Prijeđi na sadržaj

Vlado Pandžić

Izvor: Wikipedija
Vlado Pandžić
Rođenje31. prosinca 1945.
Drinovci, Bosna i Hercegovina
Zanimanjesveučilišni profesor, znanstvenik
NacionalnostHrvat
Portal o životopisima

Prof. dr. sc. Vlado Pandžić (Drinovci, 31. prosinca 1945.), sveučilišni profesor, znanstvenik, kroatist, metodičar, retoričar, hrvatski književnik, hrvatski političar i diplomat.

Životopis

[uredi | uredi kôd]

Prof. dr. sc. Vlado Pandžić rođen je 31. prosinca 1945. u Drinovcima (BiH). Nakon gimnazije završio je studij hrvatskoga jezika i povijesti na Pedagoškoj akademiji u Zagrebu, a jugoslavenske jezike i književnosti te komparativnu književnost diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. U akademskoj godini 1975./1976. upisao je poslijediplomski studij. Magistarski rad obranio je 1978. Doktorirao je 1979. iz područja humanističkih znanosti (polje filologije).

Prije zaposlenja na Filozofskom fakultetu u Zagrebu predavao je desetak godina hrvatski jezik i povijest u višim razredima osnovne škole, kratko vrijeme u osnovnoj školi za odrasle i srednjoškolskim ustanovama. Bio je u tom razdoblju mentor studentima pedagoških akademija (splitske, mostarske i mariborske) te Filozofskog fakulteta u Zagrebu. U svojim dvadesetim godinama stekao je ugled izvrsna predavača i govornika, a tijekom pedesetak godina je na poziv mnogih prosvjetnih ustanova, pedagoških i učiteljskih akademija te filozofskih, jezičnih i učiteljskih fakulteta iz Hrvatske i inozemstva održao više od tisuću predavanja koja su trebala poslužiti kao uzor ili poticaj studentima, učiteljima, profesorima, znanstvenim novacima i asistentima. Posvećivao je i nakon predavačke te govorničke afirmacije veliku pozornost učenju te je dodatno studirao govorništvo u Francuskoj i usavršavao se u Austriji.

Krajem 1960-ih te osobito tijekom 1970-ih često je objavljivao kritike, pjesme i kratke priče u listovima, časopisima i zbornicima. Nerijetko se potpisivao pseudonimima (Vlado Ado Pandžić, Branimir Zidinić, Ado Lukin, Vladislav i dr.).

Godine 1977. izabran je za asistenta, 1978. za znanstvenog asistenta, 1980. za docenta, 1993. za višega znanstvenog suradnika, 1996. za izvanrednoga profesora, 2002. za redovitoga profesora, a 2008. za redovitoga profesora u trajnom zvanju. Umirovljen je 1. listopada 2016. kao redoviti profesor (u trajnom zvanju) Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, ali nastavio je suradnju s petnaestak sveučilišnih i znanstvenih ustanova.

Tri akademske godine (1984. – 1987.), na temelju odobrenja Filozofskog fakulteta u Zagrebu, radio je kao profesor, predavač i lektor na Sveučilištu u Bordeauxu (Francuska). Imao je kao hrvatski narodni zastupnik dvogodišnji dopust (1991. – 1992.), ali izvršavao je svoje uobičajene obveze na Filozofskom fakultetu u Zagrebu (u Odsjeku za kroatistiku).

Surađivao je stalno ili povremeno sa znanstvenim i prosvjetnim ustanovama u Hrvatskoj, BiH i inozemstvu: Ministarstvom prosvjete i športa, Zavodom za unapređivanje školstva, Hrvatskim leksikografskim zavodom Miroslava Krleže, Pravnim fakultetom u Zagrebu, Pedagoškim fakultetom u Mariboru, Pedagoškom akademijom u Pečuhu, Jezičnim fakultetom u Bordeauxu, Filozofskim fakultetom u Osijeku, Filozofskim fakultetom u Zadru, Ekonomskim fakultetom u Splitu, Filozofskim fakultetom u Splitu, Učiteljskim fakultetom u Čakovcu, Pedagoškim fakultetom u Sarajevu, Maticom hrvatskih iseljenika, Agencijom za odgoj i obrazovanje, Hrvatskim leksikografskim institutom iz Mostara itd. Devet je godina kao vanjski suradnik predavao na Filozofskom fakultetu (sada Odjelu za kroatistiku) Sveučilišta u Zadru. Šest je godina kao vanjski suradnik izvodio nastavu na Filozofskom fakultetu u Splitu.

Svoje znanstvene i stručne postavke stalno je provjeravao u nastavi, dodiplomskoj i poslijediplomskoj. Četrdeset godina držao je predavanja i vodio seminare iz nastavnih predmeta: Teorija nastave književnosti (Metodika nastave književnosti, Književnost u nastavi, Školska recepcija književnosti); trideset četiri godine iz nastavnih predmeta: Metodika nastave hrvatskog jezika (Teorija i praksa nastave hrvatskoga jezika) i Teorija i praksa nastave govornoga i pismenoga izražavanja (Usmeno i pismeno izražavanje); dvadeset tri godine iz nastavnih predmeta: Osnove govorništva, Govorništvo, Svjetska književnost u nastavi, Dramski tekst u nastavi i Teorija nastave hrvatskoga jezika i književnosti. Na inozemnim sveučilištima držao je predavanja i vodio seminare iz nastavnih predmeta: Gramatika (slovnica) hrvatskoga jezika, Novija hrvatska književnost, Starija hrvatska književnost, Povijest hrvatskoga književnoga jezika, Hrvatsko govorništvo (propovjedništvo) itd. O uspješnosti njegovih predavanja i seminara najbolje svjedoči iznimno velik broj zainteresiranih slušača: studenata kroatistike, ali i mnogih studenata drugih studijskih skupina i fakulteta. Svrhovito je uključivao studente u samostalan nastavni rad i istraživanje stručne problematike.

Predavao je na poslijediplomskim studijima Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Pedagoškog  fakulteta (Filozofskog fakulteta) u Mariboru (Slovenija) i Pedagoškog fakulteta u Sarajevu (BiH). Bio je član  povjerenstava za organizaciju poslijediplomskog studija kroatistike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Predavao je na poslijediplomskom studiju i vodio predavačku izobrazbu asistenata Ekonomskoga fakulteta u Splitu. Bio je mentor u izradi dvadesetak magistarskih i doktorskih radova na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, Sveučilištu u Zadru, Pedagoškom fakultetu u Sarajevu itd. Kao predsjednik ili član povjerenstava sudjelovao je u ocjenjivanju i obrani dvjestotinjak diplomskih te četrdesetak magistarskih i doktorskih radova.

Petnaest godina bio je predstojnik Katedre za metodiku nastave hrvatskoga jezika i književnosti (2000. – 2015.), a dvije godine pročelnik Odsjeka za kroatistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu (2000. – 2002.).

Dvanaest je godina bio predavač i voditelj jezičnih vježbi na hrvatskim seminarima za nastavnike, učitelje i profesore hrvatske narodnosti iz Mađarske, Italije, Rumunjske, Austrije i Švedske te na kroatističkim seminarima za strane studente. Gostovao je kao predavač u Mađarskoj, Francuskoj, Njemačkoj, Austriji, Sloveniji, Poljskoj i dr.

Sudjelovao je na stotinjak znanstvenih i petstotinjak stručnih skupova u Hrvatskoj i inozemstvu. Bio je voditelj jedanaest znanstvenih skupova i sedam znanstvenih projekata. Recenzirao je šezdesetak knjiga, dvjestotinjak znanstvenih radova (u časopisima i zbornicima) te tridesetak znanstvenih projekata (programa).

Bio je angažiran u mnogim stručnim povjerenstvima na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i drugim znanstvenim i stručnim te državnim ustanovama (Povjerenstvu za znanstveno-nastavni rad, Povjerenstvu za doškolovanje nastavnika, Povjerenstvu za školovanje hrvatske djece u inozemstvu te kao pregovarač u hrvatskim izaslanstvima za razgovore i pregovore o nekadašnjoj državi /Jugoslaviji/, zatim o BiH, o mirnoj reintegraciji Hrvatskoga Podunavlja itd.). Napisao je pedesetak izvješća za različita promaknuća i izbore sveučilišnih nastavnika na hrvatskim i inozemnim sveučilištima.

Suautor je službenih programa nastave hrvatskoga jezika i književnosti u osnovnim školama (1995. – 2006.) i srednjim školama (1995. – 2018.), nastavnih programa za hrvatske dopunske škole u inozemstvu (1995. – 2004.) i nastavnih programa za pripadnike nacionalnih manjina u Hrvatskoj (1995. – 2007.). Tijekom pedeset i sedam godina (1966. – 2023.) sudjelovao je kao predavač na dvjestotinjak skupova i seminara za stručno usavršavanje nastavnika diljem Europe. Dvadeset pet godina bio je predsjednik ili član povjerenstava za polaganje stručnih ispita za učitelje i profesore hrvatskoga jezika u osnovnim i srednjim školama u Republici Hrvatskoj.

Bio je glavni urednik listova: Naši pokušaji, Zvonimir i Glasnik Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja; član uredništava časopisa i zbornika: Kršni zavičaj, Nova Matica, Drinovački zov, Nastavni vjesnik, Život i škola, Hum i dr.; član Uredništva Filmoteke 16; urednik struke u Hrvatskome leksikografskom zavodu Miroslava Krleže; član Uredništva Zbornika radova i pjesama (urednik /2005. – 2009./ međunarodnih stručnih i znanstvenih skupova u Kijevu o životu i djelu hrvatskih književnika: Antuna Branka Šimića, Tina Ujevića, Vlade Gotovca, Jure Kaštelana i Ivana Raosa); urednik Zbornika radova s Međunarodnoga znanstvenog skupa o hrvatskom književniku Antunu Branku Šimiću (2008.); član Uredništva zbornika radova znanstveno-stručnih skupova s međunarodnom suradnjom Prema kvalitetnoj školi u Splitu (2005. – 2008.); član Uredništva Hrvatske enciklopedije Bosne i Hercegovine (2004. – 2011.) u Hrvatskome leksikografskom institutu u Mostaru itd. Glavni je urednik znanstvenoga časopisa Hrvatski (2003. – 2024.).

