Saborsko

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Saborsko
Grb1.png
Saborsko na karti Hrvatska
Saborsko
Saborsko
Saborsko na zemljovidu Hrvatske
Koordinate: 44°59′N 15°28′E / 44.98°N 15.47°E / 44.98; 15.47
Županija Karlovačka
Načelnik općine Marko Bićanić (HDZ)
Naselja u sastavu općine Blata, Begovac, Lička Jesenica, Saborsko
Površina 132 km2
Stanovništvo (2001.) 876
Poštanski broj 47306 Saborsko

Saborsko je općina u Hrvatskoj, u Karlovačkoj županiji.

Crkvica Majke Božje od Rozarija ranije a danas Rođenja BDM u Saborskom iz 1726. godine (u obnovi).
Pogled na Saborsko

Zemljopis[uredi VE | uredi]

položaj općine Saborsko unutar Karlovačke županije

Župa Saborsko je brdsko mjesto, smješteno u zakrivljenoj dugoj i uskoj kotlini. Vjerojatno je to i najduže selo u Hrvatskoj. Od ulaza, sa strane Plaškog, do kraja Kuselja zaseoka najbližeg Plitvicama, ima 8,7 km. Nadmorska visina mjesta je od 630 do 900 m. 1/4 Saborskog dio je nacionalnog parka Plitvička jezera.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Narodnost:

Godine 1959. u selu je kršteno 81 dijete, 1969. samo 26, 1979. 10 djece, a 1990. petero djece. Godine 1974. župa je imala 1701 (-187) žitelja.

Domovinski rat je rastjerao sve stanovnike Saborskog. U godini 2003. u župi je kršteno sedmero djece.

U posljednje vrijeme postupno se osjeća oporavak i povratak raseljenih Hrvata te gospodarski uspon na temelju turizma i pilanarstva.

Saborsko (općina)[uredi VE | uredi]

  • 2001. - 860 (Hrvati - 675, Srbi - 165, ostali - 20)[1]
  • 1991. - 1.501 (Hrvati 801 , Srbi - 658 , ostali 42)
  • 1981. - 2.105 (Hrvati - 1.086 , Srbi - 949 , Jugoslaveni - 62 , ostali 8 )
  • 1971. - 2.753 (Hrvati - 1.486 , Srbi 1.225 , Jugoslaveni - 17 , ostali 25 )
  • 1961. - 3.246
  • 1951. - 3.695
  • 1948. - 3.898
  • 1931. - 4.058

Saborsko (naseljeno mjesto)[uredi VE | uredi]

  • 2001. - 666
  • 1991. - 852 (Hrvati - 800, Srbi - 18, ostali - 34)
  • 1981. - 1.127 (Hrvati - 1.081, Srbi - 38, Jugoslaveni - 4, ostali - 4)
  • 1971. - 1.519 (Hrvati - 1.476, Srbi - 34, Jugoslaveni - 1, ostali - 8)
  • 1961. - 1.832
  • 1951. - 2.062
  • 1948. - 2.165
  • 1939. - 3.352 vjernika + 50 onih koji su živjeli izvan župe. (dr. Mile Bogović)
Godina popisa Općina Saborsko Saborsko sa zaseocima
1857 2087 713
1869 2912 1334
1880 2944 1391
1890 3631 1879
1900 3769 1944
1910 3806 2010
1921 3814 1741
1931 4058 2012
1948 3895 2165
1953 3695 2062
1961 3249 1832
1971 2753 1519
1981 2105 1127
1991 1501 852
2001 860 666
2011 645 472

Izvor[uredi VE | uredi]

  • CD rom: "Naselja i stanovništvo RH od 1857-2001. godine", Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, 2005.

Povijest Saborskog[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Povijest Saborskog

Saborsko se prvi put, u sačuvanom pisanom vrelu, spominje pod imenom Zaborsko u Modruškom urbaru (lat. urbarium, urob ili urbar), iz 1486. godine, kao jedno od mjesta koje je 1449. godine u posjed dobio hrvatski ban Stjepan Frankopan II. Ozaljski. Mjesto je postojalo i prije, ali velika je vjerojatnost da ga je namjerno naseljavao Frankopan, nakon što je koncem XII. stoljeća dobio u posjed Modrušku županiju.

Modruški urbar svjedoči da je u Zaborskom godine 1486. postojalo 12 naseljenih i 6 i pol opustjelih kmetovskih imanja, frankopanski dvorac, feudalčeva domena i katolička crkva, te da su kmetovi osim vlastelinske morali obrađivati i crkvenu zemlju.

Oslobođenjem Like i pomicanjem osmanske granice ka Drežniku, Izačiću i Cazinu, nastala su povoljnija vremena za ponovno naseljavanje stanovništva krajem 17. i početkom 18. stoljeća.

U Drugom svjetskom ratu četnici su ubili 48 saborčanskih civila, među kojima i sedmero djevojčica i dječaka u dobi od 6 do 14 godina. Ukupan broj žrtava Drugog svjetskog rata je 470-500, najveći broj je stradao na Križnom putu.

Župa Saborsko je također posebna. To je povratnička župa. U Domovinskom ratu branitelji Saborskoga morali su se povući, nakon višemjesečne hrabre obrane svojih domova. JNA i četnici (gotovo 1000 pripadnika paravojnih formacija) su u svom divljačkom napadu s devet vojnih zrakoplova, 43 tenka, desetak haubica i VBR-ova srušili selo, a sve kuće uništili, zajedno sa župnom crkvom.

