Wikipedija:Kafić/Arhiv 21

Izvor: Wikipedija
Jump to navigation Jump to search
Ova je stranica arhiv.
Molimo Vas, ne mijenjajte je!



Preusmjeravanja na nepostojeće članke[uredi]

Zamolit ću sve suradnike koji rade preusmjeravanja tipa Članak A preusmjeravam na Članak B koji još nije napisan, da to ne rade. Napišite Članak B i onda napravite na njega preusmjeravanje sa Članka A.

Poanta ove zamolbe je u fantomskim člancima koji samo sadrže preusmjeravanje na članak koji još nije napisan, a sama svrha tog fantomskog članka u tom trenutku je nikakva.

Znači napisati članak onda napraviti prusmjeravanja na njega, ili napraviti preusmjeravanja na nepostojeći članak i napisati članak ali odmah, a ne nakon nekoliko dana.

Sva takva fantomska preusmjeravanja na fantomske članke bit će bez milosti izbrisana u roku sat vremena ako se ne započme pisati članak na koji vode preusmjeravanja.

Hvala na razumijevanju.

--Andrej Šalov 10:15, 16. kolovoza 2006. (CEST)

Alternativa je ovo: Wikipedija:Buduća preusmjeravanja. --Tycho Brahe 11:06, 16. kolovoza 2006. (CEST)
Može. --Andrej Šalov 11:07, 16. kolovoza 2006. (CEST)

Sređivanje slika[uredi]

U ovom trenutku se otvara rasprava povodom nove politike u vezi slanja i označavanja slika na Wikipediju na hrvatskom jeziku. Početni članak o ovoj temi je Wikipedija:Prijedlog rješavanja statusa slika/Objašnjenje zašto ovo. Svoje komentare, sugestije, prijedloge ostavljajte na dotičnim stranicama. Hvala. --Andrej Šalov 17:37, 17. kolovoza 2006. (CEST)

Kineska imena[uredi]

Smatram da je prilično nedopustivo da na hrvatskoj Wikipediji se imena koja nisu u izvorniku pisana latinicom (npr. kineska imena) pišu transkripcijom nekog drugog jezika, a ne hrvatskog (u većini slučajeva engleskog). Jedan od primjera je članak Qin Shi Huangdi o Čin Ši Huangdiju. To nikako nije u duhu hrvatskog jezika i time se šire pogrešne informacije. Također se drugima daje do znanja da hrvatski nije veliki jezik sa pravilima o pisanju stranih imena. Sva strana imena koja u izvorniku nisu pisana latinicom trebala bi biti prilagođena hrvatskom jeziku. Svaki jezik to ima, pa zašto ne bi i hrvatski (naravno trebalo bi stavljati preusmjerne stranice sa naziva na drugim jezicima). Još bih htio dodati da većina tih jezika ima službenu transkripciju svog pisma na latinicu, pa bi se u krajnjem slučaju trebali držati toga, ako baš želimo pisati strana imena sa Q,W,X,Y,秦,嬴 i drugim nepostojećim slovima u hrvatskom jeziku. Sale 23:25, 17. kolovoza 2006. (CEST)

Problem je nedavno uočio i suradnik:Abyssus, ako se ne varam. Oko navedenog postoji konsenzus, ali je problem u provedbi jer ne zna svatko napraviti transliteraciju kako treba. Netko tko to zna bi trebao odvojiti nekih pola sata - sat da to sredi. --Tycho Brahe 23:56, 17. kolovoza 2006. (CEST)
Citiram hrvatski pravopis (VI. izdanje, 2002.):" PISANJE VLASTITIH IMENA IZ JEZIKA KOJI SE SLUŽE DRUGIM PISMIMA
Ad 256) Naše su navike u prenošenju vlastitih imena iz jezika koji se ne služe ni latinicom ni ćirilicom raznolike jer smo ih najčešće primali posredstvom drugih jezika. Britanija je prikupila i anglizirala najviše imena, i to je na zemljovidima, u poštanskome prometu i u stručnoj literaturi dobilo široku primjenu. Bili smo i pod znatnim utjecajem njemačkih izvora, dakle podložni germaniziranju imena. Znatan je i francuski i talijanski utjecaj u pisanju zemljopisnih imena u bivšim kolonijama, a mnoga su azijska vlastita imena i rusificirana. Često se križaju svi ti utjecaji. Tako na pr. kineska pismena za Čungking službena transkripcija donosi Chongqing, pošta Chungking, engleski Ch'ungch'ing, njemački Tschungking, francuski Tch'ong-k'ing, talijanski Chungking, ruski Čuncin i t. d.

Ad 257) Kako bi se izbjegla neujednačenost i tako prekinulo s naslijeđem koje nije u skladu s našim vremenom, u pisanju se vlastitih imena iz jezika koji se ne služe ni latinicom ni ćirilicom, valja držati načela da se ta imena pišu onako kako se u službenoj latiničnoj transkripciji pišu u naroda iz kojega potječu. Ako su u toj transkripciji latinizirani oblici iz vremena tuđe dominacije zamijenjeni transkripcijom prilagođenom narodnom jeziku ili su prihvaćena nova, narodna imena, treba poštivati oblike koje danas upotrebljavaju narodi kojima vlastita imena pripadaju. Po tom se pravilu piše: Ganga (za Ganges), Dilli (za Delhi), Kalikata (za Calcutta), Šri Lanka (za Cejlon), rt Abiad (za rt Bon), Ed Dar el Beida (za Casablanca) i t. d.

Ad 258) U domaćim javnim glasilima (novine, televizija) može se upotrebljavati i tradicionalan način pisanja tih imena, prilagođen prema stranim uzorima (na pr. Ganges, Delhi, Ceylon, Casablanca), dok se u svim drugim prigodama (u međunardnom dopisivanju, u diplomaciji, na zemljovidima i sl.) valja služiti izvornim načinom pisanja, t. j. onim načinom koji se primjenjuje u jeziku iz kojega ime potječe."


Možda ne pomogne, al to kaže znanost. Nadam se kako sam barem malo pomogao :)) --Matija 01:21, 18. kolovoza 2006. (CEST)
Ne, oko toga su se vodile polemike. Taj isti tekst stoji od londonca, a tada je situacija bila mnogo, mnogo drukčija. Mi fonetiziramo sva japanska i kineska imena, tako je oduvijek bilo, a kasnije se počela širiti engleska transliteracija. I tu ne govorimo o transkripciji jer Japanci ne pišu latinicom. ;) Govorimo o transliteraciji i transkripciji s engleske transliteracije, uh... No, pitajte bilo kojeg jezikoslovca, reći će vam da fonetiziramo. Osim Babića, ali on želi uvesti i brježuljak. ;)
Ukratko, htjedoh reći da smo uvijek pisali i čitali Mao-Ce Tung koji je odjednom postao Mao Zedong. Imali smo i Anu Kurnjikovu, ali je ona sad Ana Kournikova. E, nije! Ja ću napraviti transliteraciju svih Japanaca, Kineza, Korejaca i ostalih do kojih stignem, a usput i urediti članke i napraviti preusmjeravanja. To je odulji posao, ali napravit ću ga kvalitetno i točno. Eto, toliko mogu obećati. Prvi korak je napravljen s Macuom Bašom... A kasnije na Ruse. --Abyssus 03:19, 18. kolovoza 2006. (CEST)

Ja sam također primijetio, i ide mi na živce, kako linijom manjeg otpora ne samo mediji, nego i drugi, prihvaćaju englesku, čini mi se da se zove pinjin, notaciju. Ona je prilagođena engleskom čitatelju, a i opet ne znamo kako to pročitati. Zašto ne Čang Kaj Šek, npr? Ili Lao Ce (vjerujem da je to bliže stvarnom izgovoru nego Lao Tzu - teško da netko izgovar "tzu"), itd.

Ne bi li se netko mogao potruditi pa dodati detaljine objašnjenje u članku kineski? --Fausto 12:05, 18. kolovoza 2006. (CEST)

Da nam ne pobjegnu svi ti slucajevi, evo rjesenja - Predložak:Transliteracija. Evo kako izgleda kad se implementira: Lao Tzu[Kriva transliteracija].
Usput, neko netko napise clanak Transliteracija.
Ovdje su osnovna pravila, neka ih japanolozi slobodno prošire. Isto pravilo o fonetiziranju vrijedi i za orijentalna, arapska, hindska i hebrejska imena. I Ruse, dakako. :) --Abyssus 21:19, 20. kolovoza 2006. (CEST)

(Opet) prijevod[uredi]

Ljudi još jedna zamolba! S obzirom (kako vidim :)) da ovdje ima pametnih, evo još jedne mozgalice za uhvatit sive stanice u koštac: kako prevesti englesku riječ "transonic". To je brzina koju tijelo mora proći kako bi se gibalo nadzvučno; daklem, to je nešto između podzvučne ("subsonic") i nadzvučne ("supersonic") brzine. Od tuda i riječ "trans" koja znači "prijeko", a "sonic" znači "zvučno/zvučan". Dakle, nešto u stilu "prijekozvučan" ili... Molim Vas pomoć! Fala!!! :))

transsoničan prid. koji je brži od zvuka; nadzvučan, supersoničan (Hrvatski enciklopedijski rječnik, Novi Liber, 2002.). --Roberta F. 00:50, 18. kolovoza 2006. (CEST)