Bio je pročelnik Sekcije za metodiku nastave hrvatskoga jezika i književnosti Hrvatskoga filološkog društva (1982. – 1984.); predsjedatelj Stručnog vijeća Zagrebačke slavističke škole ‒ Hrvatskoga seminara za strane slaviste (2000. – 2002.); predsjednik Odjela za metodiku nastave hrvatskoga jezika i književnosti Hrvatskoga filološkog društva (2003. – 2023.); član Matice hrvatske; član Društva sveučilišnih nastavnika i drugih znanstvenika (sjedište u Zagrebu); član prvoosnovane HAZU BiH (sjedište u Mostaru); član Hrvatskoga društva za znanost i umjetnost BiH (sjedište u Sarajevu); član udruge Hrvatski novinari publicisti; član Hrvatskoga kulturnog društva Napredak itd.

Impozantna je bibliografija njegovih objavljenih radova: dvadesetak autorskih knjiga; uredio šezdesetak knjiga i napisao popratne tekstove; objavio sedamdesetak poglavlja (znanstvenih radova) u suautorskim knjigama; šezdesetak znanstvenih radova u časopisima; šezdesetak ostalih radova u časopisima i listovima; stotinjak udžbenika; dvadesetak nastavnih programa, metodičkih uputa i nastavnih sredstava; tristotinjak prikaza, osvrta, recenzija, različitih kratkih članaka itd.

Hrvatski političar i diplomat

[uredi | uredi kôd]

Od 1966. do 1989. bio je zbog tzv. „hrvatskog nacionalizma“ proganjan, optuživan i kažnjavan (među ostalim, tri puta izbačen s posla). Do 28. prosinca 1989. nije bio član ni jedne političke stranke ni "partije". Jedan je od utemeljitelja i prvi dopredsjednik HKDS-a (28. prosinca 1989. ‒ 18. kolovoza 1990.) i Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja (predsjedavajući Utemeljiteljske skupštine, 11. siječnja 1990.); član predsjedništva HDZ BiH (1990. ‒ 1995.); izabran za hrvatskoga narodnog zastupnika na višestranačkim izborima za Skupštinu SRBiH (18. studenoga 1990.); predsjednik Kluba zastupnika HDZ-a u Skupštini BiH (1990. ‒ 1995.); hrvatski narodni zastupnik (HDZ) u Skupštini SFRJ i predsjednik Odbora za nerazvijene republike i pokrajine od 28. prosinca 1990. do 21. lipnja 1991. kada je zbog generalskih prijetnji na sjednici pozvao hrvatske, slovenske, muslimanske, albanske i druge zastupnike na izlazak iz Skupštine SFRJ); kao predsjednik Kluba zastupnika HDZ-a u Skupštini BiH ‒ iznimno, presudno zaslužan za odluku (25. siječnja 1992.) i održanje referenduma o neovisnosti BiH (29. veljače i 1. ožujka 1992.); u HVO-u zadužen za promidžbene djelatnosti (1992.); predsjedavajući Hrvatskoga zastupstva u Ustavotvornoj skupštini FBiH (1994. ‒ 1995.); član Hrvatskoga izaslanstva na hrvatsko-bošnjačkim pregovorima u Beču (1994.); zastupnik na parlamentarnom zasjedanju OESS-a u Beču (1994.); član i predsjedavajući Hrvatskoga pregovaračkog prosvjetnog izaslanstva za mirnu reintegraciju Hrvatskoga Podunavlja u Vukovaru (1996. ‒ 1998.). Od početka 1999. odbijao je sve ponude političkih i diplomatskih dužnosti te potpuno se posvetio sveučilišnoj karijeri i znanosti.

Pohvalnice, priznanja, nagrade...

[uredi | uredi kôd]

Primio je dvadesetak pohvalnica, zahvalnica, priznanja, nagrada, odličja, spomen-medalja i dr. Dobitnik je Povelje Općine Kijevo za osobite uspjehe na promicanju kulture i društvenih odnosa. Počasni je građanin Općine Dobretići (Pougarje, BiH).

Bibliografija

[uredi | uredi kôd]

AUTORSKE KNJIGE:

  • Hrvatski roman u školi, Sveučilišna naklada Liber, Zagreb, 1989.
  • Bosnia-Hercegovina, Slike rata ‒ War Pictures ‒ Kriegsbilder ‒ Images de guerre (suautor: Krešimir Šego), Zagreb, 1992.
  • Bosnia-Hercegovina, Slike rata ‒ War Pictures ‒ Kriegsbilder ‒ Images de guerre (suautor: Krešimir Šego), II. prom. izdanje, Zagreb, 1993.
  • Hrvatski jezik, pismenost i književnost u bosanskohercegovačkom školstvu, Profil, Zagreb, 2001.
  • Putovima školske recepcije književnosti, Profil, Zagreb, 2001.
  • Hrvatski roman u školi, II. prom. izdanje, Profil, Zagreb, 2001.
  • Profesori i učenici, hrvatski pisci, Birotisak, Zagreb, 2001.
  • Govorno i pismeno izražavanje u srednjoj školi, Profil, Zagreb, 2001.
  • Prilozi za hrvatsku povijest recepcije književnosti, Profil, Zagreb, 2004.
  • Nagovori i zagovori, Naklada Protuđer, Split, 2004.
  • Priručnik za profesore uz Hrvatsku čitanku 1 (suautorica: Gea Cetinić), Profil, Zagreb, 2004.
  • Priručnik za profesore uz Hrvatsku čitanku 3 (suautorica: Gea Cetinić), Profil, Zagreb, 2004.
  • Pouke i muke po hrvatskome jeziku u Bosni i Hercegovini, Hrvatski leksikografski institut BiH, Mostar, 2006.
  • Sitni prilozi za povijest učenja i poučavanja govorništva, Redak, Split, 2007.
  • Recepcija dječje književnosti, Redak, Split, 2008.
  • Prinosi bosanskohercegovačkih Hrvata hrvatskoj kulturi, I. i II. dio (rasprave i članci te prikazi i osvrti) (u digitalnom obliku; otisnuto nekoliko primjeraka), Profil, Zagreb, 2008.
  • Recepcija djela braće Šimića: Antuna Branka i Stanislava Stanka, Redak, Split, 2011.
  • Kijevske rasprave o hrvatskim književnicima, Redak, Split, 2011.
  • Kršni zavičaj (1970. ‒ 2017.). Hercegovački ljetopis  ‒ duhovni svjetlopis, Naša ognjišta, Tomislavgrad, 2021.

UREDNIČKE KNJIGE:

  • Antun Golubić, Gost u srcu (ur.), Zagreb, 1990.
  • Antun Branko Šimić, Preobraženja i izabrane druge pjesme (prir.), Školske novine, Zagreb, 1995.
  • Sunčana Škrinjarić, Kakva je to ljubav bila (prir.), Školska knjiga, Zagreb, 1995.
  • Antun Branko Šimić, Preobraženja i izabrane druge pjesme (prir.), II. prom. izdanje, Školske novine, Zagreb, 1996.
  • Hrvatske usmene priče (prir.), Školska knjiga, Zagreb 1996.
  • Antun Gustav Matoš, Oko Lobora i drugi putopisi (prir.), Alfa, Zagreb, 1996.
  • Hrvatske usmene pjesme i brojilice (prir. i Josip Kekez), Alfa, Zagreb, 1996.
  • Hrvatska lađa, I. dio (prir. i Božidar Petrač), Alfa, Zagreb, 1996.
  • Hrvatska lađa, II. dio (prir. i Božidar Petrač), Alfa, Zagreb, 1996.
  • Fran Mažuranić, Lišće i Mladost-radost (prir.), Alfa, Zagreb, 1997.
  • Alphonse Daudet, Pisma iz mog mlina (prir.), Alfa, Zagreb, 1997.
  • Nikola Kordić, Izabrane pjesme (urednici: Vlado Pandžić, Žarko Ilić i Krešimir Šego), Kršni zavičaj, Humac/Ljubuški i Zbornik „Kačić“, Split, 1997.
  • Hrvatska lađa, I. dio (prir. i Božidar Petrač), II. izdanje, Alfa, Zagreb, 1998.
  • Hrvatska lađa, II. dio (prir. i Božidar Petrač), II. izdanje, Alfa, Zagreb, 1998.
  • Anđelko Vuletić, Tajna večera (ur.; izbor i predgovor Vlatko Pavletić), Profil, Zagreb, 1998.
  • Hrvatska lađa, I. dio (prir. i Božidar Petrač), III. izdanje, Alfa, Zagreb, 2001.
  • Hrvatska lađa, II. dio (prir. i Božidar Petrač), III. izdanje, Alfa, Zagreb, 2001.
  • Stanislav Šimić, Krleža kao kritik (prir.), Naklada Protuđer, Split, 2003. (pretisak)
  • Hrvatske usmene priče (II. prom. izdanje), Školska knjiga, Zagreb, 2004.
  • Antun Branko Šimić, Preobraženja i izabrane druge pjesme (prir.), Profil, Zagreb, 2005.
  • Zbornik radova i pjesama (I. dio: Radovi Međunarodnoga stručnog i znanstvenog skupa o Antunu Branku Šimiću (ur.), Kijevo, 2005., str. 7‒232.
  • Antun Branko Šimić, Preobraženja (prir.), vlastita naklada, Zagreb, 2005.
  • Antun Branko Šimić, Sunce siromaha (prir.), Riječ, Vinkovci, 2005.
  • Zbornik radova i pjesama. Radovi Međunarodnoga stručnog i znanstvenog skupa o Tinu Ujeviću (ur.), Općina Kijevo i Pučko otvoreno učilište Invictus, Kijevo, 2006., str. 9‒156.
  • Antun Branko Šimić, Molitva (prir.), vlastita naklada, Zagreb, 2006.
  • Zbornik radova i pjesama. Radovi Međunarodnoga stručnog i znanstvenog skupa o Vladi Gotovcu (ur.), Općina Kijevo i Pučko otvoreno učilište Invictus, Kijevo, 2007. str. 7–235.
  • Hrvatske usmene priče (III. prom. izdanje), Školska knjiga, Zagreb, 2007.
  • Alphonse Daudet, Pisma iz mog mlina (prir.) (II. prom. izdanje), Alfa, Zagreb, 2008.
  • Zbornik radova i pjesama. Radovi Međunarodnoga stručnog i znanstvenog skupa o Juri Kaštelanu (ur.), Kijevo, 2008., str. 7–215.
  • Zbornik radova s Međunarodnoga znanstvenog skupa o hrvatskom književniku Antunu Branku Šimiću (ur.), Matica hrvatska Grude, Drinovci, 2008.
  • 30 godina Veteranskoga nogometnoga kluba „Josip ban Jelačić“ (glavni urednik), Zagreb, 2008.
  • Anđelko Ađo Opačak, Moje Drinovačko Brdo (glavni urednik), Drinovačko Brdo, 2009.
  • Zbornik radova i pjesama. Radovi Međunarodnoga stručnog i znanstvenog skupa o Ivanu Raosu (ur.), Općina Kijevo i Pučko otvoreno učilište Invictus, Kijevo, 2009., str. 7‒272.
  • Antun Branko Šimić, Pjesme (prir.), Matica hrvatska u Sarajevu i FMC Svjetlo riječi d.o.o. Sarajevo, Sarajevo, 2009.
  • Antun Branko Šimić, Proza I (prir.), Matica hrvatska u Sarajevu i FMC Svjetlo riječi d.o.o. Sarajevo, Sarajevo, 2009.
  • Hrvatska enciklopedija Bosne i Hercegovine 1 (A-Đ), 1. svezak (urednik za književnost), Hrvatski leksikografski institut Bosne i Hercegovine, Mostar, 2009.
  • Antun Branko Šimić, Proza II (prir.), Matica hrvatska u Sarajevu i FMC Svjetlo riječi d.o.o. Sarajevo, Sarajevo, 2009.
  • Stanislav Šimić – Vladimir Jurčić, Izabrana djela (prir.), Matica hrvatska u Sarajevu i FMC Svjetlo riječi d.o.o. Sarajevo, Sarajevo, 2009.