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Pokolj u Saborskom

Spomen obilježje masovne grobnice

Još je grozomorniji bio pokolj starih i nemoćnih, koji nisu uspjeli otići s braniteljima. Stari i nemoćni ubijani su na kućnim pragovima, a potom su bačeni u zajedničku grobnicu blizu župne kuće. Nadbiskup je riječko-senjski Anton Tamarut 4 godine nakon toga pokolja (koji se zbio 12. studenog 1991.) predvodio sprovode u Saborskom za 24 ubijene osobe. To je obavljeno 15. studenog 1995., a zemni ostaci pobijenih Saborčana smješteni su u mjesno groblje. Ukupan broj stradalih u Domovinskom ratu (1991.-1995.) je 52 osobe.

Župa Saborsko[uredi VE | uredi]

Prema popisu blagoslova kuća, 30. i 31. prosinca 2003., u župi sv. Ivana Nepomuka Saborsko u 181 kući živi 465 katolika, od kojih neki još uvijek samo povremeno. Djece u velikoj sagrađenoj školi ima samo 18, što je ipak 100% više nego u prošloj školskoj godini, kada ih je bilo 9. Župom je, nakon oslobođenja Saborskoga 1995.-1996. iz Josipdola upravljao vlč. Zlatko Sušić, nekoć saborčanski župnik. Tada je za Saborsko brigao Pater Tonči, a potom kao i u Plaškom vlč. Zdenko Skender, a od kolovoza 2003. fra Slavko Antunović i fra Robert Jolić. Župa Saborsko je u sastavu ogulinskog dekanata i Gospićko-senjske biskupije. Obuhvaća naselja Saborsko, Biljevinu, Kuselj i Sertić Poljanu.

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Okolica je bogata šumom, u povijesti i danas. To je glavna označnica načina života Saborčana. Najčešće su se oni bavili šumom, sjekli je i izvlačili, a prije Drugog svjetskog rata u pilanama i u šumi je bilo zaposleno oko 300 radnika.

Nakon rata pilane više ne rade, tadašnje vlasti ih preseljavaju u susjedna pravoslavna sela. To uzrokuje i veliko iseljavanje.

U samom mjestu Saborsko danas radi jedna pilana koja zapošljava 10-tak ljudi.

Prirodne ljepote i zaštićena područja općine Saborsko[uredi VE | uredi]

Bogatstvo i ljepota Saborskog najviše se očituju u netaknutoj šumskoj planinskoj prirodi. Područje obiluje planinskim potocima, jezerima, gustom nezagađenom šumom i nebrojenim vrstama divljih životinja. Kako bi i dalje ostala očuvana, mnoga su područja općine Saborsko zaštićena.

Zaštićena područja

Spomenici i znamenitosti župe Saborsko[uredi VE | uredi]

  • Stara župna crkva iz 1726.godine, spomenik kulture nulte kategorije.
  • Župna crkva Sv.Ivana Nepomuka iz 2001. godine u Saborskom.
  • Spomen obilježje masovne grobnice "Ranjena golubica".
  • Funtana (česma) u Saborskom iz 1883. godine.
  • Čorkovo vrilo (česma) u Čorkovoj Uvali

Saborčanski govor[uredi VE | uredi]

Kao jedna od posebnosti kulturne i narodne baštine tog kraja može se navesti i specifični govor. Govor pripada zapadnoštokavskom (štokavskom ikavskom) dijalektu, ali je izvorno srednjočakavski ikavsko-ekavski govor u koji su ušle mnoge štokavske riječi, pa se tako izgubila upitna zamjenica ča u korist riječi što, ali su očuvani mnogi čakavski elementi (npr. zamjenica česa=čega kao genitiv od ča), te se alternacija staroslavenskog glasa jat ostvaruje kao e ili i, što je imanentno čakavskim ikavsko-ekavskim govorima, gdje jat ispred dentalnih suglasnika (t, d, s, z, l, r, n) ukoliko iza njih slijede stražnji samoglasnici (a, o, u) ili ako su na kraju riječi, prelazi u e, a u ostalim slučajevima, prelazi u i (npr. sedi-sidim, proliće-leto, svitli-svetlo, bela-bilit). Također su očuvani mnogi arhaični čakavski oblici i riječi (npr. stara mati=baka, Mrtvi godi=Dušni dan, maša=misa, merlin=mrkva, pod=tavan, vanjkuš=jastuk, vaik=uvijek, mujsa=mačka, nafalice=samo radi toga). Samoglasnik o se često zamjenjuje samoglasnikom u, npr. riječi un=on, unda=onda i dr. Česti su dvoglasi uo, ie i ua (npr. puod=pod, lied=led, gluava=glava). Prisutan je velik broj germanizama (npr. cajt=vrijeme, štokrla=stolac bez naslona, britašnik=novčanik), turcizama (npr. čaršaf=plahta, perčin=pletenica, peškir=ručnik) i romanizama (npr. funtana=vrelo, poplanirat=poravnati, škuro=tamno).

Poznate osobe[uredi VE | uredi]

  • Josip Krizmanić, šumar, začetnik proizvodnje drvene šimle (šimble) u Saborskom (Kuselj). Prvi koji je napisao knjigu o Saborskom,

Obrazovanje[uredi VE | uredi]

  • Područna škola Saborsko sa 30-ak učenika

Kultura[uredi VE | uredi]

  • Knjižnica

Šport[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. DZS Popis stanovništva 2001.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Napomena: tekst preuzet iz ZOV-a, lista ogulinskog dekanata.


P parthenon.svg Nedovršeni članak Saborsko koji govori o općini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.