+ ista stvar za "hypersonic" - to su brzine puuuno veće od nadzvučnih ("supersonic"). Kako i to prevesti??? --Matija 00:45, 18. kolovoza 2006. (CEST)

hipersoničan prid, usp. supersoničan ~ hipersonična brzina je brzina kretanja nekoga tijela veća od brzine kretanja zvuka; nadzvučna brzina (Hrvatski enciklopedijski rječnik, Novi Liber, 2002.). --Roberta F. 00:50, 18. kolovoza 2006. (CEST)

To stoji, jer hipersonična brzina JEST VRSTA nadzvučne brzine. Međutim, "supersonic" se prevodi kao "nadzvučan", kako prevesti "hypersonic"? Hvala na pomoći! :)) --Matija 00:56, 18. kolovoza 2006. (CEST)

Zanimljivo... predmetak trans- označava "preko", a hiper za nešto što je previše, pretjerano (barem te predmetke rabimo u takve svrhe u složenicama, nemojte me sad uhvatiti za riječ). Pogledati ću na englesku i još njeke wikipedije. Možda hrvatski pilotski udžbenici imaju taj prijevod, ali pokušati ću preko wiki-veze :)) . Kubura 11:39, 18. kolovoza 2006. (CEST)

Evo, pogledao sam definicije na en.wiki. Po njima, transonic bi trebao biti okozvučna brzina, jer se odnosi na brzine nešto manje i nešto veće od zvučne brzine (raspon od 0,8-1,3 Macha). Bitno je, jer zračni vrtlozi oko letjelice pri okozvučnoj brzini same letjelice su nadzvučni, neki su još podzvučne brzine. Obično (ali ne uvijek) tek oko 1,2 Macha su svi vrtlozi nadzvučni.Kubura 11:51, 18. kolovoza 2006. (CEST)

Hypersonic je brzina koja je "visoko nadzvučna". Uzima se da je to brzina veća od 5 Macha. Bitna je, jer ovisno o brzosti, građi i vrsti letjelice, nema određenih pojava. Stoga, ovo bi trebala biti velenadzvučna brzina. Kubura 11:51, 18. kolovoza 2006. (CEST)

Imajte u vidu da su sve te rijči građene od korijena koji su grčki ili latinski, dakle mogu se tretirati kao internacionalizam. Mogu se unijeti u hrvatski, kako čini Hrvatski enciklopedijski rječnik: transsoničan, hipersoničan, supersoničan. To su dakle riječi hrvatskog jezika.

Mogu se koristiti i prijevodi, tako da se uzmu "naši" korijeni riječi. Za potonju imamo riječi "nadzvučni", pa i imenicu "nadzvučnjak" koja međutim, mislim, baš i nije u upotrebi.

"Okozvučni" bi moglo ući u upotrebu. "Velenadzvučni" vjerojatno ne, jer ovakvo "njemačko" slaganje više od dva elementa u hrvatskom izgleda vrlo vještački, pa bi moglo ostati "visoko nadzvučni". --Fausto 12:14, 18. kolovoza 2006. (CEST)

Eh, Fausto. "Vještački"??? I ti si nam našao govoriti o hrvatskom jeziku? I što bi trebalo zadržati, a što ne?
Uvijek se takvi uhvate sa branjenjem tuđica, čim mi Hrvati krenemo sa dobrim prijevodima (koji su naša prava jezična tradicija, Tomama Maretićima i njemu sličnom kukolju nikad nije bilo mjesta u hrv.jezikoslovlju), koji nađu prijam u živom govoru. Pogotovo kad se naniže veliki broj prevedenica, i pogotovo kad iste počnu zaživljavati.
Kako se brzo na hrvatske prijevode skočilo. Da ne bi mi Hrvati bili previše Hrvati. Da nas ne bi možda istočna bratija ne razumila što govorimo, pa da padnu doktorati svim onim znanstveničićima koji su proguravali priče o istom jeziku Hrvata i Srba, koji se, eto, samo razlikuje u pismu (????).
A nitko od takvih ne skače na antihrvatsku propagandu na inozemnim wikipedijama. Kubura 17:43, 20. kolovoza 2006. (CEST)
Ove riječi su upitne: "sonic", "transonic" i "hypersonic". Ja sam to preveo redom: "zvučno", "prijekozvučno" (koristit ću prevedenicu od Kubure "okozvučno"!) i "iznadzvučno" (možda je ovo bolje od "visoko nadzvučno"?). Vaše cijenjeno mišljenje? :)) --Matija 12:32, 18. kolovoza 2006. (CEST)

Kubura, ne pjeni se. Tvoje razumijevanje što je to hrvatski jezik je preusko i prekruto.

Evo npr. nedavno ti je zasmetala fraza "učiti zanat", sjetio sam se toga nedavno kada sam u Glasu Koncila od 6. kolovoza vidio naslov "Papa: »Počeo sam učiti zanat«". (Ne znam da li čitaš Glas Koncila? Vjerujem da bi imao puno primjedbi na njihov jezik.)

Ako Englezima i drugima ne smeta koristiti riječi koje potječu iz grčkog ili latinskog, ne vidim zašto bi nama smetale.

Konkretno, imao sam primjedbu na konstrukciju "velenadzvučni". Govornici hrvatskog po svoj prilici će tu riječ označiti kao vještačku i odbaciti je. Tako su npr. odbacili i "brzoglas" ili "dalekovidnica", bez obzira što su korektno napravljene. No prihvatili su recimo "dalekozor", "kolodvor" (užasna riječ!) ili "vatrozid". Ne mogu se sjetiti konsturkcije od tri elementa (tipa "okolokućnoţrćeči") koja je prihvaćena. --Fausto 13:02, 21. kolovoza 2006. (CEST)

LEPI NAŠ KAJ[uredi]

Lepo se mole svi kaj razmeju i lepo pripovedaju kajkavštinu (pak moreju i oni "drugi" kaj dobru volju imadeju :)) da naprave suradnički okvir za kajkavski, t. j. Suradnik:kaj. Ne smemo biti vugrožena versta pa se bumo morali male i nadelati, kaj ne!? --Matija 02:03, 18. kolovoza 2006. (CEST)

Tak je, ni med wikipedijancem ni pravice! Bumo si mi sami napravili. --Abyssus 03:12, 18. kolovoza 2006. (CEST)
Ovaj tekst treba prevesti na kajkavski:
  • Ovaj suradnik ne govori kajkavskim narječjem (ili ga slabo poznaje).
  • Ovaj suradnik posjeduje osnovno znanje o kajkavskom narječju.
  • Ovaj suradnik osrednje govori kajkavskim narječjem.
  • Ovaj suradnik vrlo dobro govori kajkavskim narječjem.
  • Ovaj korisnik tečno govori kajkavskim narječjem.
  • Ovaj suradnik govori kajkavskim kao materinjim narječjem.

--Roberta F. 12:17, 18. kolovoza 2006. (CEST)

Probao sam nešto (nemojte se smijat :)), SLOBODNO prepravite!!!
  • Ov suradnik ne pripoveda kajkavštinom (il' ga pak ne razme).
  • Ov suradnik zna male o kajkavštini.
  • Ov suradnik dobre pripoveda kajkavštinu.
  • Ov suradnik jako dobre razme kajkavštinu.
  • Ov suradnik lepo pripoveda na kajkavštini.
  • Ov suradnik pripoveda kajkavštinu kak ga je mati navčila.

--Matija 12:34, 18. kolovoza 2006. (CEST)


Meni se sviđa. Samo, ovaj put ne lektoriram ja nego baka. :D Pitat ću je jel' u duhu. ;) --Abyssus 13:13, 18. kolovoza 2006. (CEST)
Nešče ima tu: Predložak:Suradnik kaj, ak' vam se ne sviđa, več znate kaj treba, nijeden se kajkavac nije rodil brez male il velke mature ;-) SpeedyGonsales 14:55, 23. kolovoza 2006. (CEST)

Dobro je, samo napred! :D Pak ne znam gdi su drugi kaj kajkavski govoridu??? :(( --Matija 23:26, 24. kolovoza 2006. (CEST)

To je ipak malo problematično jer se kajkavski dijalekt razlikuje od sela do sela, a još veće su razlike u kajkavštini raznih naših pokrajina (od Istre do Moslavine). Konačno, kaj je onda z našom urbanom, zagrebačkom kajkavštinom? Kam se ona uklapa? --Ivica Smolec 22:19, 31. kolovoza 2006. (CEST)

Premještanje na wikiizvor[uredi]

Zašto brišete pjesme i zašto ih premještate nma wikizvor. Zaštio ste izbrisali Malo nas je al' nas ima,a Graničari stari premjestili na wikizvoru. Na engleskoj Wikipediji te članke nitko ne briše,niti premješta na wikizvor. Znači,engleska Wikipedija se bogati člancima koje mi ne smijemo imati.--Jolo,18. kolovoza 2006.,10:47

