Generalski Stol

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Generalski Stol
Generalski Stol (grb).gif
Generalski Stol na karti Hrvatska
Generalski Stol
Generalski Stol
Generalski Stol na zemljovidu Hrvatske
Država Flag of Croatia.svg Hrvatska
Županija Karlovačka
Načelnik općine Alen Halar
Naselja u sastavu općine Brcković Draga, Crno Kamanje, Dobrenići, Donje Bukovlje, Duga Gora, Erdelj, Generalski Stol, Goričice Dobranske, Gorinci, Gornje Bukovlje, Gornji Zvečaj, Gradišće, Jankovo Selište, Keići, Lešće, Lipa, Lipov Pesak, Mateško Selo, Mrežnički Brest, Petrunići, Protulipa, Radočaji, Sarovo, Skukani, Tomašići, Trnovo
Površina 100,00 km2
Stanovništvo (2001.) 2.642
Broj stanovnika
Generalski Stol, Karlovačka [uredi]
Naselje 2001. 2011. 2021.
Popis naselja
Brcković Draga 45 30 26
Crno Kamanje 20 16 15
Dobrenići 359 305 262
Donje Bukovlje 117 98 81
Duga Gora 114 61 51
Erdelj 476 369 303
Generalski Stol 650 589 482
Gorinci 115 91 78
Goričice Dobranske 63 47 37
Gornje Bukovlje 267 232 189
Gornji Zvečaj 191 187 159
Gradišće 66 53 42
Jankovo Selište 102 77 59
Keići 49 40 37
Lipa 47 39 24
Lipov Pesak 42 36 38
Mateško Selo 52 35 22
Mrežnički Brest 62 41 25
Petrunići 28 20 21
Protulipa 51 51 31
Radočaji 98 77 58
Sarovo 18 11 8
Skukani 62 56 51
Tomašići 86 68 62
Trnovo 19 13 10

Ukupno
[uredi]
3199 2642 2171
Izvor: Državni zavod za statistiku RH
Podatci sukladni popisu od 22. rujna 2022.


Poštanski broj 47262 Generalski Stol

Generalski Stol je općina u Hrvatskoj, u Karlovačkoj županiji.

Zemljopis[uredi | uredi kôd]

Općina Generalski Stol najvećim dijelm smještena je u međurječju rijeka Mrežnice i Dobre, na pola puta između Pokuplja i Dinarskog gorja i između većih centara Ogulina i Duge Rese. Kroz samo naselje Generalski Stol prolazi želježnička pruga Zagreb-Rijeka; Zagreb-Split.

Općina se prostire se na površini od 100 km2 te na nadmorskoj visini od 400 m. Prevladava umjereno kontinentalna prema planinsko-kontinentalnoj klimi. Količina oborina varira, a srednja godišnja temperatura iznosi 15°C. Najtopliji mjeseci su srpanj i kolovoz, a najhladniji prosinac i siječanj. Veliki utjecaj na tu mikroklimu imaju i vodotoci ovoga kraja. Tlo u općini je pretežito blagi krš, a rijeke Mrežnica i Dobra obiluju sedrenim slapovima.

Stanovništvo[uredi | uredi kôd]

Po posljednjem popisu stanovništva iz 2001. godine Hrvati čine apsolutnu većinu stanovništva općine Generalski Stol. Općina je imala 3.199 stanovnika, raspoređenih u 25 naselja:

Generalski Stol (naseljeno mjesto)[uredi | uredi kôd]

  • 2001. – 650
  • 1991. – 712 (Hrvati - 662, Srbi - 32, ostali - 18)
  • 1981. – 696 (Hrvati - 640, Srbi - 37, Jugoslaveni - 12, ostali - 7)
  • 1971. – 689 (Hrvati - 625, Srbi - 55, ostali - 9)

Izvor[uredi | uredi kôd]

