Vatroslav Murvar

Izvor: Wikipedija
Jump to navigation Jump to search

Vatroslav Murvar, (Mostar, 21. ožujka 1920. - Brookfield, 12. lipnja 1997.)[1], bio je hrvatski pravnik[2][3], profesor na sveučilištu Wisconsin Milwaukee[1].

Životopis[uredi VE | uredi]

Vatroslav Murvar rođen je u Mostaru[1][2], srednju školu završio je u Sarajevu[2], a Pravni fakultet u Zagrebu[2], gdje je i doktorirao pravne i političke znanosti[3] ("državne znanosti")[2]. Piše publicistička djela, eseje, sociološke analize i dr.

Godine 1945. kao politički emigrant[2] napušta domovinu[3] za čiju se samostalnost borio. Jedno je vrijeme boravio u Italiji[3], u Rimu[2], da bi se kasnije stalno nastanio u Sjedinjenim Američkim Državama[1][3], gdje je napisao više knjiga i rasprava na hrvatskom i engleskom jeziku[2], u kojima se uglavnom bavio aktualnim pitanjima svoje domovine u koju se nije smio vratiti, a bio je i jedan od redovnih suradnika Hrvatske revije[2].

Sav njegov dugogodišnji rad hrvatskoj je javnosti ostao do danas uglavnom nepoznat[2], od čega odstupa jedino njegova knjiga Na izvorima neistina iz 1941. godine[3], čiji je sadržaj postao ponovno važan početkom 1990-ih[2][3].

Pisao je o naseljavanju Vlaha u Hrvatsku, Boki kotorskoj, Maxu Weberu, narodnosti i vjeri Muslimana u Bosni, Hercegovini i Sandžaku, teorijama nacija i dr.

Članke je objavljivao u Ognjištu i Hrvatskoj reviji. U Hrvatskoj reviji objavljivao je 1951. (Islamizacija i značenje islamskih Hrvata u islamskom svijetu, sv. 1., str. 22-29., Hrvatsko obilježje Bosne i Hercegovine u tursko doba, sv. 2., str. 131-138., Dr. Stjepan Sakač, sv. 2., str. 158-159.), 1957. ("Bosanska Crkva" u djelu o. Dra. Fra Lea Petrovića, sv. 2., str. 131-138.) i 1990. (Boka kotorska u hrvatskoj kulturi, sv. 2., str. 395-405., Na periferiji hrvatstva, sv. 4., str. 810-830.).[4]

Djela[uredi VE | uredi]

  • Na izvorima neistina, I-II, Zagreb, 1941. - na znanstven način[2][3] raskrinkane laži, izmišljotine i krivotvorine velikosrpske ideologije i propagande od Vuka Karadžića, njenog idejnog osnivača, preko najeminentnijih pojava srpske kulture i znanosti (Jovan Skerlić, Jovan Cvijić, Aleksa Ivić, Slobodan Jovanović, Stojan Protić, Stanoje Stanojević)[3]. Ovo povijesnopublicističko djelo ponovno je izdano 1999. godine u Mostaru pod istim naslovom (urednik Zdravko Kordić)[5] a iste godine[6] zbog svoje aktualnosti[2][3] i od nakladnika Croatiaprojekt iz Zagreba pod naslovom Na izvorima srpskih neistina (urednik Mladen Letić).
  • Hrvatska i Hrvati: državno sociološki prikaz u 17 eseja, Chicago, 1953.
  • Russian social monism and American social pluralism, 1959.
  • Max Weber's concept of hierocracy: A study in typology, Milwaukee, 1965.
  • The Balkan Vlachs: a typological study, 1978.
  • Submerged nations: an invitation to theory: Bibliography on one major case study, Wisconsin, 1982.
  • The quest for nationhood: some theoretical perspectives on submerged nations and separatism, 1982.
  • Max Weber today: an introduction to a living legacy : selected bibliography, Brookfield-Wisconsin, 1983.
  • Max Weber's political sociology: a pessimistic vision of a rationalized world, Westport, 1984. (suautor Ronald M. Glassman)
  • Theory of liberty, legitimacy, and power: new directions in the intellectual and scientific legacy of Max Weber, London-Boston, 1985.
  • Nation and religion in Central Europe and the Western Balkans: the Muslims in Bosna, Hercegovina and Sandžak: a sociological analysis, Brookfield, 1989.
  • Murders in the Parliament and the academic world, mass murders in the mosques and churches, Brookfield, 1996.

Prireditelj Ante Selak ga je uvrstio u zbirku Sudbine i djela: književnost, umjetnost, jezikoslovlje (dio cjeline Hrvatska revija u egzilu 1951.-1990.), a prireditelj Ivan Mužić u zbirku radova Vlasi u starijoj hrvatskoj historiografiji.

Autor je pogovora za pretisak knjige Savića Markovića Štedimlije Crvena Hrvatska.

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 (engl.) [1], preuzeto 26. rujna 2012.
  2. 2,00 2,01 2,02 2,03 2,04 2,05 2,06 2,07 2,08 2,09 2,10 2,11 2,12 Vatroslav Murvar: Na izvorima srpskih neistina (riječ nakladnika), preuzeto 26. rujna 2012.
  3. 3,0 3,1 3,2 3,3 3,4 3,5 3,6 3,7 3,8 3,9 Vatroslav Murvar: Na izvorima srpskih neistina (recenzja), preuzeto 26. rujna 2012.
  4. Milan Blažeković, Bio-bibliografski leksikon suradnika Hrvatske revije, Školske novine-Pergamena, Zagreb, 1996., ISBN 953-160-107-0, str. 327.
  5. DHKHB: Na izvorima neistina, preuzeto 26. rujna 2012.
  6. Na izvorima srpskih neistina - Google books info, preuzeto 26. rujna 2012.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]