To su problemi engleski wiki, a ne nas. Mi znamo ćemu služi wikiizvor. --Tycho Brahe 10:52, 18. kolovoza 2006. (CEST)
Wikipoveznice:meni ispadne Češka/Češkoj ili Češka/Češkoj. Zašto to?--Jolo,19. kolovoza 2006.,8:10
Zato jer stavljaš kosu crtu, a trebaš okomitu | i onda dobiješ ovako [[Češka|Češkoj]], a to izgleda ovako Českoj. Što znači da je ono ispred okomite crte poveznica a ono iz okomite crte je ono što vidiš u tekstu kad klikneš sačuvaj stranicu. --Andrej Šalov 10:12, 19. kolovoza 2006. (CEST)
Gdje se pritisne za tu crtu.--Jolo,19. kolovoza 2006.,10:50
Na slovu w je ako koristiš hrvatsku tipkovnicu, a dobiješ je tako da u isto vrijeme stisneš tipku Alt Gr (desno od od one najveće tikpe) i tipku slova w. A isto tako imaš ovu okomitu crtu i dolje ispod Sačuvaj stranicu u drugom redu drugi stupac prvi znak, samo klikneš na njega i on se pojavi u tekstu. Probaj, ako zapne javi. --Andrej Šalov 11:02, 19. kolovoza 2006. (CEST)

Zamolba adminima i našim suradnicima[uredi]

Dajte, stavite na logotip od wikipedije u gornjem lijevom kutu oznaku 20.000! Neka se vidi da je naš hrvatski jezik živ i da su mu govornici živi i informatično vrlo pismeni!
U svakom slučaju, lijepo bi to bilo označiti. Ima li tko tu sliku? Kubura 23:30, 19. kolovoza 2006. (CEST)

Već smo se prije na Ircu dogovorili protiv te ideje. --Andrej Šalov 21:01, 20. kolovoza 2006. (CEST)

U redu, samo ste mogli reći kad će biti priča o tome na IRC-u, pa da više nas bude uključeno u priču. Ovako je ispalo, kao da se mimo drugih aktivnih suradnika dogovorilo. Kakobilo, zbilja mi je žao što se stidimo našeg uspjeha. Rusi su sebi stavili za 100.000, a još neke Wikipedije, veličine naše, su dopustile si ukrasiti svoj logotip kad su prešle 20.000 članaka. Kubura 11:49, 22. kolovoza 2006. (CEST)

Jolin komentar[uredi]

Hrvatski je Hong Kong,a ne Hongkong. Ja sam pokušao promijeniti ali piše da stranica već postoji ili nije u skladu s pravilima.--Jolo,20. kolovoza 2006.,20:45
Riješio suradnik Ante. --Andrej Šalov 21:01, 20. kolovoza 2006. (CEST)
Zašto kad dođem na glavnu stranicu piše Saša umjesto Jolo?--Jolo,20. kolovoza 2006.,21:06
???? Ne kužim??? --Andrej Šalov 21:07, 20. kolovoza 2006. (CEST)
Kako ne kužiš. Meni poviše piše Saša i njegove stranice,umjesto Jolo i moje stranice. To samo kad sam na glavnoj.--Jolo,20. kolovoza 2006.,21:10
Ne kužim zato jer je kod mene sve u redu. Ovo je prvi put da čujem da se ovo događa. Možda je neka greška u software-u, i vjerujem da će brzo biti riješeno. --Andrej Šalov 21:15, 20. kolovoza 2006. (CEST)
Zanimljivo, duhovi u softveru se uvijek javljaju istim osobama. Mislim da bi Jolo trebao malo poškropit računalo sa svetom vodicom, tko zna što se kod njega nastanilo. --Tycho Brahe 21:33, 20. kolovoza 2006. (CEST)
Ah, to mora biti zato što sam ti hakirao u računalo i stavio virusić koji ima funkciju promjenjivanja tvog imena u moje.... :-) Sale 22:03, 20. kolovoza 2006. (CEST)

A možda ovi vaši komentari nisu na mjestu. Suradnik je tek nedavno počeo raditi i doprinositi Wikipediji. Ako mu se neke čudne stvari događaju onda mu ih treba objasniti, kao i kako se radi na Wikipediji. Molio bih da se suzdržavate od nepotrebnih komentara. --Andrej Šalov 23:01, 20. kolovoza 2006. (CEST)

Pjesme[uredi]

Zamolba svim suradnicima koji postavljaju tekstove pjesama na Wikipediju.

  1. nije im mjesto na Wikipediji već na Izvoru
  2. poštujte autorska prava nosioca autorskih prava
  3. ako su istekla autorska prava na pjesmu postavljajte je u punom obliku, navodeći izvor odakle je preuzeta pjesma, ima autora teksta, pjevača...
  4. ...

--Andrej Šalov 23:11, 20. kolovoza 2006. (CEST)

Transkripcija[uredi]

Kad smo se već počeli baviti njom bilo bi uredu i provjeriti članke koje premještamo na transkriptirani naslov, odnosno provjeriti članke koji vode na njih i i tamo izmjeniti poveznice u skladu sa transkripcijom. Jer ako se već radi posao neka se radi kako treba u svim člancima, a ne samo u članku kojemu naslov transkriptiramo. A govorim to zato je sama premještanja članaka neće riješiti problem transkripcije. --Andrej Šalov 23:22, 20. kolovoza 2006. (CEST)

Radim, ali previše je toga, dajte mi nekoliko dana... Prvo moram srediti gluposti unutar samih članaka koji su začeci stubova. A sa stubom i krene krivi naslov... Rekoh da ću napraviti sve. --Abyssus
Tako znači. Transkripcija je potrebna kad se jezik od kojeg dolazi ime ne piše latinicom. Pa,Švicarci pišu latinicom,pa je članak Ženeva umjesto Geneva.--Jolo,21. kolovoza 2006.,11:55
Daj stani i razmisli prije nego se pocnes razbacivati stranicama!!! Kako austrijanci pisu ime svojeg glavnog grada??? Da i to prebacimo? --Tycho Brahe 12:21, 21. kolovoza 2006. (CEST)
Riješih dio Japanaca, samo što moja perfekcionistička duša mora pregledati i članke i stubove tako da... Potrudit ću se riješiti sve što prije. I molim druge suradnike da nauče neke osnove vlastitoga jezika i da mi pritom ne šalju elektroničku poštu i poruke s uvredama da "posrbljujem" hrvatsku wikipediju, ako već ne znaju ništa o svome jeziku. A vjerujte, vidjeh samo par iznimaka koji znaju pisati, svi ostali ne poznate vlastiti jezik, a kamoli tuđi, srpski. Vjerojatno ne bi ni znali gramatičke razlike između ta dva, a ni jezičnu praksu o transkripciji koja je kod nas dugo, dugo uvriježena. Kako i fonetiziranje, tako i egzonimi. Pojedinci će radije prihvatiti englesku transkripciju, a ne vlastitu, samo zato što im zvuči kao srpska. Eh, istu praksu imaju i Rusi, možemo se odmah prozvati jezičnim komunistima.
Ponavljam još jednom, to je DRUGO pismo. Jedna su stvar latinična imena, evo, svi spominju Busha, njega prenosimo kako jest. Ali, u čemu je stvar s drugim pismima. Pišete li vi Čajkovski ili Tchaikovsky? No, ako toliko volite Engleze,, pišite tako, ovo je vjerojatno srpski. Ili pak Gorbačov, Lenjin, Staljin, Dostojevski? Ma ne, tu fale ipsiloni, sigurno.
Učite svoj jezik, molim vas, imamo ga stoljećima, ne odbacujte ga tek tako. Eto, toliko. Ugodan vam dan. --Abyssus 13:10, 21. kolovoza 2006. (CEST)
Samo ti nastavi sa radom, jer već sam rekao da će ovo izazvati probleme jer ljudi, ne da ne znaju ili neće znati, već ih bombardiranje krivim informacijama sa TV, radija, Interneta, tiska zbunjuje upućuje na krivo shvaćanje stvari, i pojmova. Usporedba sa posrbljavanjem je posljedica gore navedenog, blago rećeno nepoznavanje jezika. Krivnju možemo svaliti na bilo koga, ali evidentno je da je sama transkripcija, kao i hrvatski jezik malo komplicirana, ali zato postoje pravila o tome i trebamo ih se držati ma kako to čudno izgledalo ili zvučilo. znam da Čung Ši zvuči i izgleda smiješno ali tako nalažu pravila našeg jezika. --Andrej Šalov 13:23, 21. kolovoza 2006. (CEST)

Meni "Čung Ši" ne izgleda smješno, nego posve normalno; rekao bih da je to problem koji imaju ljudi mlađih generacija (kojoj, sigurno, većina vas pripada), koji od malih nogu rastu uz engleski, pa i englesku transkripciju kineskih imena. Evo, da se zna: ovdje sam za "pohrvaćenje", kao i Kubura! :) --Fausto 13:44, 21. kolovoza 2006. (CEST)

Nekako mi se čini da sam otvorio Pandorinu kutiju, ali moramo raditi po pravilima hrvatskog jezika. Smatram da sve korisnike koji maltretiraju naše vrijedne suradnike treba sankcionirati! Naprijed Aby Sale 14:22, 21. kolovoza 2006. (CEST)

Zamolba[uredi]

Na kraju zamolba ostalim suradnicima:

  1. ne vrijeđajte suradnika i ne šalju mu uvredljive e-mail poruke jer je u ovom trenutku suradnik Abyssus, najkompetentnija osoba po ovom pitanju na Wikipediji na hrvatskom jeziku.
  2. ako se u kojem slučaju takve poruke pojave na Wikipediji dotični suradnik će biti blokiran u skladu sa pravilima o ne vrijeđanju suradnika
  3. poštujte tuđe i svoje znanje, kao i tuđe i svoje neznanje
  4. mjesta za komentare, i prijedloge ima (ali bez troliranja)
Što znači "od malih nogu rastu uz engleski" i čime se to potvrđuje.--Jolo,21. kolovoza 2006.,14:19


Citat; "ne vrijeđajte suradnika i ne šalju mu uvredljive e-mail poruke jer je u ovom trenutku suradnik Abyssus, najkompetentnija osoba po ovom pitanju na Wikipediji na hrvatskom jeziku".