POGLAVLJA U KNJIGAMA:

  • „Problemska nastava književnosti i teorija recepcije“, u: Problemsko učenje u nastavi (Zbornik radova Naučnog skupa o problemskoj nastavi), Loznica, 1984., str. 100–103.
  • „Zorno spoznavanje odnosa jednine i množine kao jezikoslovnih pojmova u nižim razredima osnovne škole“, u: Metodičke osnove za primjenu filma u nastavi (knjiga 6), Filmoteka 16, Zagreb, 1987., str. 30–38.
  • „Pogovor“, u: Andrija Vučemil, Duvanjska rapsodija, Matica hrvatska, Zagreb, 1990., str. 79‒82.
  • „Bogat unutarnji svijet u pjesničkom jeziku“, u: Antun Golubić, Gost u srcu, Zagreb, 1990., str. 91‒93.
  • „Sprega milozvučja i čvrstih poruka“, u: Kažimir Sušac, Blagdanska žeđ, Zagreb, 1990., str. 113‒118.
  • „Hrvatske škole u izvaneuropskim zemljama“ (suautor: Ante Vučić), u: Hrvatski iseljenički zbornik, Zagreb, 1991., str. 59–61.
  • „Iz krila starih lirskih zanosa“, u: Umberto Lončar, Tišine i nemiri, Split, 1992., str. 111‒113.
  • „Riječ progovorna, pozdravna četvrtom izdanju“, u: Pejo Šimić, Zov Hrvata Bosanskog Posavlja, Zagreb, 1993., str. 5‒6.
  • „Hrvatska ikavica u muslimanskoj usmenoj književnosti“, u: Hrvatski neretvanski zbornik, Metković, 1993., str. 195–202.
  • „Izbjegla djeca iz Bosne i Hercegovine i učenje hrvatskog jezika“, Hrvatski narodni kalendar: Napredak 1994, Sarajevo, 1993., str. 41–53.
  • „Hrvatske početnice u Bosni i Hercegovini u 19. stoljeću“, u: Uloga Katoličke crkve u razvoju hrvatskoga školstva (Zbornik radova Znanstvenoga skupa o ulozi Katoličke crkve u razvoju hrvatskoga školstva), Zagreb, 1994., str. 125–138.
  • „Neprijeporna nazočnost zanimljiva umjetnika“, u: Nikola Vučković, Izložba u Galeriji INA (katalog), Zagreb, 1995.
  • „Pogovor“, u: Zvonimir Marić, Na ognjištu, HKD Napredak, Split, 1995., str. 85‒88.
  • „Trnom po odurnom“, u: Ivan Dujmović, Trn, Zagreb, 1995., str. 79‒84.
  • „O jezikoslovnim pogledima i jeziku prof. Ante Kostantina Matasa, hrvatskoga narodnog preporoditelja u Dalmaciji“, u: Ante Kostantin Matas, njegovo vrijeme i djelo (Zbornik radova Znanstvenog skupa o Anti Kostantinu Matasu u Splitu), Zagreb, 1995., str. 57–68.
  • „Šenoin roman Zlatarovo zlato u spletu modernih metodičkih koncepcija i teorije recepcije“ (dopuna već objavljenog rada prema želji urednika), u: Hrvatski u školi (zbornik reprezentativnih metodičkih radova), Zagreb, 1996., str. 87–105.
  • „Fra Grgo Martić – pisac hrvatskih školskih knjiga“, u: Fra Grgo Martić i njegovo doba (Zbornik radova Znanstvenog skupa fra Grgo Martić i njegovo doba), Zagreb, 1996., str. 335–346.
  • „Riječ za Hrvatsku. Prinosi hercegovačkih Hrvata temeljima hrvatske književnosti“, u: Hercegovina ‒ naš zavičaj (glavni i odgovorni urednik: Božo Skoko), Zavičajni klub studenata Hercegovine, Zagreb, 1996., str. 33–35.
  • „Draga priča ili dosanjana radost“, u: Ivan Ićan Ramljak, San bez uzglavlja, Alfa, Zagreb, 1997., str. 112–118.
  • „Sreća u čežnji“ (pogovor), u: Mila Vlašić, Cijeli vijek tihe čežnje (Šeherezadeje 2), Maribor, 1997., str. 41–49.
  • „Bilješka o piscu“, u: Anđelko Vuletić, Tajna večera (ur.; izbor i predgovor Vlatko Pavletić), Profil, Zagreb, 1997., str. 232.
  • „Herceg-Bosna u Truhelkinim romanima `Vojača` i `Finis Hercegovinae`“, u: Zlatni danci ‒ život i djelo Jagode Truhelke (Zbornik radova Znanstvenog skupa: Zlatni danci ‒ život i djelo Jagode Truhelke), Osijek, 1998., str. 155–170.
  • „Stručno umijeće i ljubav prema hrvatskom jeziku“, u: Ilija Protuđer, Pravilno govorim hrvatski 2, Split, 1998., str. 12.
  • „Nadahnuća prvih vidika“, u: Mila Vlašić, Moj Mostar, ljubavi moja, Maribor – Mostar, 1999., str. 98–101.
  • „`Sunčevina` koje drugdje nema“, u: Mila Vlašić, Usred jarka sunca, Maribor – Mostar, 1999., str. 98–101.
  • „Studije visokog stupnja sugestivnosti“, u: Milorad Nikčević, Na civilizacijskim ishodištima, Osijek, 1999., str. 263–267.
  • „Na križnom putu (Nikola Vučković, Na križnom putu)“, u: Nikola Vučković (katalog), Široki Brijeg, 16. ožujka 1999.
  • „Recepcija Šimunovićeva književnog djela u hrvatskoj školi“, u: Zbornik radova  i pjesama Stručnoga i znanstvenog skupa o Dinku Šimunoviću, Kijevo, 2002., str. 39–52.
  • „Pjesnik u Divkovićevim Jelaškama“, u: Ilija Orkić, Djeca su anđeli, Vidovice – Orašje, 2002., str. 9–13.
  • „Recepcija makedonske književnosti u hrvatskom školstvu. Dani Dimitrija i Konstantina Miladinova“, u: Zbornik radova Međunarodnoga znanstvenog skupa „Braća Miladinovi“ u Zagrebu i Đakovu, 23. i 24. lipnja 2001., Zagreb, 2003., str. 99–128.
  • „Recepcija najnovijega hrvatskoga romana“, u: Drugo slovensko-hrvaško slavistično srečanje/Drugi hrvatsko-slovenski slavistički skup (Zbornik radova Međunarodnoga znanstvenog skupa „Slovensko-hrvatska sretanja“, Šmarješke Toplice, 2001), Ljubljana, 2003., str. 243–256.
  • „Recepcija Begovićeva književnog djela u hrvatskoj školi“, u: Zbornik radova i pjesama Stručnoga i znanstvenog skupa o Milanu Begoviću, Kijevo, 2003., str. 27–40.
  • „Pjesme o dičnoj hrvatskoj povijesti“, u: Ante Nadomir Tadić Šutra, Rađaj, Jelena, Zagreb, 2004., str. 73–76.
  • „Školska recepcija Matoševih rodoljubnih pjesama“, u: Zbornik radova i pjesama Stručnoga i znanstvenog skupa o Antunu Gustavu Matošu, Kijevo, 2004., str. 43–56.
  • „Književnost u naučnim osnovama Franjevačke gimnazije u Visokom (1900–1918)“, u: Spomen-spis: Zbornik znanstvenih radova u čast fra Ignacija Gavrana, Zagreb, 2004., str. 395–422.
  • „Antun Branko Šimić i njegovo vrijeme“, u: Antun Branko Šimić, Preobraženja i izabrane druge pjesme, Profil, Zagreb, 2005., str. 172‒177.
  • „Prva i najvažnija izdanja Šimićevih pjesama“, u: Antun Branko Šimić, Preobraženja i izabrane druge pjesme, Profil, Zagreb, 2005., str. 178.
  • „Kronološki pregled života i književnog rada Antuna Branka Šimića“, u: Zbornik radova i pjesama Međunarodnoga stručnog i znanstvenog skupa o Antunu Branku Šimiću, Kijevo, 2005., str. 9–15.
  • „Rodbinski prilozi za životopis Antuna Branka Šimića“, u: Zbornik radova i pjesama Međunarodnoga stručnog i znanstvenog skupa o Antunu Branku Šimiću, Kijevo, 2005., str. 151–165.
  • „Recepcija obiteljskih sveza i govora u suvremenim hrvatskim lektirnim romanima (u višim razredima osnovne škole)“, u: Zbornik radova Međunarodnoga znanstvenog skupa Zlatni danci 7: Obitelj u književnosti za djecu i mladež, Osijek, 2006., str. 167–189.
  • „Stjepko Težak, dobitnik Nagrade Stjepana Ivšića“, u: Dobitnik Nagrade „Stjepan Ivšić“ ‒ Stjepko Težak, Četvrti hrvatski slavistički kongres (suautori: Stjepan Babić i Josip Lisac), Varaždin ‒ Čakovec, 2006., str. 5–17.
  • „Odabrana bibliografija (prof. dr. sc. Stjepka Težaka)“, u: Dobitnik Nagrade „Stjepan Ivšić“ ‒ Stjepko Težak, Četvrti hrvatski slavistički kongres, Varaždin ‒ Čakovec, 2006., str. 21–28.
