frankopan II. Ozaljski. Mjesto je postojalo i prije, ali velika je vjerojatnost da ga je namjerno naseljavao Frankopan, nakon što je koncem XII. stoljeća dobio u posjed Modrušku županiju.

Modruški urbar svjedoči da je u Zaborskom godine 1486. postojalo 12 naseljenih i 6 i pol opustjelih kmetovskih imanja, frankopanski dvorac, feudalčeva domena i katolička crkva, te da su kmetovi osim vlastelinske morali obrađivati i crkvenu zemlju.

Oslobođenjem Like i pomicanjem osmanske granice ka Drežniku, Izačiću i Cazinu, nastala su povoljnija vremena za ponovno naseljavanje stanovništva krajem 17. i početkom 18. stoljeća.

U Drugom svjetskom ratu četnici su ubili 48 saborčanskih civila, među kojima i sedmero djevojčica i dječaka u dobi od 6 do 14 godina.

Župa Saborsko je također posebna. To je povratnička župa. U Domovinskom ratu branitelji Saborskoga morali su se povući, nakon višemjesečne hrabre obrane svojih domova. JNA i četnici (gotovo 1000 pripadnika paravojnih formacija) su u svom divljačkom napadu s devet vojnih zrakoplova, 43 tenka, desetak haubica i VBR-ova srušili selo, a sve kuće uništili, zajedno sa župnom crkvom.

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Pokolj u Saborskom

Spomenik na ubijene u masakru

Još je grozomorniji bio pokolj starih i nemoćnih, koji nisu uspjeli otići s braniteljima. Stari i nemoćni ubijani su na kućnim pragovima, a potom su bačeni u zajedničku grobnicu blizu župne kuće. Nadbiskup je riječko-senjski Anton Tamarut 4 godine nakon toga pokolja (koji se zbio 12. studenog 1991.) predvodio sprovode u Saborskom za 24 ubijene osobe. To je obavljeno 15. studenog 1995., a zemni ostaci pobijenih Saborčana smješteni su u mjesno groblje.

Župa Saborsko[uredi VE | uredi]

Prema popisu blagoslova kuća, 30. i 31. prosinca 2003., u župi sv. Ivana Nepomuka Saborsko u 181 kući živi 465 katolika, od kojih neki još uvijek samo povremeno. Djece u velikoj sagrađenoj školi ima samo 18, što je ipak 100% više nego u prošloj školskoj godini, kada ih je bilo 9. Župom je, nakon oslobođenja Saborskoga 1995.-1996. iz Josipdola upravljao vlč. Zlatko Sušić, nekoć saborčanski župnik. Tada je za Saborsko brigao Pater Tonči, a potom kao i u Plaškom vlč. Zdenko Skender, a od kolovoza 2003. fra Slavko Antunović i fra Robert Jolić. Župa Saborsko je u sastavu ogulinskog dekanata i Gospićko-senjske biskupije. Obuhvaća naselja Saborsko, Biljevinu, Kuselj i Sertić Poljanu.

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Okolica je bogata šumom, u povijesti i danas. To je glavna označnica načina života Saborčana. Najčešće su se oni bavili šumom, sjekli je i izvlačili, a prije Drugog svjetskog rata u pilanama i u šumi je bilo zaposleno oko 300 radnika.

Nakon rata pilane rade sve manje, i nestaje ih. To uzrokuje i veliko iseljavanje.

U samom mjestu Saborsko danas radi jedna pilana koja zapošljava 10-tak ljudi.

Prirodne ljepote i zaštićena područja općine Saborsko[uredi VE | uredi]

Bogatstvo i ljepota Saborskog najviše se očituju u netaknutoj šumskoj planinskoj prirodi. Područje obiluje planinskim potocima, jezerima, gustom nezagađenom šumom i nebrojenim vrstama divljih životinja. Kako bi i dalje ostala očuvana, mnoga su područja općine Saborsko zaštićena.

Zaštićena područja

Spomenici i znamenitosti župe Saborsko[uredi VE | uredi]

  • Stara župna crkva iz 1726.godine, spomenik kulture nulte kategorije.
  • Župna crkva Sv.Ivana Nepomuka iz 2001. godine u Saborskom.
  • Spomenik palim hrvatskim braniteljima.

Saborčanski govor[uredi VE | uredi]

Kao jedna od posebnosti kulturne i narodne baštine tog kraja može se navesti i specifični govor. Govor pripada zapadnoštokavskom (štokavskom ikavskom) dijalektu, ali je izvorno srednjočakavski ikavsko-ekavski govor u koji su ušle mnoge štokavske riječi, pa se tako izgubila upitna zamjenica ča u korist riječi što, ali su očuvani mnogi čakavski elementi (npr. zamjenica česa=čega kao genitiv od ča), te se alternacija staroslavenskog glasa jat ostvaruje kao e ili i, što je imanentno čakavskim ikavsko-ekavskim govorima, gdje jat ispred dentalnih suglasnika (t, d, s, z, l, r, n) ukoliko iza njih slijede stražnji samoglasnici (a, o, u) ili ako su na kraju riječi, prelazi u e, a u ostalim slučajevima, prelazi u i (npr. sedi-sidim, proliće-leto, svitli-svetlo, bela-bilit). Također su očuvani mnogi arhaični čakavski oblici i riječi (npr. stara mati=baka, Mrtvi godi=Dušni dan, maša=misa, merlin=mrkva, pod=tavan, vanjkuš=jastuk, vaik=uvijek, mujsa=mačka, nafalice=samo radi toga). Samoglasnik o se često zamjenjuje samoglasnikom u, npr. riječi un=on, unda=onda i dr. Česti su dvoglasi uo, ie i ua (npr. puod=pod, lied=led, gluava=glava). Prisutan je velik broj germanizama (npr. cajt=vrijeme, štokrla=stolac bez naslona, britašnik=novčanik), turcizama (npr. čaršaf=plahta, perčin=pletenica, peškir=ručnik) i romanizama (npr. funtana=vrelo, poplanirat=poravnati, škuro=tamno).

Poznate osobe[uredi VE | uredi]

Obrazovanje[uredi VE | uredi]

  • Područna škola Saborsko sa 30-ak učenika

Kultura[uredi VE | uredi]

  • KUD Saborsko

Šport[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. DZS Popis stanovništva 2001.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Napomena: tekst preuzet iz ZOV-a, lista ogulinskog dekanata.


P parthenon.svg Nedovršeni članak Saborsko koji govori o općini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.