Zašto? Tko je ona, neka princeza gramatike ili što? Ona izvodi pravila koja njoj odgovaraju i koja se provode samo ovdje i nigdje drugdje u svakodnevnoj hrvatskoj praksi. Preimenovanje imena Hayao Miyazaki u "Hajao Mijacaki" je ovdje doživjelo svoju premijeru jučer- po prvi i posljednji put, ovdje i nigdje i nikada drugdje. Ja ime "Hajao Mijacaki" nisam našao nigdje drugdje nego ovdje. Endem od imena! Dapače, ugrožena vrsta! --Seiya 20:33, 22. kolovoza 2006. (CEST)

Dotični Japanac se naravno ne zove "Hayao Miyazaki", nego je to engleska transkripcija. Zašto bismo mi morali japansko ime pisati kao englezi/amerikanci, koristeći slovo "y" koje u našem jeziku ne postoji? Trebamo li Japan početi zvati "Nipon", a Njemačku Germany? Engleski govornici to "y" izgovaraju kao "j", a ono "z" kao "c", pa mi se ova transkripcija čini posve korektna. Pravila transkripcije u hrvatski postoje.--Fausto 12:29, 23. kolovoza 2006. (CEST)
Činjenicom da je engleski postao lingua franca koji potiskuje i sam hrvatski. Pogledajte oko sebe, vidjet ćete reality show, stage, event, styling, wc-cleaner, daunloadanje, sejvanje, editiranje, news, checkiranje, fashion, red carpet, in, out...'. Ti isti BDP izgovaraju kao [bi di pi], a PTSP kao [pi ti es pi], a Englezi imaju GDP I PTSD [dži di pi, pi ti es di], ali eto, zašto bismo koristili hrvatsku abecedu, ona je zastarjela. Onda kažu [ve ha es], ali [di vi di], fascinantno. Ista je činjenica da mediji pridonose širenju anglizama. No, vidim i u dnevnim novinama normalne transkripcije, ponekad, to je pohvalno, bar malo. Nešto se događa u Šangaju, a ne u Shanghaiu, božemiprosti. Neki dan, na televiziji, vidjeh i čuh da se nešto događa u Napoliju. Heeej, stani malo, kakav Napoli? Jesu li vrli televizijski lektori ikad čuli za (opet ponavljam) egzonime i Napulj? Vidim da je ljudima argument kako latinicu pišemo izvorno? U redu, recite mi, baš kao što je i Tycho spomenuo, idete li u Beč, Rim i Trst ili pak u Wien, Romu i Trieste?
Treba, naravno, razlikovati usvojenice od tuđica. Usvojenice su nam potrebne jer najčešće nemamo hrvatsku zamjenu (primjerice - cipela, lopov, div, majmun...), ali tuđice nisu. Neka mi netko kaže po čemu je stejdž bolja zamjena od pozornice ili scene? Ili zašto je fashion bolja riječ od mode? Evo, možemo i dalje, pobogu, zašto wc cleaner? Zahod vam neće manje smrditi ako ga operete cleanerom, a ne sredstvom za čišćenje. Valjda, eto, da zvučimo profinjenije, da nas EU prihvati jer smo angliziran i sofisticiran, kozmopolitski narod, građani svijeta.
Ista stvar vrijedi i za ruska imena. Slušate li Čajkovskija, čitate li Tolstoja? Ma neeee, „Labuđe jezero” napisao je Tchaikovsky, a „Rat i mir” Leo Tolstoy! Vidite li vi što pišete? Ista je to stvar, povodimo se za Englezima i više nemamo Kurnjikovu, Lenjina, Turgenjeva, Gorbačova, nego Kournikovu, Lenina, Turgeneva i Gorbacheva. Tako i Japance i Kineze. Napominjem pedeseti put, svi smo pisali o Mao-Ce Tungu, ali je on odjednom postao Mao Zedong. I ninđe (sjeća li se itko Ninđa stripova? ;) postale su ninje, hoće li i Tokijo/Tokio postati Tokyo? A Hirošima Hiroshimom? Bedastoće. Dakako, ne fonetizira se sve, ali ono što je ustaljeno - da. Fonetiziramo imena i većinu toponima. Neću dirati neke opskurne profesionalizme i terminologiju, nema smisla. Ali imena fonetiziramo. Isto tako i arapska, hindska i hebrejska. I Muhamed Ali odjednom je postao Mohammad Ali, nije li? ;)
Nekako mi se čini da je ona Zvonimirova kletva istinita, jezik nam je hrvatski samo službeno. Pola vas još ne zna afrikate (točnije - č i ć) podijeliti kako treba, a o refleksima jata (ije/je/e) da ne govorim. Većina vas nije ni pokušala naučiti nešto novo, izuzevši nekoliko iznimaka za koje vidim da se trude i da su usvojili savjete koje napisah na Pravopisnim pitanjima. No, ostatak i dalje tupi svoje, prevodite članke sa srpske Wikipedije i mislite da ste uspješno preveli ako ste ijekavizirali ekavicu. Niste! A sintaksa? A leksik općenito? Vidjela sam hrpetinu članaka koji su uređeni kao gotovi, a srbizama ima kao u priči, no, bitno je da je ijekavizirano, time je gotov sav posao i sad je to 'rvacko. Prosim lepo, nije (da, ovo je kajkavizam, a ne srbizam). Radije prevodite s engleskog, bolje ga poznajete, očito.
I bune se oni koji ne znaju ni osnove vlastita jezika, ali su, eto, vrli japanolozi i anglisti. Pogledajte samo rezultate državnih matura, djeca su bolje riješila ispit engleskog jezika od ispita materinskoga jezika! Jel' ti to, Jolo, dovoljan znak upozorenja? Meni jest.
Ispričavam se na ovolikom traktatu, ali shvatite da se ni ne trudite govoriti hrvatskim jezikom. Sjetite se ovoga kad se jednoga dana budete dičili Nicholasom Teslom i Johnom Gundulichem. Ugodan vam dan, Abyssus 15:06, 21. kolovoza 2006. (CEST)
Iračani isto ne pišu latinicom,pa nije Sadam Husejn. Ja znam razlikovati č i ć i ije i je i članci prevedeni sa srpskog su OK.--Jolo,21. kolovoza 2006.,20:15
A jao, nikad nećeš shvatiti? Nije, ali bi trebalo biti Sadam Husein. Sigurno nije Saddam Hussein. I nitko nije govorio tebi da ne znaš, govorih općenito. A Husejn nikako ne može biti, nemoj mi tupiti bedastoće i glupe analogije, molim te. Trudim se pomoći Wikipediji, a ne odmoći. I znam što činim i znam što je točno. I još uvijek nisam našla nekoga tko barem zna enklitike, ako već potičeš i to pitanje, tako da nitko nije savršeno pismen. Premda, ima osoba koje su blizu, a ti još moraš učiti. Prošvrljaj malo po Pravopisnim pitanjima, svi ponavljate iste greške. I ja ih činim, nije to ništa strašno, ali se trudim ispraviti ih. Eto, toliko. :) --Abyssus 21:36, 21. kolovoza 2006. (CEST)

Samo naprijey, Aby, ne daj se zbuniti! Btw, u tekstu ošah spominjem da je arapski izraz za šah šatrandž, pa me je jedan pitao kako se to STVARNO piše, misleći pod "stvarno" naravno ne arapski, nego engleski. Kako englezi pišu "šatrandž"? Pitanje za milijun! :) --Fausto 12:29, 23. kolovoza 2006. (CEST)

Evo još nešto: naletih na članak Vremenski pravac starog Rima i bio sam zbunjen dok nisam shvatio da je to preved od "Timeline". Hrvatski je "kronologija"! Stavio sam oznaku da je potreban bolji naslov, nadam se, da nitko neće biti protiv!