  • „Rasprave s visokim stupnjem sugestivnosti“, u: Milica Lukić i Mile Bakić (ur.), Dnevnik čitanja jednog intelektualca: književnokritička misao o djelu Milorada Nikčevića, Savez crnogorskih udruga Hrvatske, Zagreb, 2006., str. 97–99.
  • „Kronološki pregled života i književnog rada Tina Ujevića“, u: Zbornik radova i pjesama Međunarodnoga stručnog i znanstvenog skupa o Tinu Ujeviću, Kijevo, 2006., str. 11–28.
  • Predgovor“, u: Dalibor Brozović, Prvo lice jednine, Mostar, 2006., str. 5–8.
  • „Predaja, legenda i mit u hrvatskim školama u inozemstvu“, u: Zbornik radova Međunarodnoga znanstvenog skupa Zlatni danci 8: Predaja, mit i legenda, Osijek, 2007., str. 57–73.
  • „Prilozi za govornički portret Vlade Gotovca“, u: Zbornik radova i pjesama Međunarodnoga stručnog i znanstvenog skupa o Vladi Gotovcu, Kijevo, 2007., str. 83–106.
  • „Slobodno gospodarenje svojim mislima“, u: Mario Bilić, Što je kritik htio reći, Split, 2007., str. 5–10.
  • „Recepcija Gardaševa književnog djela u Bosni i Hercegovini“, u: Zbornik radova Međunarodnoga znanstvenog skupa Zlatni danci 8: Život i djelo(vanje) Ante Gardaša (29. i 30. ožujka 2007.), Osijek, 2008., str. 35–50.
  • „Jelenićevi prilozi za povijest govorništva bosanskih franjevaca“, u: Zbornik radova s Međunarodnoga znanstvenog skupa „Život i djelo dr. fra Julijana Jelenića“, Udruga đaka Franjevačke klasične gimnazije Visoko-Zagreb, Zagreb, 2008., str. 257−278.
  • „Jure Kaštelan u očima naših suvremenika“, u: Zbornik radova i pjesama Međunarodnoga stručnog i znanstvenog skupa o Juri Kaštelanu, Kijevo, 2008., str. 41–58.
  • „Borba za rukopise Antuna Branka Šimića“, u: Zbornik radova s Međunarodnoga znanstvenog skupa o hrvatskom književniku Antunu Branku Šimiću, Matica hrvatska Grude, Drinovci, 2008., str. 83–106.
  • „Prosjačka govornička škola u Raosovu romanu Prosjaci & sinovi“, u: Radovi Međunarodnoga stručnog i znanstvenog skupa o Ivanu Raosu (Zbornik radova i pjesama), Kijevo, 2009., str. 19−38.
  • „Antun Branko Šimić: `Čuđenje u svijetu` ili jedan od najvećih hrvatskih pjesnika svih vremena“, u: Antun Branko Šimić, Pjesme, Matica hrvatska u Sarajevu i FMC Svjetlo riječi d.o.o. Sarajevo, Sarajevo, 2009., str. 5−24.
  • „A. B. Šimić – avangardni književni kritik“, u: Antun Branko Šimić, Proza I, Matica hrvatska u Sarajevu i FMC Svjetlo riječi d.o.o. Sarajevo, Sarajevo, 2009., str. 5−19.
  • „`Duhovno hajduštvo u jeziku` protiv `zloduha u kulturi`“, u: Stanislav Šimić – Vladimir Jurčić, Izabrana djela, Matica hrvatska u Sarajevu i FMC Svjetlo riječi d.o.o. Sarajevo, Sarajevo, 2009., str. 7−41.
  • „Produktivni avangardni kritik – usputni, neuspjeli pripovjedač“, u: Antun Branko Šimić, Proza II, Matica hrvatska u Sarajevu i FMC Svjetlo riječi d.o.o. Sarajevo, Sarajevo, 2009., str. 5−23.
  • „Prešućivani pisac `vrijedne pjesničke socijalne satire`, zanimljivih eseja i kritika“, u: Stanislav Šimić – Vladimir Jurčić, Izabrana djela, Matica hrvatska u Sarajevu i FMC Svjetlo riječi d.o.o. Sarajevo, Sarajevo, 2009., str. 415−429.
  • „Alfirević, Ante“ (i još osamdeset sedam enciklopedijskih natuknica: autor ili suautor), u: Hrvatska enciklopedija Bosne i Hercegovine 1 (A-Đ), 1. svezak (urednik za književnost), Hrvatski leksikografski institut Bosne i Hercegovine, Mostar, 2009.
  • „Pjesnik Boris Maruna u očima naših suvremenika“, u: Zbornik radova sa znanstvenoga skupa o Borisu Maruni (ur. Stipe Grgas), 9. kijevski književni susreti, Kijevo, 2010., str. 175−191.
  • „Stanislav Šimić – `duhovni hajduk u jeziku`“, Susreti (Godišnjak Matice hrvatske Grude), Grude, 2010., 4, str. 247−274.
  • „Mirom i otporom opominje stećak“, u: Nedjeljko Kaveljević Ždero, Stećak, Jutro poezije, Zagreb, 2010., str. 87‒97.
  • „Svečani govori Ante Kostantina Matasa u Sinju – klasična nadahnuća za hrvatsko domoljublje“, u: Zbornik radova sa Znanstvenoga skupa s međunarodnim sudjelovanjem „Zagora između stočarsko-ratarske tradicije te procesa litoralizacije i globalizacije“, Sveučilište u Zadru, Kulturni sabor Zagore i Matica hrvatska Split, Zadar Dugopolje, 2010., str. 537–568.
  • „Buconjićeve Ljiljanke i prosvjetiteljske zamisli“, u: Šesti neretvanski književni, znanstveni i kulturni susreti: Nikola Buconjić, hrvatski književnik, etnograf, folklorist i historiograf (zbornik radova), Opuzen – Zagreb, 2011., str. 150–169.
  • „Iz recenzije“ (pogovor), u: Esad Jogić, Mrtvi vlak, Glas Koncila, Zagreb, 2011., str. 227‒228.
  •  „Slamnigov srednjoškolski i sveučilišni priručnik Svjetska književnost zapadnoga kruga“, u: Ivan Slamnig, ehnti tschatschine Rogge! (ur. Krešimir Bagić), Zbornik radova 10. kijevskih književnih susreta, Kijevo – Zagreb, 2011., str. 251–268.
  • „Pregled stručnih i znanstvenih radova u kijevskim zbornicima (2002‒2011)“, u: XI. Kijevski književni susreti (ur. Stipan Matoš), Kijevo ‒ Zagreb, 2012., str. 16‒40.
  • „Stihovi nam griju dušu“ (predgovor), u: Danijel Kralj, Vrijeme za snove, Matica hrvatska, Čakovec, 2014., str. 5–16.
  • „Domoljubne i rodoljubne pjesme u Glasu Hercegovca“, u: Zbornik radova s Međunarodnoga znanstvenog simpozija „Fra (don) Franjo Milićević“ (glavni urednik: Ivan Ševo), FRAM-ZIRAL, Mostar, 2016., str. 67‒94.
  • „Doprinosi Jože Lipnika istraživanju recepcije hrvatske književnosti u Sloveniji“, u: Med didaktiko slovenskega jezika in poezijo: ob 80-letnici Jožeta Lipnika (ur. Marko Jesenšek), Univerzitetna založba Maribor, Maribor ‒ Bielsko-Biala ‒ Budapest ‒ Kansas ‒ Praha, 2017., str. 11‒29.
  • „Predgovor“, u: Danijel Kralj, Moja radost neprolazna, Matica hrvatska, Čakovec, 2018., str. 5‒9.
  • „Fra Petar Bakula kao retoričar, propovjednik ili govornik“, u: Zbornik o fra Petru Bakuli (O 200. obljetnici njegova rođenja. Znanstveno-stručni simpozij, Mostar, 14. listopada 2016.) (glavni urednik: fra Ivan Ševo; izvršni urednik: Šimun Musa), FRAM-ZIRAL, Mostar, 2018., str.  205‒236.
  • „Kršni zavičaj kao ljetopis hrvatske katoličke Hercegovine“, u: Humački zbornik (Radovi sa znanstvenoga skupa povodom 150 godina od početka izgradnje franjevačkog samostana na Humcu /20. i 21. listopada 2017./) (prir. dr. fra Robert Jolić), Mostar, 2020., str. 381–407.
  • „Naša ognjišta ‒ Kršni zavičaj“, u:  Pedeset godina Naših ognjišta (1971. ‒ 2021.). Zbornik radova sa Znanstvenoga skupa održanoga u Tomislavgradu 7. srpnja 2021. (prir. Robert Jolić), Tomislavgrad, 2022., str. 380‒413.
  • „Fra Antino poticajno otkriće i doprinosi recepciji književnog djela A. B. Šimića“, u: Čuvar, zaštitnik i anđeo knjige (Zbornik radova posvećen fra Anti Mariću uz njegov 70. rođendan) (ured. Mario Bušić, Gojko Jelić i fra Robert Jolić), Hercegovačka franjevačka provincija, Matica hrvatska – Ogranak Grude i Matica hrvatska – Ogranak Široki Brijeg, Mostar, 2022., str. 401‒431.