  • CD rom: "Naselja i stanovništvo RH od 1857-2001. godine", Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, 2005.
Općina Generalski Stol: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
4771
4974
4931
5068
5090
5141
4739
5511
5919
5958
5982
4976
4329
3833
3199
2642
2171
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: Nastala iz stare općine Duga Resa. Od 1857. do 1961. sadrži dio podataka općine Duga Resa. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske
Naselje Generalski Stol: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
297
348
411
423
469
471
421
496
475
556
582
689
696
712
650
589
482
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: Sadrži podatke za bivše naselje Šlatovi od 1890. do 1948. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske


Uprava[uredi | uredi kôd]

Dužnost načelnika općine obnaša Alen Halar.

Povijest[uredi | uredi kôd]

Područje općine ima dugu povijest naseljenosti čemu svjedoče povijesni ostatci, prije svega brojne crkve, spomenici i arheološki nalazi. Još u željezno doba područje današnje općine naseljavali su Japodi. U I. stoljeću prije Krista ovaj kraj osvajaju Rimljani te tako Japodi ulaze u sklop rimske provincije Ilirik. Rimljani su upravo kroz ovo područje gradili cestu od Senja prema Sisku i ostavili brojne arheološke ostatke. Nakon propasti Zapadnog Rimskog Carstva, rimska naselja bivaju spaljena i opustošena.

Većina povijesnih zemljovida u periodu srednjega vijeka smješta područje općine u rubne teritorije srednjovjekovne banovine i/ili kraljevine Slavonije. 1094. godine osnovana je Zagrebačka biskupija kojoj je pripadao i današnji Generalski Stol. Sam Generalski Stol (tada Lipovac) "bio je u obsegu gospodštine Skradske, te je pripadao ujedno sa župnimi mjesti Lešćem (Tolići) i Lipom Zagrebačkoj biskupiji i županiji." Tijekom srednjega vijeka raste važnost područja općine kao križanje trgovačkih puteva, koji su ovim područjem prolazile prema moru. Osobito je bilo značajno trgovište u Lipi, koje je do turskih osvajanja bilo jedno od najunosnijih i najprometnijih križanja u ovom dijelu Hrvatske.

Oko 1408. godine po prvi puta prodiru Turci na ovo područje i pustoše ovim krajevima na putu prema Metlici. Knez Nikola Frankopan, ban hrvatski, postao je 1609. gospodarom starog Bosiljevačkog vlastelinstva i time područja današnje općine Generalski Stol. Turske provale dovele su do velikih promjena u sastavu stanovništva - stanovništvo današnje općine nije autohtono budući su Turci u više navrata spalili i odveli u ropstvo gotovo čitava sela. Opustošena sela su pod upravljanjem Frankopana naseljavana bjeguncima iz raznih krajeva u koje su Turci provalili, o čemu i danas svjedoče prezimena: Bosanci, Bišćani, Klokočki, Vitunjski, Blagajci.

Krajem XVI. stoljeća osnovana je Vojna krajina sa sjedištem u Karlovcu, te je ovo područje postalo dio važnog obrambenog pravca od ostataka Europe. Tako u to vrijeme i sam general Vuk II. Krsto Frankopan odabire nekadašnje mjesto Lipovac za prostor gdje će imati sudbeni stol, tj. gdje će suditi, i navodno prema tome mjesto mijenja ime u Generalski Stol, kako se zove i danas.

Nakon što je bečki dvor zatro lozu Frankopana, vlastelinska dobra na području današnje Općine Generalski Stol prisvaja Karlovačka soldateska, odnosno Karlovački general grof Ivan Josip Herberstein. General grof Herberstein, osim što pustoši ovim krajem, pokušava spriječiti prodaju Bosiljevačkog vlastelinstva od strane krune tadašnjem banu Nikoli III: Erdődyju, a sve za ga zadržati u Vojnoj Krajini. U tome djelomično i uspijeva. Ban Nikola Erdődy preuzima Bosiljevačko vlastelinstvo, no iz Bosiljevačkog vlastelinstva izdvojen je dio sela istočno od rijeke Dobre i uključen u Vojnu krajinu. Vojna Krajina prestala je s djelovanjem tek godine 1881., kada je car Franjo Josip proglasio njeno stavljanje pod hrvatsku upravu.