--Fausto 13:33, 25. kolovoza 2006. (CEST)

Prijeslov sa perzijskog[uredi]

Zdravo mi bila, Abbice.
Trebat će mi (i ostalima) tvoja pomoć sa prijeslovom perzijskog jezika. Postoji prijeslov na latinicu prema UniPersu (vidi UniPers.com), ako ti je poznato. Prjeslovljavamo li prema njemu ili imamo nekakvo pos.hr.rješenje za to? Vidim, u njemačkom atlasu imaju prijeslov, i to ne po englesku, ali niti po njemačku (imena gradova kao Širaz i sl.)? Kubura 12:00, 22. kolovoza 2006. (CEST)

Pozdrav i tebi, Kuburo. :)
Običaj je fonetizirati i kroatizitati samo povijesne perzijske događaje i osobe, za ove novije... možeš i ne moraš. Ako smatraš da će se izgubiti obavijesna prednost, koristi prijeslov, ako je poznato, fonetiziraj. Ista stvar, premda nepovezana s ovim gore, uvriježila se Al-Qa'ida, a ne Al Kaida, kako bi trebalo. Mediji... A tek Hezbollah... :( Ja bih sve to fonetizirala, no običaj je s Japancima, Kinezima i ekipom te Arapima, Hebrejima i Indijcima (premda se tu češće koristi engleski način; ali, na taj način imamo Gandhija, a ne Gandija, a opet i Džavaharlala Nehrua; nesustavnost). Tako da sve ostalo postaje prilično sklizak teren, čini kako smatraš da je najbolje, vjerujem u tvoje znanje. ;) Da se mene pita, sve bismo fonetizirali, što god dolazi iz drugoga pisma. No, opet, sve ovisi o praksi. A Japance i Kineze oduvijek smo fonetizirali, nikad nam na pamet nije palo nešto drugo. A vjerujem da smo isto činili i s Perzijom, prije nego što je postala Iran. ;) --Abyssus 15:04, 22. kolovoza 2006. (CEST)

Preimonevanje clanaka i kategorija - {{Bolji naslov}}!!![uredi]

Kad predlozite preimenovanje, ako ne zelite da ta informacija bude vjecno zakopana u sumi stranica za razgovor, koristite predlozak {{Bolji naslov}} !!! Nije prvi put da ovo napominjem. --Tycho Brahe 13:12, 22. kolovoza 2006. (CEST)

Oću ja!!!! dobre sam volje :-))) --Andrej Šalov 13:13, 22. kolovoza 2006. (CEST)

Dobro je što je Andrej dobre volje, kad je Tycho ovako mrk. :) Evo zapamtit ću za ubuduće!--Fausto 14:09, 22. kolovoza 2006. (CEST)

Rimski brojevi u imenima vladara[uredi]

Onda, idu li tocke ili ne? Je li bilo kakvih razgovora na tu temu? --Tycho Brahe 14:33, 22. kolovoza 2006. (CEST)

Idu, obvezno. Po pravopisu, Babić je to davno uveo. A i logično je te stojim iza toga. Dakle - idu i nema diskusije. ;) Imate dvije inačice - Krešimir Četvrti (broj je već postao atributom) ili Krešimir IV. --Abyssus 14:54, 22. kolovoza 2006. (CEST)
Omda neka netko vrati ovo. --Tycho Brahe 14:58, 22. kolovoza 2006. (CEST)
Pravilno pisanje imena, ha? Ccccc... Ljudi, zavirite ponekad u gramatike i pravopise. ;) Ili pitajte mene. :D Premjestite to... --Abyssus 15:08, 22. kolovoza 2006. (CEST)

Problem je što i u Hrvatskom enciklopedijskom rječniku stoji bez točke, tako da ćeš Abyssus morati proći kroz cijelu wikipediju, jer nam pravopisi i enciklopedije ne vrijede. :-)) --Roberta F. 15:39, 22. kolovoza 2006. (CEST)

HER nije mjerilo za pravopis. ;) A u pravopisu ovo stoji. :) --Abyssus 15:53, 22. kolovoza 2006. (CEST)


Evo, provjerih, da ne bi bilo... Nažalost, nemam londonac originalni iz 1971., imam iz 1990. Budući da je službeni iz 1995., dileme nema. Stranica 122., odlomak 513. U novom pravopisu, imam VIII. (hihi) izdanje - str. 126, odlomak 447. Eto, ako netko ne vjeruje. :) Dakle, to smo riješili. --Abyssus 16:41, 22. kolovoza 2006. (CEST)


Meni je vrlo glupo iza rimskih brojeva stavljati točku, pa ma što god tko rekao o tome. Rimski su brojevi (u današnje vrijeme, a već i odavno prije) ionako, sami po sebi, samo redni. Sjeća li se itko da se nešto, od prihvaćanja arapskih brojki pa nadalje, količinski određivalo rimskim brojevima?
Stavljanje točke iza rimskog broja je naša izmišljotina, ne moramo mi baš uvijek otkrivati toplu vodu! Znam da su to neki pravopisni pametnjakovići relativno nedavno uveli, ali zašto nebismo mi (hr. Wikipedija) bili korektiv toj gluposti? Ionako je (i hr.) Wikipedia već postala respektabilan faktor i često citiran izvor znanja.
Dakle, predlažem da hr. Wikipedija promovira, za hrvatski pravopis, pisanje rimskih rednih brojeva (ali uostalom, kako rekoh, ionako su samo redni) bez točke, osim kad isti dolazi na kraju rečenice, naravno. Zaista bismo na tom primjeru vidjeli koliko smo relevantan faktor.
A i kako je netko negdje o toj temi ovdje već napisao: Neki se pojmovi sami po sebi razumiju u kontekstu onog uz što su napisani, tj. nitko neće Ramses II čitati kao Ramses dva, nego kao Ramses drugi.
Hvala.
Da, gdje bi nam jezik bio kad bismo micali sve što nam je glupo. Rimski su brojevi sami po sebi redni? Ne, nisu, glupost. Nagovorih se latinskog u životu i pročitah na desetke djela, dobro znam da su ih koristili i kao glavne brojeve. Mogli bismo onda ukinuti i pisanje točke iza kratica i naših rednih brojeva, jel' ti smeta još nešto? Ma kvragu, idemo sve ukinuti! Ovo stoji 15 godina u pravopisu, tako pišemo petneast godina, a tako smo i u ranijoj povijesti pisali sve dok se u 20. stoljeću nismo počeli povoditi za stranom modom. Ostaju točke. --Abyssus 17:13, 22. kolovoza 2006. (CEST)
Postoje li iznimke u pisanju točke iza rednog broja? U dosta se knjiga može vidjeti da nema točke ako iza rednog broja slijedi neka druga interpukcija (zarez, zagrada, crtica). --194.152.207.93 17:25, 22. kolovoza 2006. (CEST)
Ne, o tome i govorim. Prije 15 godina doneseno je pravilo da iza točke normalno slijede interpunkcijski znakovi. Primjerice:
  • Prvi svjetski rat trajao je od 1914. - 1918.
  • Bez obzira na sve nepogode 1990., odlučili su ostati u državi.
  • Tko je vidio Luja XIV., zna o čemu govorim.

--Abyssus 17:54, 22. kolovoza 2006. (CEST)

Pape - molim vase komentare[uredi]

Bok, svima

Sredio sam dva predloska za pape - {{Pape}} i {{Infookvir papa}}. {{Pape}} je popis sviju papa (poveznice su bez "Papa" na pocetku, ako koga zanima ;), a {{Infookvir papa}} je predlozak sa opcionalnim parametrima tipa {{Taksokvir}} koji dopusta da se ne primjeti da neki podaci nedostaju (slika, datum smrti kod Ben. XVI i slicno). Tu sam pokusao ugurati i grb, ali nisam nasao pravo rjesenje, pa predlazem da grb (gdje imamo sliku) ostane na pocetku teksta, lijevo, kao ovdje. Andrej, molim te da ti dodas obrub, ne znam kako bi to izveo. Zaglavlje clanka bi ostavio kako je inace (ime, prezime, mjesto i vrijeme rodjenja i smrti ", papa")

Molim vase komentare. Kad uvazim eventualne sugestije, presao bi na uvrstenje u preostalih 10 biografija. a mozda cak i uvjerim nekog da napise jos koju papinsku biografiju :). --Tycho Brahe 17:07, 22. kolovoza 2006. (CEST)

Dodao obrube. .-))). Inače su predlošci ok - samo mi onaj Benedikt IX iskače - treba provjeriti vjerodostojan popis papa jer je bilo i protupapa i papisa (žene). To ima u knjigama, ne mogu se sjetiti kojim. Za grb ako zeza neka ostane kao u tvojoj zadnjoj promjeni, pa ćemo ga poslije lako staviti u predložak, kad nađemo rješenje. --Andrej Šalov 17:16, 22. kolovoza 2006. (CEST)

Godine[uredi]

Otvorio se problem točnog pisanja godina iz razdoblja prije nove ere. Ovdje je korištena varijanta p.n.e. a ponekad i pr.n.e.

Prema jednom pravopisu, to "prolazi". Prema drugom, to bi trebalo pisati "pr.Kr."

Kako god bilo, treba utvrditi koju moguću varijantu koristiti, i onda sve postojeće tekstove ujednačiti.