UDŽBENICI:

  • Jezik i izražavanje, udžbenik za I. i II. stupanj strukovne izobrazbe (suautor: Petar Prpić), Birotehnika, Zagreb, 1990.
  • Književnost i scenska umjetnost, čitanka hrvatskoga jezika za I. razred srednje škole s talijanskim nastavnim jezikom (suautori: Josip Kekez i Petar Prpić), Edit, Rijeka, 1992.
  • Književnost 2, udžbenik za II. razred gimnazije (suautor: Josip Kekez), Profil, Zagreb, 1996.
  • Književnost 4, udžbenik za IV. razred gimnazije (suautor: Josip Kekez), Profil, Zagreb, 1996.
  • Književnost 3, udžbenik za III. razred ekonomskih škola (suautor: Josip Kekez), Školske novine, Zagreb, 1996.
  • Književnost II, udžbenik za II. razred trogodišnjih strukovnih škola (suautor: Josip Kekez), Profil, Zagreb, 1996.
  • Književnost 2, udžbenik za II. razred ekonomskih škola (suautor: Josip Kekez), Školske novine, Zagreb, 1996.
  • Književnost III, udžbenik za III. razred trogodišnjih strukovnih škola (suautor: Josip Kekez), Profil, Zagreb, 1996.
  • Književnost 2, udžbenik za II. razred ekonomskih škola (suautor: Josip Kekez), Školske novine, II. izdanje, Zagreb, 1997.
  • Književnost 4, udžbenik za IV. razred ekonomskih škola (suautor: Josip Kekez), Profil, Zagreb, 1997.
  • Književnost 3, udžbenik za III. razred ekonomskih škola (suautor: Josip Kekez), II. (I. dopunjeno) izdanje, Školske novine, Zagreb, 1997.
  • Književnost 2, udžbenik za II. razred gimnazije (suautor: Josip Kekez), II. izdanje, Profil, Zagreb, 1997.
  • Književnost 4, udžbenik za IV. razred gimnazije (suautor: Josip Kekez), II. izdanje, Profil, Zagreb, 1997.
  • Književnost III, udžbenik za III. razred trogodišnjih strukovnih škola (suautor: Josip Kekez), II. izdanje, Profil, Zagreb, 1997.
  • Književnost 4, udžbenik za IV. razred gimnazije (suautor: Josip Kekez), III. izdanje, Profil, Zagreb, 1997.
  • Književnost II, udžbenik za II. razred trogodišnjih strukovnih škola (suautor: Josip Kekez), II. dopunjeno izdanje, Profil, Zagreb, 1997.
  • Hrvatska čitanka 6, udžbenik za 6. razred osnovne škole (suautor: Božidar Petrač), Alfa, Zagreb, 1997.
  • Književnost 4, udžbenik za IV. razred gimnazije (suautor: Josip Kekez), IV. izdanje, Profil, Zagreb, 1998.
  • Hrvatska čitanka 7, udžbenik za 7. razred osnovne škole (suautor: Božidar Petrač), Alfa, Zagreb, 1998.
  • Hrvatski 1, jedinstveni udžbenik za prvi razred strukovnih tehničkih (četverogodišnjih) škola (suautori: Mile Mamić i Josip Kekez), Profil, Zagreb, 1998.
  • Hrvatski 2, jedinstveni udžbenik za drugi razred strukovnih tehničkih (četverogodišnjih) škola (suautori: Mile Mamić i Josip Kekez), Profil, Zagreb, 1998.
  • Hrvatski 3, jedinstveni udžbenik za treći razred strukovnih tehničkih (četverogodišnjih) škola (suautori: Mile Mamić i Josip Kekez), Profil, Zagreb, 1998.
  • Hrvatski 4, jedinstveni udžbenik za četvrti razred strukovnih tehničkih (četverogodišnjih) škola (suautori: Mile Mamić i Josip Kekez), Profil, Zagreb, 1998.
  • Književnost III, udžbenik za III. razred trogodišnjih strukovnih škola (suautor: Josip Kekez), III. izdanje, Profil, Zagreb, 1998.
  • Književnost II, udžbenik za II. razred trogodišnjih strukovnih škola (suautor: Josip Kekez), III. dopunjeno izdanje, Profil, Zagreb, 1998.
  • Književnost 2, udžbenik za II. razred ekonomskih škola (suautor: Josip Kekez), Školske novine, III. izdanje, Zagreb, 1998.
  • Književnost 3, udžbenik za III. razred ekonomskih škola (suautor: Josip Kekez), III. (II. dopunjeno) izdanje, Školske novine, Zagreb, 1998.
  • Književnost 2, udžbenik za II. razred gimnazije (suautor: Josip Kekez), III. izdanje, Profil, Zagreb, 1998.
  • Hrvatska čitanka 6, udžbenik za 6. razred osnovne škole (suautor: Božidar Petrač), II. izdanje, Alfa, Zagreb, 1998.
  • Hrvatska čitanka 8, udžbenik za 8. razred osnovne škole (suautor: Božidar Petrač), Alfa, Zagreb, 1999.
  • Hrvatska čitanka 7, udžbenik za 7. razred osnovne škole (suautor: Božidar Petrač), II. izdanje, Alfa, Zagreb, 1999.
  • Hrvatska darovnica, priručnik za V., VI., VII. i VIII. razred hrvatskih dopunskih škola u inozemstvu (suautorica: Vlasta Sabljak), Questor, Zagreb, 1999.
  • Književnost 2, udžbenik za II. razred ekonomskih škola (suautor: Josip Kekez), Školske novine, IV. izdanje, Zagreb, 1999.
  • Književnost 3, udžbenik za III. razred ekonomskih škola (suautor: Josip Kekez), IV. (III. dopunjeno) izdanje, Školske novine, Zagreb, 1999.
  • Književnost 2, udžbenik za II. razred gimnazije (suautor: Josip Kekez), IV. izdanje, Profil, Zagreb, 1999.
  • Književnost III, udžbenik za III. razred trogodišnjih strukovnih škola (suautor: Josip Kekez), IV. izdanje, Profil, Zagreb, 1999.
  • Književnost II, udžbenik za II. razred trogodišnjih strukovnih škola (suautor: Josip Kekez), IV. dopunjeno izdanje, Profil, Zagreb, 1999.
  • Književnost 4, udžbenik za IV. razred gimnazije (suautor: Josip Kekez), V. izdanje, Profil, Zagreb, 1999.
  • Hrvatski 1, jedinstveni udžbenik za prvi razred strukovnih tehničkih   (četverogodišnjih) škola (suautori: Mile Mamić i Josip Kekez), II. izdanje, Profil, Zagreb, 1999.
  • Hrvatski 2, jedinstveni udžbenik za drugi razred strukovnih tehničkih (četverogodišnjih) škola (suautori: Mile Mamić i Josip Kekez), II. izdanje, Profil, Zagreb, 1999.
  • Hrvatski 3, jedinstveni udžbenik za treći razred strukovnih tehničkih (četverogodišnjih) škola (suautori: Mile Mamić i Josip Kekez), II. izdanje, Profil, Zagreb, 1999.
  • Hrvatski 4, jedinstveni udžbenik za četvrti razred strukovnih tehničkih (četverogodišnjih) škola (suautori: Mile Mamić i Josip Kekez), II. izdanje, Profil, Zagreb, 1999.
  • Hrvatski 1, jedinstveni udžbenik za prvi razred strukovnih tehničkih (četverogodišnjih) škola (suautori: Mile Mamić i Josip Kekez), III. izdanje, Profil, Zagreb, 2000.
  • Književnost 4, udžbenik za IV. razred gimnazije (suautor: Josip Kekez), VI. izdanje, Profil, Zagreb, 2000.
  • Hrvatska čitanka 6, udžbenik za 6. razred osnovne škole (suautor: Božidar Petrač), III. izdanje, Alfa, Zagreb, 2000.
  • Hrvatska čitanka 5, udžbenik za 5. razred osnovne škole (suautor: Božidar Petrač), I. izdanje, Alfa, Zagreb, 2000.
  • Hrvatski 2, jedinstveni udžbenik za drugi razred strukovnih tehničkih             (četverogodišnjih) škola (suautori: Mile Mamić i Josip Kekez), III. izdanje, Profil, Zagreb, 2000.
  • Hrvatski 3, jedinstveni udžbenik za treći razred strukovnih tehničkih (četverogodišnjih) škola (suautori: Mile Mamić i Josip Kekez), III. izdanje, Profil, Zagreb, 2000.
  • Hrvatski 4, jedinstveni udžbenik za četvrti razred strukovnih tehničkih (četverogodišnjih) škola (suautori: Mile Mamić i Josip Kekez), III. izdanje, Profil, Zagreb, 2000.
  • Književnost 2, udžbenik za II. razred ekonomskih škola (suautor: Josip Kekez),             Školske novine, V. izdanje, Zagreb, 2000.
  • Književnost 3, udžbenik za III. razred ekonomskih škola (suautor: Josip Kekez), V. (IV. dopunjeno) izdanje, Školske novine, Zagreb, 2000.
  • Književnost 2, udžbenik za II. razred gimnazije (suautor: Josip Kekez), V.            izdanje, Profil, Zagreb, 2000.
  • Književnost III, udžbenik za III. razred trogodišnjih strukovnih škola (suautor:             Josip Kekez), V. izdanje, Profil, Zagreb, 2000.
  • Književnost II, udžbenik za II. razred trogodišnjih strukovnih škola (suautor:             Josip Kekez), V. dopunjeno izdanje, Profil, Zagreb, 2000.
  • Književnost 2, udžbenik za II. razred ekonomskih škola (suautor: Josip Kekez), Školske novine, VI. izdanje, Zagreb, 2001.
  • Književnost 3, udžbenik za III. razred ekonomskih škola (suautor: Josip Kekez), VI.  (V. dopunjeno) izdanje, Školske novine, Zagreb, 2001.
  • Književnost 2, udžbenik za II. razred gimnazije (suautor: Josip Kekez), VI. izdanje, Profil, Zagreb, 2001.
  • Književnost III, udžbenik za III. razred trogodišnjih strukovnih škola (suautor: Josip Kekez), VI. izdanje, Profil, Zagreb, 2001.
  • Književnost II, udžbenik za II. razred trogodišnjih strukovnih škola (suautor: Josip Kekez), VI. dopunjeno izdanje, Profil, Zagreb, 2001.
  • Hrvatski 1, jedinstveni udžbenik za prvi razred strukovnih tehničkih (četverogodišnjih) škola (suautori: Mile Mamić i Josip Kekez), IV. izdanje, Profil, Zagreb, 2001.
  • Književnost 4, udžbenik za IV. razred gimnazije (suautor: Josip Kekez), VII. izdanje, Profil, Zagreb, 2001.
  • Hrvatski 4, jedinstveni udžbenik za četvrti razred strukovnih tehničkih (četverogodišnjih) škola (suautori: Mile Mamić i Josip Kekez), IV. izdanje, Profil, Zagreb, 2001.
  • Hrvatski 2, jedinstveni udžbenik za drugi razred strukovnih tehničkih (četverogodišnjih) škola (suautori: Mile Mamić i Josip Kekez), IV. izdanje, Profil, Zagreb, 2001.
  • Hrvatski 3, jedinstveni udžbenik za treći razred strukovnih tehničkih (četverogodišnjih) škola (suautori: Mile Mamić i Josip Kekez), IV. izdanje, Profil, Zagreb, 2001.
  • Književnost II, udžbenik za II. razred trogodišnjih strukovnih škola (suautor: Josip Kekez), VI. dopunjeno izdanje, Profil, Zagreb, 2002.
  • Književnost III, udžbenik za III. razred trogodišnjih strukovnih škola (suautor: Josip Kekez), VII. izdanje, Profil, Zagreb, 2002.
  • Književnost 2, udžbenik za II. razred gimnazije (suautor: Josip Kekez), VII. izdanje, Profil, Zagreb, 2002.
  • Književnost 4, udžbenik za IV. razred gimnazije (suautor: Josip Kekez), VIII. izdanje, Profil, Zagreb, 2002.
  • Hrvatski 1, jedinstveni udžbenik za prvi razred strukovnih tehničkih (četverogodišnjih) škola (suautori: Mile Mamić i Josip Kekez), V. izdanje, Profil, Zagreb, 2002.
  • Hrvatski 2, jedinstveni udžbenik za drugi razred strukovnih tehničkih (četverogodišnjih) škola (suautori: Mile Mamić i Josip Kekez), V. izdanje, Profil, Zagreb, 2002.
  • Hrvatski 3, jedinstveni udžbenik za treći razred strukovnih tehničkih (četverogodišnjih) škola (suautori: Mile Mamić i Josip Kekez), V. izdanje, Profil, Zagreb, 2002.
  • Hrvatski 4, jedinstveni udžbenik za četvrti razred strukovnih tehničkih (četverogodišnjih) škola (suautori: Mile Mamić i Josip Kekez), V. izdanje, Profil, Zagreb, 2002.
  • Hrvatska darovnica. Priručnik za V., VI., VII. i VIII. razred hrvatskih dopunskih  škola u inozemstvu (suautorica: Vlasta Sabljak), II. prom. izdanje, Alka script, Zagreb, 2002.
  • Hrvatska pozdravnica. Priručnik za učenike prvoga i drugog razreda hrvatskih dopunskih škola u inozemstvu (suautorica: Vlasta Sabljak), Profil, Zagreb, 2004.
  • Hrvatska radosnica. Priručnik za učenike trećega i četvrtog razreda hrvatskih dopunskih škola u inozemstvu (suautorica: Vlasta Sabljak), Profil, Zagreb, 2004.
  • Hrvatska čitanka iz svjetske književnosti 1 (do romantizma). Priručnik za srednjoškolce i studente (suautor: Goran Novaković), Profil, Zagreb, 2004.
  • Hrvatska čitanka 1: udžbenik za prvi razred gimnazije (suautorica: Gea Cetinić), Profil, Zagreb, 2004.
  • Hrvatska čitanka 3: udžbenik za treći razred gimnazije (suautorica: Gea Cetinić), Profil, Zagreb, 2004.
  • Stvaralačka vježbenica 1: uz Hrvatsku čitanku 1 za prvi razred gimnazije (suautorica: Gea Cetinić), Profil, Zagreb, 2004.
  • Stvaralačka vježbenica 3: uz Hrvatsku čitanku 3 za treći razred gimnazije (suautorica: Gea Cetinić), Profil, Zagreb, 2004.
  • Književnost 2, udžbenik za II. razred ekonomskih škola (suautor: Josip Kekez), Školske novine, VII. izdanje, Zagreb, 2005.
  • Hrvatska čitanka iz svjetske književnosti 2 (realizam, naturalizam, verizam, modernizam). Priručnik za srednjoškolce i studente (suautor: Goran Novaković), Profil, Zagreb, 2006.

