Valle d'Aosta

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Région Autonome Vallée d'Aoste
Regione Autonoma Valle d'Aosta
Valle d'Aosta-Stemma.svg
Glavni grad Aoste
Predsjednik Augusto Rollandin
(Union Valdôtaine)
Pokrajine nema
Broj općina 74
Površina 3,263 km²
  20. u Italiji (1.1 % Italije)
Stanovništvo
 - Ukupno (2003 procjena.)

 - Poredak
 - Gustoća


120,909
20. (0.2 %)
37/km²
Italy Regions Aosta Valley Map.png
Karta pokazuje položaj regije Valle d'Aosta
Vallée d'Aoste u Italiji

Valle d'Aosta (na hrvatskom: Dolina Aosta ili Dolina Aoste, arpitanski: Val d'Outa, francuski: Vallée d'Aoste, talijanski: Valle d'Aosta) je planinska regija u sjeverozapadnoj Italiji. Graniči s Francuskom na zapadu, Švicarskom na sjeveru i regijom Pijemont na jugu. Regija ima poseban autonomni status u Italiji i čini zasebnu pokrajinu Italije. Glavni grad regije je Aoste (talijanski: Aosta).

Povijest[uredi VE | uredi]

Ova stara rimska kolonija je prvo postala dio Burgundijskog Kraljevstva, pa dio Savoje, da bi se integrirala u Italiju 1860. U vremenu od 1800. do 1814. bila je dio Francuskog Carstva i imala je status arondismana u departmanu Doire.

Ova dolina se dugo vremena nalazila na važnom vojnom i trgovačkom području između Francuske, Švicarske i Italije. Aoste ili mali Rim u Alpama je grad u kojem se nalaze vrlo očuvani važni spomenici njegove bogate povijesti, kao:

  • nekropola Svetog Martina od Corléansa
  • Augustusov slavoluk pobjede
  • pretorijanska vrata
  • antički teatar koji može primiti 4.000 gledatelja.

Kroz dolinu su prije često prolazili hodočasnici na svom putu prema Rimu.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Prikaz reljefa regije

Regija je svoje ime dobila po gradu Aosti, ovo je najmanja i najrjeđe naseljene talijanska regija.

Dolina Aosta je alpska dolina, najveći vrh regije je Gran-Paradiso (francuski: Grand Paradis, koji je u nacionalnom parku Gran-Paradiso, osnovan 1922. Veliko je središte za zimske sportove.

U regiji postoji više od 1000 zaselaka i 100 dvoraca. Regija Valle d'Aosta je podjeljena na 74 općine.

Popis općina[uredi VE | uredi]

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Stanovnici regije sebe nazivaju "Valdôtains". Regija je dvojezična, francuski se koristi kao administrativni jezik, dok većina frankofonskog stanovništva govori arpitanski tj. Franco-Provençal. Taj se jezik prije široko koristio u ovom tzv. savojskom području, kao i u Juri i romanskom dijelu Švicarske. Danas je ovaj jezik poprilično ugrožen i Dolina Aoste ima najveći broj govornika ovog jezika. Lokalni dijalekt se naziva Valdôtain. Također u regiji postoji mali grad Gressoney čiji stanovnici govore jednim dijalektom njemačkog (Walser). 1900. godine, većini stanovništva regije (92%), francuski je bio materinji jezik. Za vrijeme Benita Mussolinija u regiji je provođena prisilna talijanizacija stanovništva, poslije rata se situacija ponešto popravlja. Danas se francoprovençalskim dijalektom služi većinom ruralno stanovništvo.

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Glavne gospodarske aktivnosti ove regije su poljoprivreda i turizam. Među glavnim poljoprivrednim proizvodima su: sir, voće i vino. Od specifičnih oblika turizma, najizraženiji je seoski turizam.

Hotelijerstvo[uredi VE | uredi]

U Dolini se nalazi više od 500 manjih hotela s tri ili četiri zvjezdice, često u vlasništvu obitelji.

Otvoren 1947. godine, " Grand Hôtel Billia" u Saint-Vincentu sadrži jedan od najmodernijih casina u Europi (90 stolova za igre i 500 aparata), također sadrži i kongresni centar i kazalište gdje se održavaju brojni kulturni događaji, uključujući nagradu talijanske televizije za filmove.

Termalni izvori[uredi VE | uredi]

Termalni izvori u Dolini Aoste su ponovno otkriveni u 18. stoljeću (prije su bili poznati za vrijeme Rimljana). Za vrijeme trajanja Belle époque (1890-1914) privlačili su veliki broj posjetitelja.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Valle d'Aosta