Pozivam sve suradnike da o problemu iznesu svoje spoznaje. Naravno, ovo nije poziv na glasanje, nego na stručnu raspravu!!! Branka France 19:22, 22. kolovoza 2006. (CEST)

p.n.e. oduvijek. Prije Krista pokupismo od Engleza. --Abyssus 19:50, 22. kolovoza 2006. (CEST)

Nije p.n.e. nego pr.n.e. Damirux 22:38, 31. kolovoza 2006. (CEST)

Zamolba po drugi put u vezi članka Homoseksualnost[uredi]

Molim i pozivam suradnike Davor Moravek i daraptii na smirivanje strasti oko teme homoseksualnosti. Imate različite poglede, iskustva i znanja o ovoj temi. Malo pogledajte Wikipedija:Nepristrano gledište i Wikipedija:Etiketizacija. Ove rasprave ne vode nikuda sa moje točke gledišta. Potrošili ste više slova na raspravu nego na konstruktivan doprinos ovome i ostalim člancima. Zapitajte se je li vam ovo stvarno potrebno, trošiti svoje vrijeme na pobijanje jedne po jedne riječi onog drugog. Da ste do sad udružili snage i preusmjerili energiju u konstruktivan napredak ovog članka već odavno bi imali visoko kvalitetan članak. I molim vas na kraju nemojte prisiljavati administratore na mjeru hlađenja suradnika.

--Andrej Šalov 22:27, 22. kolovoza 2006. (CEST)

Opsežan odgovor je na Razgovor:Homoseksualnost#Zamolba_po_drugi_put. Lijepo bih molio da se napadi brišu. --Davor Moravek 01:45, 23. kolovoza 2006. (CEST)

Vidim da su napadi većinom izbrisani, ali još ostaje pitanje na koji naćin se prikazuju linkovi - mislim da je presedan koji je napravljen na projektu blog dobar primjer - te još treba (što prije) linkove na državne institucije usmjeriti na odgovarajuće stranice na wikipediji, a popis linkova na stranice raznih NGO izvesti u ovom stilu - Hrvatski_blogovi_A-D jer je to svakako bolje rješenje.
molim brisanje osobne uvrede ovdje: [[1]]
molim brisanje etiketiranja ovdje: [[2]]

ispravak prethodne izmjene, krivo je ispala poveznica, ispričavam se --Davor Moravek 23:18, 26. kolovoza 2006. (CEST)

Načelno, potrebne su nam upute o načinu kako se citiraju vanjski linkovi, u kojoj je mjeri razumno stavljati vanjske linkove, kada pisati popisne stranice, i slično. također nam je potreban opis postupka arbitraže u pitanju NPOV i drugim pitanjima, budući da nemamo posebne stranice za iznošenje tih sporova, te kako se mijenja tekst koji je pod takvim sporom.--Davor Moravek 04:04, 23. kolovoza 2006. (CEST)

1. Vanjske poveznice (i bilo koji drugi izvor) navodi se uporabom <ref> tagova (više informacija ovdje).
2. Broj vanjskih poveznica: što ih je manje, to bolje (dobri i valjani sadržaji na wikipediji se ne brišu, dok sadržaji izvan wikipedije mogu nestati sutra).
3. Popisne stranice imaju svrhu ako nisu same sebi svrha.
4. NPOV se relativno rijetko događa na hr wiki (u skladu s brojem suradnika), stoga pravila nisu formalizirana. Ukratko: NPOV predložak može staviti svatko, micanje predloška briga je administratora (odnosno marljivih suradnika). Upitni tekst mijenja se kao i svaki drugi, iznimka je zaključani tekst koji se mijenja preko prijedloga na stranici za razgovor. SpeedyGonsales 15:33, 23. kolovoza 2006. (CEST)
Suradnik je samoinicijativno izbrisao veći dio članka [3] na kojem su radila 4 druga suradnika. Molim odgovarajuću zaštitu. --Davor Moravek 17:05, 2. rujna 2006. (CEST)
Suradnik Moravek je upravo uzrok zašto članak ima razdiobu. Kako je počeo pisati drugi članak, ponovno se vratio na prvi čineći istu stvar. A tekst koji je dopisan nikako se ne uklapa u "seksualnost", već religiju, sociologiju i što god, a i ponavlja se [4]. Ne znam trebaju li nam tri ista članka. Ja tražim IP ban. --daraptii 18:00, 2. rujna 2006. (CEST)

Radi se o tome da je navedeni suradnik izbrisao pasus "Religijski stavovi o homoseksualnosti" i napravio 3 izmjene, nije prije toga raspravio na stranici za razgovor. A da sam ja "uzrok" razdvojbi - to uopće nije upitno, jer pokušava skrenuti pažnju na izmjene u kojima je brisao pa ponovno postavio jedan predložak, a ne na meritum prve izmjene (od tri u nizu). Zbog pravila o tri izmjene a i zbog toga što edit war je u suprotnosti sa pravilima i pet pravila, molim da se ne zamjenjuju teze već da se postupa u skladu sa 5 pravila. --Davor Moravek 18:15, 2. rujna 2006. (CEST)

Zadji put na ovu temu. Religijski stavovi nisu izbrisani, fyi, nego se više ne nalaze u kategoriji "seksualnost" (u kojoj je i homoseksualnost), jer ne vidim razloga zašto bi se u članku o seksualnosti raspravljalo o religijskim stavovima. A što se tiče rasprave na stranici za ragovor, s tobom o tome nema smisla, a ja nemam volje niti više namjeravam. --daraptii 18:54, 2. rujna 2006. (CEST)
Lijepo je što je pasus premješten (nakon intervencije) a ne izbrisan. No na stranici za razgovor smo svi zajedno mogli dogovoriti najbolje rješenje, jer i sadašnje nije baš konsenzualno. --Davor Moravek 19:29, 2. rujna 2006. (CEST)
Ti sa tim člankom nemaš više nikakve veze od kad postoji razdioba, stoga zahvaljući samom sebi, nemoj govoriti u "množini".--daraptii 19:35, 2. rujna 2006. (CEST)

Prijedlog ! (nova nagrada)[uredi]

Imam prijedlog za novu nagradu.

Nagrada zasuradnika kojim ima inovativne sugestije, prijedloge, ideje i sve ostalo što je predložio novo a dobro je.

Slika bi mogla biti

Barnstar-lightbulb3.png

Image:Barnstar-lightbulb3.png

Pretrpane kategorije[uredi]

Otvorio sam novu kategoriju - Pretrpane kategorije s ciljem da što više suradnika uključim u kategorizaciju, pa su me pregazili sa promjenama ;). Svakako, zahvaljujem svima koji su se uhvatili posla!

Ako niste sigurni u nešto, radije predložite to na stranici za razgovor, pa onda možete i sutra to napraviti.

Laku noć. --Tycho Brahe 01:23, 23. kolovoza 2006. (CEST)

Joj, pa sto prije ovo nisam napravio :). Hvala Edgaru, Kuburi i svim ostalima koji su se uhvatili ovog posla :). --Tycho Brahe 14:26, 23. kolovoza 2006. (CEST)

Upute za kategoriziranje[uredi]

Evo, da malo pojasnim sto radim...

Pripremam se za pisanje uputa za kategorizaciju clanaka. Za sad tek otvaram stranice bez uputa i postavljam ih u Kategorija: Nedostaju upute za kategorizaciju.

To radim tako da idem redom jednu po jednu kategoriju i u svaku na pocetak stavljam {{Grananje|<tema>}}, pri cemu je tema na prvih 50 kategorija bilo 28. Nadam se da ce se do 2300+ kategorija broj tema zaustavit na nekih 100-200 :) jer se uglavnom ponavljaju. Jos samo ostaje to napisat ;).

Da ne bi kasnije trazio koje sve clanke treba napisat (nemoguce je dobiti popis na jednom mjestu, ako clanci ne postoje nego samo poveznice prema njima), otvorio sam svaki i u njega dodao predlozak {{napisi upute za kategorizaciju}} koji buduci clanak s uputama postavlja u Kategorija: Nedostaju upute za kategorizaciju.

Ako nam bude smetala ona poveznica na {{temp|grananje}} koja vodi na beskoristan prazni clanak, jednim potezom je skinemo. Moze predlozak bit i prazan tj. nevidljiv dok se pravila ne napisu, ali zasad mi treba ovakav kakav jest jer mi daje poveznice na clanke koje trebam napisat, pa ih tako lakse otvaram. Popis svih kategorija je ovdje. Od nekih 2300+, do sad sam ih prosao tocno 50 (do Američki znanstvenici).

Kad ovo dovrsim, sve ovo sto drzim u glavi, ce napokon biti pohranjeno u elektronickom obliku i svatko ce moci kategorizirati clanke :). A ja se napokon moci malo opustiti :).

Ako netko zeli pomoci, evo sto moze napraviti:

Neka uzme jednu vrstu kategorija - npr Ruski federalnu subjekti i neka otvori sve kategorije sa ruskim federalnim subjektima i na vrh ubaci {{Grananje|Ruski federalni subjekti}} pri cemu bi se trebao pojaviti ovakav predlozak, vidi desno dole: {{Grananje|Ruski federalni subjekti}} Mozete uzet i drzave svijeta, sportove, sportase, sportska natjecanja... sto god vec ima odredjeno ime stranice (otvaranje novih radije prepustite autore ove ideje). Popis mogucih parametara predloska {{temp|grananje}} mozete dokuciti iz kategorije Nedostaju upute za kategorizaciju, to su oni dijelovi u naslovima clanaka iza "Wikipedija:Upute za kategorizaciju/".