ZNANSTVENI RADOVI U ČASOPISIMA:

  • „Predškolsko dijete i knjiga“, Roditelji i škola, 1977., 6, str. 7–9.
  • „Metodički pristup Balzakovu romanu Otac Goriot u srednjoj školi“, Književnost jezik, 1978., 2-3, str. 207–219.
  • „Odnos učenika prema romanu i školskoj interpretaciji romana“, I. dio, Život i škola, 1978., 7-8, str. 395–400.
  • „Jedna mogućnost pristupa romanu Zločin i kazna F. M. Dostojevskoga u srednjoj školi“, Pedagoški rad, 1978., 7-8, str. 365–373.
  • „Pregled suvremene metodike nastave romana u Francuskoj“, Književnost i jezik, 1978., 4, str. 322–328.
  • „Element-film u nastavi jezika i književnosti“, Metodičke osnove za primjenu filma u nastavi, 1978., 2, str. 28–55.
  • „Odnos učenika prema romanu i školskoj interpretaciji romana“, II. dio, Život i škola, 1979., 1-2, str. 50–54.
  • „Razmatranje o slobodnim aktivnostima u usmjerenom obrazovanju s osobitim obzirom na društvo prijatelja dramske umjetnosti“, Suvremena metodika, 1979., 2, str. 96–101.
  • „Jedna mogućnost pristupa romanu Divota prašine u usmjerenom obrazovanju“, Suvremena metodika, 1979., 4, str. 276–287.
  • „Problemsko-recepcijski pristup Kovačićevu romanu U registraturi“, I. dio, Život i škola, 1980., 3-4, str. 213–221.
  • „Metodički pristup Krležinu romanu Povratak Filipa Latinovicza“, I. dio, Pedagoški rad, 1980., 3-4, str. 145–151.
  • „Problemsko-recepcijski pristup Kovačićevu romanu U registraturi“, II. dio, Život i škola, 1980., 5-6, str. 309–315.
  • „Metodički pristup Krležinu romanu Povratak Filipa Latinovicza“, II. dio, Pedagoški rad, 1980., 5-6, str. 241–247.
  • „Problemsko-recepcijski pristup Božićevu romanu Kurlani“, Obrazovanje i rad, 1980., 7, str. 15–28.
  • „Roman u nastavi književnosti među svjetskim ratovima“, Školski vjesnik, 1980., 3, str. 265–272.
  • „Šenoin roman Zlatarovo zlato u spletu modernih metodičkih koncepcija i teorije
  • recepcije“, I. dio, Suvremena metodika, 1980., 2, str. 123–129.
  • „Šenoin roman Zlatarovo zlato u spletu modernih metodičkih koncepcija i teorije
  • recepcije“, II. dio, Suvremena metodika, 1980., 3, str. 268–278.
  • „Odnos nastavnika prema romanu i školskoj interpretaciji romana“, Život i škola,
  • 1981., 3-4, str. 116–126.
  • „Nastava romana u Hrvatskoj na koncu 19. i početkom 20. stoljeća“, Školski vjesnik,
  • 1982., 2, str. 161–169.
  • „Recepcija Marinkovićeva romana Kiklop u usmjerenom obrazovanju“, Život i škola, 1983., 2, str. 165–178.
  • „Recepcija kritike dječje književnosti u školskim relacijama“, Kulturni život, 1983., 1-2, str. 38–42.
  • „Književnost i odgoj“, SV, 1983., 2, str. 89–94.
  • „Francuska eksplikacija teksta“, Školski vjesnik, 1984., 1, str. 28–30.
  • „Osnovni tokovi školske interpretacije romana od 1945. do 1979.“, I. dio, Život i škola, 1984., 4, str. 357–367.
  • „Osnovni tokovi školske interpretacije romana od 1945. do 1979.“, II. dio, Život i škola, 1984., 5, str. 467–477.
  • „Dječja knjiga i očekivani recipijenti“, Umjetnost i dijete, 1984., 4, str. 215–221.
  • „Književnost u starom grčkom odgoju: od Homera do Platona, Izokrata i Aristotela“, SV, 1985., 3, str. 273–277.
  • „Književnost u helenističkom odgoju“, SV, 1985./1986., 2, str. 81–87.
  • „Današnja recepcija Šenoina Prijana Lovre“, 15 dana, 1988., 3, str. 17–19.
  • „Književnost u odgoju i obrazovanju i slika“, Suvremena metodika, 1990., 4, str. 194–197.
  • „Književnost u starome rimskom odgoju“, Radovi Zavoda za slavensku filologiju Filozofskog fakulteta, 1990., 25, str. 29–40.
  • „Školske kazališne djelatnosti u Hrvatskoj“, Umjetnost i dijete, 1990., 5-6, str. 321–327.
  • „Izbjegla djeca iz Bosne i Hercegovine i učenje hrvatskoga jezika“, Suvremena metodika (Hrvatski jezik u školi), 1993., 2-3, str. 56–63.
  • „Pismo i grafija u hrvatskim školskim knjigama u prvoj polovici 19. stoljeća u Bosni i Hercegovini“, Radovi Zavoda za slavensku filologiju Filozofskog fakulteta, 1993‒94., 28-29, str. 29–57.
  • „Andrija Kujundžić – hrvatski jezikoslovac i prosvjetitelj“, Bosna franciscana, 1995., 2, str. 88–100.
  • „Hrvatski jezikoslovac i prosvjetitelj Stjepan Marijanović“, Bosna franciscana, 1995., 3, str. 115–130.
  • „Pravopisno-jezično i pedagoško-didaktičko značenje Jukićeva Početka pismenstva“, Bosna franciscana, 1995., 4, str. 88–98.
  • „Metodološke (metodičke) značajke programa hrvatskoga jezika za gimnazije i strukovne škole“, Nastavni vjesnik, 1996., 1, str. 12–26.
  • „Antun Branko Šimić (1898. ‒ 1925.)“, Školske novine, 1998., 38, str. 8–9.
  • „Hrvatsko srednje školstvo u Bosni i Hercegovini do 1918.“, Život i škola, 1999., 1-2,
  • str. 9–22.
  • „Hrvatsko osnovno školstvo u Bosni i Hercegovini do 1918.“, Život i škola, 2000., 3, str. 5–14.
  • „Francuski prinosi metodici nastave književnosti u 20. stoljeću“, Metodika, 2002., 3, str. 125–156.
  • „Hrvatski jezik u Hrvatskom saboru“, Kršni zavičaj, 2006., str. 9–23.
  • „Hrvatski prinosi albanskom školstvu“ (suautor: Mazllom Kumnova), Hrvatski,  2007., 1, str. 13–46.
  • „Uloge autora udžbenika hrvatskoga jezika“ (suautorica: Jadranka Nemeth-Jajić), Hrvatski, 2007., 1, str. 77–97.
  • „Hrvatski u srednjim školama u Banskoj Hrvatskoj (1901. ‒ 1918.)“, Hrvatski, 2007., 2, str. 65–90.
  • „Dramski tekst kao lingvometodički predložak u antici“, Hrvatski, 2008., 1, str. 9−28.
  • „Bosanskohercegovački prinosi hrvatskoj književnosti (11. st. – 1945.)“, Radovi Hrvatskoga društva za znanost i umjetnost u Sarajevu, 2008., X, str. 101−126.
  • „Sveučilišni udžbenici Josipa Silića“, Hrvatski, 2009., 1, str. 92–115.
  • „Škola, učenje i učivo u Damjanovićevim znanstvenim prinosima“, Croatica, 2012., 6, str. 29–58.
  • „Antologijski govor fra Paškala Buconjića o svetoj braći Ćirilu i Metodu u Rimu (uoči 150. obljetnice: 5. srpnja 1863. ‒ 5. srpnja 2013.)“, Susreti 6, 2012., str. 13‒26.
  • „Studij kroatistike i nastavni predmet Hrvatski jezik u ozračju suvremenih kurikulskih teorija“, Hrvatski, 2016., 1, str. 79–87.
  • „Znanstvenik i sveučilišni profesor dr. sc. Jože Lipnik – istraživač i promicatelj recepcije hrvatske književnosti u Sloveniji“, Hrvatski, 2017., 1-2, str. 21–46.
  • „Mistični krug slovensko-hrvatsko-japanske likovne komunikacije“, Hrvatski, 2017., 1-2, str. 81‒ 94.