Vojna krajina trajno je obilježila područje današnje općine kao pretežno siromašnog i od 19. stoljeća iseljeničkog kraja. Hrvatsku samostalnost područje općine dočekalo je kao periferija velike općine Duga Resa. Istočne granice današnje općine dodirivale su sam zapad okupiranih područja te je općina provela Domovinski rat izložena topničkim napadima, granatiranjima civilnih ciljeva i sličnim terorističkim akcijama. Ljudi općine dali su doprinos obrani zemlje sudjelujući u raznim postrojbama na Karlovačkom ratištu i oslobodilačkim akcijama uz nemale vojne i civilne žrtve rata.

Gospodarstvo[uredi | uredi kôd]

Područje općine Generalski Stol značajno je prije svega kao tranzitno područje - kroz samo naselje prolazi danas elektrificirana želježnička pruga Zagreb-Rijeka; Zagreb-Split, kao i povijesno važna cestovna spona kontinentalne Hrvatske i Hrvatskog primorja - Jozefina. U blizini je (10 km) i autocesta Zagreb-Rijeka; Zagreb-Split. Također, trasa predviđene nove nizinske pruge Zagreb - Rijeka trebala bi se kretati istočnim rubom općine. Područje općine nikada nije značajnije industrijalizirano te na njemu danas ne djeluju značajnija poduzeća.

Prirodne ljepote privlače nezanemariv broj posjetitelja te na području općine postoji velik broj vikend kuća, no turistički potencijali općine još uvijek nisu u značajnoj mjeri iskorišteni. Općinski program razvoja predviđa razvoj turizma i poljoprivrede kao glavnih gospodarskih djelatnosti u budućnosti.

Poznate osobe[uredi | uredi kôd]

Spomenici i znamenitosti[uredi | uredi kôd]

Tragovi rimskih starina pronađeni su i na brdu Čatrnji kod Lešća, a prema predaji tu je stajao grad Levund, koji je uz modruški grd Širan bio najveći među Kupom i Kapelom. U Skubinovoj špilji pronađen je rimski novac iz II. stoljeća poslije Krista, kao i u Radočajima kod Lešća, te u Gradišću kod Lipe, gdje je na ostatcima nekadašnjeg prapovijesnog naselja uz novac ponađeno mnoštvo komada obrađenog željeza, ručki kotlova i sl. Isto tako je u Mateškom Selu kod srednjovjekovne crkvice nađen veći broj kamenih sarkofaga iz rimskog vremena. Nakon propasti Zapadnog Rimskog Carstva, rimska naselja bivaju spaljena i opustošena.

Od arheoloških nalaza iz vremena srednjega vijeka imamo ostatke crkve u nekadašnjem gradu Janjiću (dana dio sela Katići) srušene od strane Turaka oko 1683. godine, a o čemu svjedoče obrađeni kameni i pronađeni kalež.

U centru Generalskog Stola nalaze se ostatci-stepenice i dva kamena stupa, te sunčani sat.

Obrazovanje[uredi | uredi kôd]

Na području općine djeluje Osnovna škola Generalski Stol u Generalskom Stolu osnovana 1833. godine. U sklopu Osnovne škole Generalski Stol djeluju tri područne škole: PŠ Toplice Lešće, PŠ Lipa i PŠ Bukovlje.

Kultura[uredi | uredi kôd]

Na području općine djeluju KUD "Izvor" i KUD "Lipovac".

Šport[uredi | uredi kôd]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  • CD rom: "Naselja i stanovništvo RH od 1857-2001. godine", Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, 2005.
  • Općina Generalski Stol, http://www.generalski-stol.hr

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]


P parthenon.svg Nedovršeni članak Generalski Stol koji govori o općini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.