Pa tko zeli pomoci, neka ovdje napise (da se ne sudarate ;) cega ce se prihvatiti i zapocne :). Hvala unaprijed svim dobrovoljcima!!! --Tycho Brahe 16:18, 23. kolovoza 2006. (CEST)

Vaše ideje vezane uz kategorizaciju...[uredi]

... slobodno iznesite ovdje: Wikipedija:Ideje/Kategorizacija. --Tycho Brahe 22:28, 23. kolovoza 2006. (CEST)

... a pitanja ovdje: Wikipedija:Pitanja o kategorizaciji. --Tycho Brahe 22:35, 23. kolovoza 2006. (CEST)


Računalstvo i njegovo nazivlje[uredi]

Vidjeh da je rasprava već bila, ali je ostalo neispravljeno. Naime, govorim o člancima i kategoriji o računalima. RačunaLstvo, isključivo. Kakvo računarstvo, ne koristimo računare. Fakultetu elektrotehnike i računarstva jezičari su često predbacivali pogrešku u nazivu, ali je još nisu ispravili. Izvlače se na neke nazoviargumente o tvorbi od računanja. No, ako netko završi računarstvo, nije završio računalstvo. U hrvatskoj je jezičnoj praksi računalo i računalstvo te eventualno kompjutor (pravilnija tvorba nego kompjuter), ako već želite anglizam.

A razlika u terminima postoji. Ono što je kod nas čovjek - računar, to je u srpskome jeziku stroj, računalo. Shodno tome, računalstvo je znanost o računalima, njihovoj povijesti, primjeni, programiranju, a računarstvo o računanju.

Predlažem da se kategorija preimenuje, u duhu hrvatskoga jezika. Ovo govorim i kao bivša studentica računalstva i kao kroatistica. --Abyssus 22:06, 24. kolovoza 2006. (CEST)

Potpuno se slažem! Isto tako, meni je profesorica hrvatskoga jezika rekla na moju datu istovjetnu primjedbu slijedeće: "Ako je tako, zašto onda nije zubaLstvo, nego je zubaRstvo?". Pa joj ja velim: "Ne znam, pak' se netko igra jezikoslovca tam' di mu nije mesto! Ak' bumo prav', otvorite dnevne novine ili, Bože sačuvaj, pogledajte Vijesti, pa bu te skužili kak' su se ljudili navčili krivo. Ako one tam' "gore" (u Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje) ni briga, pa kog' bu???"
To je moje skromno mišljenje. Neki ljudi prodaju toplu vodu i još dobro zarađuju na tome (baš će slučajno izaći novo izdanje hrvatskoga pravopisa). Silovanje nad hrvatskim jezičnim bićem se sustavno nastavlja. Pitanje je samo, dokle??? Zašto mi spavamo tamo gdje trebamo biti budni; pa ljudi moji, bilo koja znanost bez POŠTENE i PRAVILNE pismenosti jednostavno "nejde"! A kako će ljudi znati, kad oni koji trebaju znati, namjerno ne znaju!? :(( --Matija 23:39, 24. kolovoza 2006. (CEST)
Hajde te na posao i preimenujte, u emocijama se samo gubi radni duh. Ja podrzavam vas argument. Vodomar 23:58, 24. kolovoza 2006. (CEST)
Matija, Institut je baš to i isticao... Ja vjerujem Institutu, bar se trudi opismeniti narod. Druga su stvar vrli pravopisci koji štancaju pravopise radi koje kune više. Trebalo je sve ostati na londoncu. ;) --Abyssus 00:05, 25. kolovoza 2006. (CEST)
U redu, povlačim prvotnu optužbu protiv Instituta, međutim iskazujem drugu! Zašto Institut nije, kao mjerodavna institucija za hrv. jezik, stavio veto na takvo "hiperštampanje" pravopisa koji nisu ustaljeni??? --Matija 00:20, 25. kolovoza 2006. (CEST)
Nastavit ću na stranici za razgovor, da ne skrećemo s teme. --Abyssus 00:42, 25. kolovoza 2006. (CEST)


Ajte to onda napravite. Inače, pogledajte samo članke računarstvo i računalstvo. Odavno čekaju na spajanje, ali nitko nije sigurna pod koji bi to naslov trebalo ići. Zato i imamo isti predložak na oba, a ne kao inače na jednom "uklopiti u" a u drugom "uklopiti iz". Evo vam kategorija Računarstvo, pa se uhvatite posla ili ugnjavite Speedyija da angažira bot-a :).

Slažem se, treba biti računalstvo, prema "računalo". "Računar" pripada jednom drugom jezičnom standardu.
Jer, po toj logici bi se trebalo preimenovati KanaLske otoke preimenovati u KanaRske otoke. A u toj matematici nešto ne valja...Kubura 11:26, 28. kolovoza 2006. (CEST)

Dodavanje sadrzaja pomocu WiktionaryZ[uredi]

Iako sam to vec rekao Spidiju, da kazem i ovde: Zamolio bih vas da dodate imena zemalja na hrvatskom (oba broja, sedam padeza) na stranu http://wiktionaryz.org/Countries/hrv. To ce u buducnosti biti korisceno za poluautomatski unos i sinhronizaciju InfoboxCountry sablona (naravno, ako vasa zajednica odluci da zeli biti u tome). Ako zelite da se prikljucite projektu (ne samo da dodajte imena zemalja), pogledajte projekat meta:Mass content adding. --millosh (razgovor (sr:)) 06:08, 27. kolovoza 2006. (CEST)


Molio bih za pomoć[uredi]

Ovako, molio bih nekoga od admina ako je moguce, da uzme i pogleda eng verziju teksta o nasem poznatom humanistu koji je izumio izraz enciklopedija...

http://en.wikipedia.org/wiki/Paul_Skalic

Naime tamo se konstantno nastoji, ako ne poreći, a onda barem učiniti kontroverznim porijeklo tog našeg velikana.

Tako je Skalić postao Nijemac, Mađar, Englez... čisto iz tog razloga što se tako nešto može pročitati u "Britannici", "Encarti" i još nekima. Moji apeli u smislu da se radi o greškama i ignoranciji u tim knjigama ostali su bez ikakvog odaziva- štoviše stranicu su zaključali da ju se nebi moglo mijenjati i ispraviti neke očite gluposti!

MOLIO bih nekoga sa ovlastima ili administratora ili samo sa utjecajem na eng. wiki. da učini nešto kako bi se ta glupost i nepravda ispravili- odnosno da se makne zabrana uređivanja stranice i da im se objasni jednom za sva vremena da Skalić nije Nijemac, Mađar... nego Hrvat, jer sve se ostalo kosi sa elementarnom logikom !

Concorde[uredi]

Tko uređuje članak Concorde? Ako dotična osoba ne namjerava više išta pisati mogu li onda ja? :D --Matija 01:13, 28. kolovoza 2006. (CEST)

Ma, slobodno. Ako dodavaš točne podatke, nema nikakvih problema. Tim više što nije stavio nikakvu oznaku kao "radovi24", a ne primjećivaš da trenutno radi. Kubura 11:23, 28. kolovoza 2006. (CEST)

tablica sadržaja[uredi]

Gdje mogu pronaći uputstva za izradu tablice sadržaja (skrivena)? Klarissae 16:50, 28. kolovoza 2006. (CEST)

Ooooo, pa to se napravi samo! Yes! Zaboravite pitanje :)))) Klarissae 16:55, 28. kolovoza 2006. (CEST)


Stranice svetaca[uredi]

Članci poput Sveta Marija, Sveti Petar ili Sveti Ivan Krstitelj bi se po mom mišljenju trebale preimenovati u "Marija" [ili eventualno "Marija (Isusova majka)"], "Petar (apostol)" i "Ivan Krstitelj", jer pridjev sveti za te osobe nije univerzalno korišten i stoga ovdje predstavlja neku vrstu pristranosti. Najčešće je korišten od strane katolika i pravoslavaca. S druge strane crkve evanđeoske baštine uglavnom ne koriste taj pridjev, a vjerojatno ni pripadnici drugih religija. Naravno da bi bilo ispravno da postoje odgovarajuća preusmjeravanja sa Sveta Marija na Marija. Ili?
LalalaB 19:01, 28. kolovoza 2006. (CEST)

Što nas briga za druge! Ovo je hrvatska Wikipedija!
Nego, otkud ti uopće to da se ne rabi pridjev "sveti"?
Podatak ti je netočan.
Nemoj se mjeriti prema osobama kod kojih je vjerska kultura niska. Meni je poznato da postoji Saint Peter, Saint John the Baptist... Kubura 01:11, 29. kolovoza 2006. (CEST)