OSTALI RADOVI U ČASOPISIMA I LISTOVIMA:

  • „O radu literarne družine“, Prosvjetni list, 1970., 356, str. 6.
  • „Sistematiziranje gradiva iz pravopisa u VIII. razredu osnovne škole“, Škola danas, 1970., 3, str. 151–156.
  • „O radu s literarnim družinama“ (urednikove promjene već objavljenog teksta), Škola danas, 1971., 3-4, str. 131–134.
  • „Sistematiziranje gradiva iz pravopisa u VIII. razredu osnovne škole“ (II. prom. izdanje u urednikovoj izvedbi), Naša škola, 1972., 1-2, str. 45–50.
  • „Metodičko djelo Novaka Novakovića“, Suvremena metodika, 1977., 1, str. 59–63.
  • „Metodičko djelo Antice Antoš“, Suvremena metodika, 1977., 2, str. 133–137.
  • „Prof. dr. Pero Šimleša kao metodičar nastave materinskog jezika“, Suvremena metodika, 1977., 3, str. 211–217.
  • „Ptica lira leti nebom... (Izbor iz suvremene francuske poezije za djecu)“, Modra lasta, 1977., 12, str. 18–19.
  • „Metodičko djelo Mare Zuber“, Suvremena metodika, 1978., 1, str. 41–47.
  • „Kolektivno predavanje“, Školske novine, 1978., 9, str. 14.
  • „Bibliografija metodičkih radova o djelima Miroslava Krleže“, Školske novine, 1978., 38–39, str. 11.
  • „Izbor knjiga (s metodičkim komentarima) o Miroslavu Krleži“, Suvremena metodika, 1979., 1, str. 80–84.
  • „Filmizirana komunikacija s Krležinim djelom“, Suvremena metodika, 1979., 1, str. 75–77.
  • „Kratak bibliografski pregled suvremene metodike nastave romana u Sovjetskom Savezu na ruskom jeziku“, Književnost i jezik, 1980., 1, str. 67–73.
  • „Književno djelo i učenik u središtu pažnje“, Školske novine, 1980., 18-19, str. 18.
  • „Progovor za jednu novu školsku recepciju Prosjaka Luke“, Školske novine, 1981., 40, str. 10.
  • „Kakvo jezično-umjetničko područje?“ (suautori: Ante Čokolić, Zvonimir Diklić, Franjo Lajoš, Petar Prpić, Dragutin Rosandić, Mirjana Rosandić-Kleončić, Dragica Skelin i Branko Šnidaršić), Školske novine, 1988., 42, str. 3–4.
  • „Jezično i književno znanje kandidata za profesore“, Školske novine, 1989., 4, str. 14–17.
  • „Ime hrvatskog naroda i jezika u hrvatskoj književnosti: od 11. do 18. stoljeća“, Kršni zavičaj, 1989., 22, str. 26–31.
  • „Hrvatska kultura i školstvo u tragičnim nevoljama“, Zvonimir, 1990., 1, str. 22.
  • „Demokracija, nova škola, novi ravnatelji“, Prosvjetni list, 1991., 817, str. 5.
  • „Dragi naš jezik hrvatski“, Riječ, 1992., 5, str. 17.
  • „Dragi naš jezik hrvatski“, Drinovački zov, 1992., 1, str. 18.
  • „Dragi naš jezik hrvatski: poticaji iz gorčine trpljenja“, Riječ, 1992., 6, str. 14–15.
  • „Biskup fra Paškal Buconjić – hrvatski preporoditelj“, Drinovački zov, 1992., 1, str. 9–15.
  • „Fra Radoslav (Andrija) Glavaš, stariji (svećenik i kulturni djelatnik, profesor i učilišni ravnatelj, književnik i povjesnik)“, Drinovački zov, 1993., 2, str. 11–17.
  • „Molitvenik fra Anđela Nuića“, Drinovački zov, 1994., 3, str. 18–21.
  • „Hrvatska pismenost i školstvo u Bosni i Hercegovini“, Školske novine, 1994., 24, str. 8–9.
  • „Bosna je već doživjela etnička čišćenja“, Hrvatski i bošnjački tjednik, 1994., 5, str. 26–27.
  • „Hrvatske početnice u Bosni i Hercegovini u 19. stoljeću (u posljednjih sedam desetljeća turske uprave)“, Školske novine, 1994., 40, str. 8–9.
  • „Obiteljska molitva (Razmišljanje u Godini obitelji)“ (pseud. A. Drin), Drinovački zov, 1994., 3, str. 7–11.
  • „Pregled odnosa bosanskohercegovačkih Hrvata i Bošnjaka-Muslimana“, Republika Hrvatska, 1995., 185, str. 49–58.
  • „Izbjegla djeca iz Herceg-Bosne i učenje hrvatskoga jezika“, Školske novine, 1995., 4, str. 8–9.
  • „Hrvatske škole u tisuću dana opsjednutom i mučenom Sarajevu. Uvijek u službi čovjeka“, Školske novine, 1995., 7, str. 8.
  • „Hrvati i Bošnjaci-Muslimani u BiH u godini 1990.“, Republika Hrvatska, 1995., 187, str. 33–39.
  • „Hrvati i Bošnjaci-Muslimani u BiH u godini 1990. (II)“, Republika Hrvatska, 1995., 188, str. 43–49.
  • „Hrvati i Bošnjaci-Muslimani u BiH u godini 1990. (III)“, Republika Hrvatska, 1995., 189, str. 50–56.
  • „Hrvati i Bošnjaci-Muslimani u BiH u godini 1990. (IV)“, Republika Hrvatska, 1995., 190, str. 43–50.
  • „Bosančica – povijesno hrvatsko pismo“, Školske novine, 1995., 10, str. 8.
  • „Hrvatski naš ‒ najdraži (Pozornost ‒ ljubav ‒ učenje – usavršavanje)“, I, Društvene obavijesti (Glasilo Hrvatske kulturne zajednice Zürich), 1996., 3, str. 21.
  • „Hrvatski naš ‒ najdraži (Pozornost ‒ ljubav ‒ učenje ‒ usavršavanje)“, II, Društvene obavijesti (Glasilo Hrvatske kulturne zajednice Zürich), 1996., 4, str. 21.
  • „Sjećanje na začetke i prve korake Kršnog zavičaja“, Kršni zavičaj, 1997., 30, str. 104–112.
  • „Bibliografija prof. dr. sc. Stjepka Težaka (izbor)”, Hrvatski, 2006., 1-2, str. 142–150.

NASTAVNI PROGRAMI, METODIČKE UPUTE I NASTAVNA SREDSTVA:

  • Metodički pristup pjesništvu Antuna Branka Šimića (ručno umnožene  /šapirografirane/ metodičke upute), Odbor „Šimićevih susreta“, Drinovci, 1971., 12 str.
  • Sinopsis za Element-film „Tin Ujević“, Filmoteka 16, Zagreb, 1979.
  • Metodičke upute za Element-film „Jednina i množina“ (upute i popratni tekstovi u kutiji s filmom), Filmoteka 16, Zagreb, 1979.
  • Sinopsis za Element-film „Ranko Marinković“, Filmoteka 16, Zagreb, 1979.
  • Sinopsis za Element-film „Ivo Andrić“ 1, Filmoteka 16, Zagreb, 1983.
  • Sinopsis za Element- film „Ivo Andrić“ 2, Filmoteka 16, Zagreb, 1983.
  • Kazete i priručni tekstovi za učenje hrvatskoga jezika (ručno umnoženi/ šapirografirani/), Université de Bordeaux III, Bordeaux, 1986.
  • Metodičke upute za Element-film „Ivo Andrić“ (I. i II. dio) (tekstovni prilog u kutiji s filmom), Filmoteka 16, Zagreb, 1987.
  • „Program rada hrvatskih škola u izvaneuropskim zemljama“ (suautor: Ante Vučić), Hrvatska iseljenička matica, Zagreb, 1990.
  • „Program hrvatskoga jezika za gimnazije“ (suautori: Vinko Brešić, Iva Bubalo, Dunja Fališevac, Olga Jambrec, Vesna Muhoberac, Ivo Pranjković, Marko Samardžija i Stjepko Težak), Glasnik Ministarstva prosvjete i športa, Zagreb, 1995., 2, str. 151–161.
  • „Program hrvatskoga jezika za četverogodišnje strukovne škole sa satnicom: 4+4+3+3“ (suautori: Ljubica Benović, Vinko Brešić, Olga Jambrec, Biserka Jelenić, Ivo Pranjković, Marko Samardžija i Stjepko Težak), Glasnik Ministarstva prosvjete i športa, Zagreb, 1995., 2, str. 179–185.
  • „Program hrvatskoga jezika za četverogodišnje strukovne škole sa satnicom: 3+3+3+3“ (suautori: Ljubica Benović, Vinko Brešić, Olga Jambrec, Biserka Jelenić, Ivo Pranjković, Marko Samardžija i Stjepko Težak), Glasnik Ministarstva prosvjete i športa, Zagreb, 1995., 2, str. 186–192.
  • „Program hrvatskoga jezika za trogodišnje strukovne škole“ (suautori: Vinko Brešić, Olga Jambrec i Marko Samardžija), Glasnik Ministarstva prosvjete i športa, Zagreb, 1995., 2, str. 193–197.
  • „Program hrvatskoga jezika za više razrede osnovne škole“ (suautori: Vinko Brešić, Dunja Fališevac, Olga Jambrec, Josip Kekez, Jasminka Salamon i Marko Samardžija), Glasnik Ministarstva prosvjete i športa, Zagreb, 1995., 1, str. 67–79.
  • „Uvod u Program hrvatskoga jezika za niže razrede osnovne škole“ (suautori: Ante Vladimir Bikić i Olga Jambrec), Glasnik Ministarstva prosvjete i športa, Zagreb, 1995., 1, str. 9–10.
  • „Program hrvatskoga jezika i kulture za hrvatske dopunske škole u inozemstvu“ (suautorica: Vlasta Sabljak), Glasnik Ministarstva prosvjete i športa, Zagreb, 1995., 15, str. 12–21.
  • „Nastavni program hrvatskoga jezika u osnovnim školama za pripadnike srpske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj“ (suautorica: Olga Jambrec), Vjesnik Ministarstva prosvjete i športa, Zagreb, 1997., 5, str. 3–16.
  • „Nastavni program za hrvatske gimnazije u inozemstvu“ (suautorica: Vlasta Sabljak), Vjesnik Ministarstva prosvjete i športa, Zagreb, 1998., 3, str. 10–14.
  • Hrvatske čitanke: godišnji raspored gradiva iz hrvatskoga jezika, književnosti, jezičnog izražavanja i medijske kulture u 5, 6, 7. i 8. razredu osnovne škole (suautor: Božidar Petrač), Alfa, Zagreb, 2000.

PRIKAZI, OSVRTI, RECENZIJE, RAZLIČITI KRATKI ČLANCI (izbor):

  • „Loše knjige, glavni krivci“, Prosvjetni list, 1969., 348, str. 6.
  • „Turčin - fratar - književnik“, Kršni zavičaj, 1971., 3, str. 6–7.
  • „Mladi pjesnici na `Šimićevim susretima`“, Marulić, 1972., 2, str. 64.
  • „Zanimljivosti iz naše književne prošlosti“, Galeb, 1974., 1, str. 14.
  • „Mile Pešorda: `Život vječni`“, Marulić, 1974., 1-2, str. 92–93.
  • „Otkrili smo odličnog pjesnika“ (Janko Bubalo, Koraci od jučer i Na rubu ništavila) (pseud. Ado Lukin), Kršni zavičaj, 1974., 7, str. 135–138.
  • „Crtice iz književne prošlosti“, Galeb, 1975., 7, str. 15.
  • „Zanimljivosti iz književne prošlosti (Gilgameš, Ši-King, Putopisac Alberto Fortis)“, Galeb, 1975., 4, str. 18.
  • „Pjesme životnosti kamena (B. Ostojić, Kad voda umre u kamenu)“, Dometi, 1976., 7, str. 100–101.
  • „Koristan i zanimljiv metodički priručnik“, Suvremena metodika, 1976., 1, str. 55–58.
  • „Vladimir Nazor – uzoran prosvjetni radnik“, Galeb, 1976., 10, str. 9.
  • „Riječ o `boemštini`“, Galeb, 1976., 1, str. 13.
  • „Veliki govornici: Demosten“, Galeb, 1976., 2, str. 11.
  • „Dobra knjiga – kao razbibriga“, Galeb, 1976., 3, str. 13.
  • „Stilske figure“, Galeb, 1976., 3, str. 18.
  • „Poticajne TV-SKITNJE (TV-emisija: Skitnje po Skitnjama Matka Peića)“, Školske novine, 1976., 40, str. 9.
  • Šund-literatura“, Galeb, 1977., 6, str. 10.
  • „Dobar početak (TV-emisija: Makedonski jezik)“, Školske novine, 1977., 11, str. 9.
  • „Potražite i čitajte (M. Kovačević: Bio jednom jedan, M. Maslać: Odraslima ulaz zabranjen, T. Sekelj: Na tragu doživljaja)“, Galeb, 1977., 7, str. 11.
  • „Priručnik za svakog radnika u odgoju i obrazovanju (M. Soldo: Planiranje, raspoređivanje i praćenje rada u osnovnoj školi)“, Školske novine, 1977., 14, str. 22.
  • „Obogatite svoje znanje! (J. M. Miralles: Veliki umjetnici svijeta)“, Galeb, 1977., 8, str. 11.
  • „Motivacija za domaću lektiru (uz TV-emisiju: Smrt Heraklova, iz ciklusa Najljepši klasični mitovi)“, Školske novine, 1977., 15, str. 10.
  • „TV-emisija: Neda Bendelja, Posvojni pridjevi“, Školske novine, 1977., 15, str. 9.
  • „Zavidan estetski senzibilitet (M. Idrizović, Dječja književnost u Bosni i Hercegovini)“, Školske novine, 1977., 16, str. 14.
  • „Radmilo Dimitrijević, Problemi nastave književnosti i maternjeg jezika, II.“, Školske novine, 1977., 23, str. 18.
  • „Vladimir Milarić, Interpretacija dječje pjesme“, Život i škola, 1977., 5-6, str. 93–96.
  • „Prilog nastavi romana (R. Božović, Uvođenje učenika srednje škole u svijet romana)“, Suvremena metodika, 1977., 4, str. 308–309.
  • Životopis riječi (Milan Šipka, Priče o riječima)“, Školske novine, 1977., 14, str. 18.
  • „Afirmacija stvaralačke nastave književnosti (F. N. Mujezinović, Sat lektire u srednjoj školi)“, Pedagoški rad, 1977., 3-4, str. 204–205.
  • „Poticaj za samostalno učenje (TV-emisija iz slovenskog jezika za učenike)“, Školske novine, 1977., 26, str. 13.
  • „Bogat prinos dignitetu suvremene metodike (Z. Diklić, Književni lik u nastavi)“, Pedagoški rad, 1978., 9-10, str. 527–530.
  • „Primjeran metodički pristup Krležinu romanu Povratak Filipa Latinovicza“, Prilozi, 1979., 2, str. 49–53.
  • „Integrirana nastava“, Školske novine, 1979., 21, str. 19.
  • „Pjev ćutilni, nesvježenosni (M. S. Mađer: Ispod klupe)“, Gesta, 1981., 6-7, str. 179–181.
  • „Uz pretisak prve hrvatske početnice“, Naša knjiga, 1986., 4, str. 25–26.
  • „Sređivanje pjesnika“, Danas, 21. veljače 1989., 365, str. 6–7.
  • „I mudrome dosta“, Danas, 1989., 368, str. 3.
  • „Izvori i prinosi za hrvatsku kulturnu povijest“, Radovi Zavoda za slavensku filologiju Filozofskog fakulteta, 1990., 25, str. 83–86.
  • „Znanstveni skup o životu fra Paškala Buconjića (prigodom 160. obljetnice rođenja)“, Drinovački zov, 1992., 1, str. 15–16.
  • „Mira Čudina-Obradović, Igrom do čitanja“, Školske novine, 1995., 5, str. 13.
  • „Pomoć izbjeglicama (Skupina autora: Odgoj i obrazovanje u izvanrednim uvjetima)“, Školske novine, 1995., 7, str. 13.
  • „Dolazak Hrvata – u romanu (Milka Tica, Sunčeva djeca)“, Školske novine, 1995., 25-26, str. 17.
  • „Interdisciplinarna studiozna istraživanja (Ana Pintarić, U potrazi za skladom, Osijek, 1998)“, Život i škola, 1999., 1-2, str. 205–210.
  • „Kruna polustoljetnoga istraživačkog rada (Stjepko Težak, Teorija i praksa nastave hrvatskoga jezika, I. i II. dio)“, Život i škola, 1999., 1-2, str. 211–216.
  • „Nadahnjujući uzorci svrhovita govorenja (Ante Kostantin Matas, Propovijedi i govori)“, Marulić, 1999., str. 842–845.
  • „Uvod u didaktiku hrvatskoga jezika Anđelke Peko i Ane Pintarić“, Život i škola, 2000., 4, str. 107–109.
  • „Hrvatski školski pravopis (M. Lončarić i A. Bičanić, Priručnik za pravilno pisanje)“, Hrvatski, 2003., 1-2, str. 146–149.
  • „Uzorno usustavljivanje interdisciplinarnih istraživanja (Manja Kovačević, Metodičko-književna motrišta)“, Hrvatski, 2003., 1-2. str. 150–153.
  • „Govor na komemorativnoj sjednici u počast pokojnomu prof. dr. sc. Josipu Kekezu“, Hrvatski, 2004., 1-2, str. 115–117.
  • „Iz izbora najljepših svjetskih slikovnica (M. Waddell ‒ B. Firth, Ti i ja, Mali Medo)“, Hrvatski, 2004., 1-2, str. 118–121.
  • „Lijepa naša domovina (B. Pilaš, Domovina u srcu)“, Hrvatski, 2004., 1-2, str. 122–124.
  • „Priručnik za razludžbu riječi (M. Lončarić ‒ A. Bičanić, Hrvatski školski rječnik)“, Hrvatski, 2004., 1-2, str. 125–127.
  • „Visoka razina izvornosti i svježine metodičke inventivnosti (Mira Muhoberac i Vesna Muhoberac, Dnevnik čitanja i stvaranja /1. razred gimnazije/)“, Hrvatski, 2005., 1-2, str. 137–141.
  • „Ponosan hrvatski intelektualac“, Školske novine, 2006., 25-26, str. 7.
  • „Govor na pogrebu štovanoga gospodina prof. dr. sc. Stjepka Težaka“, Hrvatski,  2006., 1-2, str. 139–141.
  • „Govor na komemorativnoj sjednici u počast pokojnomu prof. dr. sc. Stjepku Težaku“, Hrvatski, 2007., 2, str. 145–152.
  • „Vrlo zanimljivo znanstveno istraživanje (J. Nemeth-Jajić, Udžbenici hrvatskoga jezika u razrednoj nastavi)“, Hrvatski, 2007., 2, str. 153–159.
  • „Epistemologija metodike (A. Bežen, Metodika – znanost o poučavanju nastavnog predmeta /Epistemologija metodike u odnosu na pedagogiju i edukologiju – s primjerima iz metodike hrvatskoga jezika/)“, Hrvatski, 2008., 2, str. 294–299.
  • „Poticajne znanstvene rasprave ‒ moderni sveučilišni udžbenik (D. Pavličević-Franić, Jezikopisnice)“, Hrvatski, 2011., 2, str. 99–104.
  • „U kritika Šege nema šege“, Motrišta, 2015., 83-84, str. 158‒159.
  • „Propedeutički sveučilišni udžbenik“, Mostariensia, 2016., 1-2, str. 265‒268.
  • „Fra Žarko Ilić Glavni i odgovorni urednik Kršnog zavičaja“, Bilig, Ljubuški, 2023., 4, str. 91‒94.

Literatura

[uredi | uredi kôd]
  • [1]
  • Ana Ćavar i Jadranka Nemeth-Jajić (ur.), U riječi hrvatskoj. Zbornik posvećen Vladi Pandžiću, Hrvatsko filološko društvo i Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2018.