Sveti je atribut srastao s imenom i mora ostati. Nije isto govoriš li o Franji ili svetom Franji. Prije će pomisliti da govoriš o pokojnom predsjedniku, a ne o svecu. Atributi ostaju. --Abyssus 01:17, 29. kolovoza 2006. (CEST)
  • Kubura, što to točno misliš pod "Ovo je hrvatska Wikipedija!"? Ako si htio implicirati da postoji znak jednakosti između hrvata i katolika, onda si, čini mi se, ti među onima kojima je vjerska kultura niska. Među hrvatima je većina katolika, ali ne možeš reći da nema i hrvata drugih vjeroispovjesti pa i onih koji su ateisti.
  • Odrasao sam u crkvi koja nije koristila taj pridjev za te ljude. I stoga smatram da
  • je moj podatak ipak točan. Nisam rekao da nitko ne koristi taj atribut, samo sam naglasio da taj atribut ne koriste svi koji govore o tim ljudima.
  • Predlažem da potražiš članke o osobama koje si naveo na en. wikipediji i pogledaš kakav im je naslov. Stranica "Saint John the Baptist" preusmjerava na "John the Baptist", stranica "Saint Peter" doista postoji, što po meni samo govori o nedosljednosti. Njemačka stranica (koja je dobila "feature" status) se zove "Simon-Petrus", bez atributa Sankt ili Heiliger.
  • Abyssus, možeš govoriti npr. o Franji Asiškom, i svi će znati o kome se radi, a nećeš unositi u naslov svoj vlastiti stav (ili mišljenje samo jedne od kršćanskih denominacija, pa bila ona možda i najbrojnija) o tome kako misliš da je on svetac. U tekstu, što se mene tiče, može pisati da je on Svetac katoličke crkve. Nemam ništa protiv toga.LalalaB 11:18, 29. kolovoza 2006. (CEST)


Ovo je hrvatska Wikipedija i na njoj se ravnamo po hravtskim jezikoslovnim pravilima. Drugo, argument "to se u mom selu tako ne govori" uvijek je bio važan u jezikoslovnim raspravama. ;) Treće, Englezi nisu argument za hrvatski jezik i njegova pravila. A svetac je svojevrsna titula, službeno odobrena od Vatikana. Ako priznajem Byronu da je sir, što mu je Kraljica dala, onda priznajem i ono što je Papa dao. A nije da mi engleska kraljica nešto znači u životu i da mi je autoritet. No, ako je titula ili naslov, kao takav, odobren i dan, pišem ga. Isto vrijedi i za svece. I to nije nikakvo nametanje, to je činjenica. A u tekstu ne smije pisati "da je on Svetac katoličke crkve" jer bih ja ovo odmah ispravila u malo slovo. ;)) Atributi ostaju.
Dakako, treba paziti na dvije razlike:
  • Sveti Franjo - naziv crkve ili blagdana
  • sveti Franjo - ime sveca s atributom
Primjer: Na Svetog Franju idemo do Svetog Franje da se pomolimo svetom Franji. (blagdan, crkva, ime)
Dakako, u naslovima ostaje veliko slovo jer je početak naslova, ali u tekstu ne. --Abyssus 13:40, 29. kolovoza 2006. (CEST)
Samo jedna sitnica da nekoga ne zbuni tvoja poruka: na Wikipediji ne pišemo nikakve titule u naslovima članaka, a "sveti" je jedan od rijetkih izuzetaka koji smo uveli radi lakšeg snalaženja. --Zmaj 14:52, 29. kolovoza 2006. (CEST)

Moramo ostavljati oznaku "sveti", kao "Sveti Ciprijan", "Sveta Tekla" i sl.. Inače, kako bismo nazvali članak: Ante? Mate viškal? Jozo marangun? Pere ribor? Jure pitur? Mare? Ili Mare (mater od Boga)? Pa zna se što je svetac, blaženik i slično. Oni moraju imati tu oznaku.
Ukratko, baš nas briga kako je u drugih. Hoćemo li uvažavati i brahmanizam, pa onda svima nama ovdje zabraniti rad, jer nijedan od nas nije iz odgovarajuće kaste, odnosno po njima smo mi svi u statusu parijâ, koji nemaju nikakva prava. Kubura 15:27, 29. kolovoza 2006. (CEST)

Ekipa A povrijeđena je zbog B, ekipa C povrijeđena je zbog D, ekipa E povrijeđena je zbog F, većina povrijeđena je zbog manjine, manjina povrijeđena je zbog većine, pojedinc povrijeđena je zbog grupe, grupa povrijeđena je zbog pojedinaca. Osjećaji i vjerovanja A povrijeđeni su od strane B ... da ne ponavljam tekst. Bog od A je bolji i jači od Boga od B. A vjeruje u B, C vjeruje u D... U zajednici A je B, u zajednici C je D.... U kući A je B, u kući C je D..... Hrvatska je država država svih njenih građana, bez obzira na vjerska i druga opredjeljenja. Predsjednik države izabran je većinom glasova, a on je i predsjednik one manjine koja nije glasala za njega. U hrvatskoj je većinska rimokatolička crkva, vjerovanje u nju i njenog Boga. Poštujmo vjeru većine kad ona poštuje vjeru manjine. Ne dozvolimo većini da daje svoje stavove, manjine neka vladaju a većina neka se skrije iza zidova svoga uma i vjerovanja. Neka se na ovoj Wikipediji maknu sve svetačke, kraljevske, osobne i ostale titule jer one vrijeđaju nekoga, neku manjinu ili skupinu organiziranih građana. Svaka manjina će naći zamjerku većini i svim silama će se truditi objasniti da je ta ista većina ugnjetava i nedozvoljava joj njena zakonom zajamčena prava. Skinimo vlast većine i postavimo manjine. Maknimo mišljenja, stavove i vjerovanja većine građana koji žive i rade u Hrvatskoj, jer oni nas vrijeđaju. A da ne govorim o tehničkoj strani ovog pitanja, kad posjetitelj traži nešto to isto što traži neće naći. Ovo radimo za dobrobit onih koji ostaju iza nas, a ne za svoja ili nečija uvjerenja. Sveti taj, Taj, Sveti, Taj (Sveti), neka manjina odluči i nastavimo živjeti u manjini kao većina. Tražimo svoje svetce pod imenom Franjo, pa ćemo dobiti stotine Franja. Tražimo i nećemo naći jer smo nesložni. Moje, moj, i slične poštapalice trebaju izaći iz glava. Danas nam smeta Sveti Taj, sutra će nam smetati TO, prekosutra ONO, a ovaj projekt će nestati zbog hrpi gluposti, jer ja vozim crveno auto i smeta mi što moj susjed vozi plavo auto, ja tražim i zahtjevam da i on vozi crveno auto jer je crveno bolje od plavog. --Andrej Šalov 18:18, 29. kolovoza 2006. (CEST)

Ekipa Z samo veli da sadašnje stanje ne predstavlja NPOV. Zapravo me niti ne diraju svi oni koje je k. crkva proglasila svetima. Meni su za oko zapeli Marija i Petar (ljudi koji se spominju u Bibliji). Usput, Abyssus, trenutno ne raspravljamo o jeziku.LalalaB 21:25, 29. kolovoza 2006. (CEST)

NPOV. Je tako je mijenjajte ljudi ovo je slobodna enciklopedija, nije bitno tko je kakav i koji bitno je da nije isto kao tamo ili da je isto kao tamo. :-))) --Andrej Šalov 21:30, 29. kolovoza 2006. (CEST)
Usput, LalalaB, trenutačno ti s jezikoslovne strane govorim da je to atribut srastao s imenom. --Abyssus 21:32, 29. kolovoza 2006. (CEST)
Puno stvari nam zapinje jer ovde radi puno ljudi raznih vjerovanja i opredjeljenja, nije problem premjestiti stanicu na npr Marija (majka Isusova), ili Petar (apostol) ali mora ostati i veti Petar i sveta Marija. A zašto zato jer će tako ljudi pronaći ono što traže. Ako ostavimo Petar (apostol) tko će ga naći kad traži svetog Petra (ako obrišemo peusmjeravanje). Treba se prikloniti sadržaju i jednostavnosti korištenja upita, a ne kako koja zajednica vjernika gleda na koju osobu koju štuje rimokatolička crkva. Jer isto tako možeš napraviti i ti preusmjeravanje na Sveti Petar iz članka Petar (apostol). Diramo se u vjeru i vjerovanja ljudi a ljudi su tu najtanji. A ovo nije pitanje samo Petra i Marije jer oni ne mogu po tom pitanju biti iznimke, moraju svi onda sveci koje štuje rimokatolička crkva a ostale crkve, zajednice i sekte ne štuju izbaciti iz svog glavnog naslova ime Sveti, već ataviti nešto drugo a preusmjeravanjima omogućiti da se dođe do pravog članka. Znači po tvom reći planu članak Sveti Petar bi trebao imati glavni naslov Petar (apostol) (ovo je samo primjer radi shvaćanja) i preusmjeravanje sa Sveti Petar, jer sve drugo je pristranost. Nisam baš siguran da će se zajednica složiti s time ali postavi novi post po tom pitanju pa ćeš dobiti odgovor. A taj post se treba ticati onda svih svetaca i biti smjernica za buduće pisanje članaka o njima. Znači ne pojedince jer će se opet otvoriti ova rasprava i vrtnja u krug. Pozivanja na kršenje neutralne točke gledišta je u ovom primjeru malo neprilično jer je to točka gledišta većine koja ne osporava točku gledišta manjine glas manjine. Zato još jednom ti predlažem napravi plan kako će se pisati imena svetaca i neka zajednica odluči, ne marka i Janka nego svih svetaca. Jer osporavanje nekih a ne svih jer je to učenje jedne druge crkve je također jedna pristanost. Neke crkve, zajednice vjernika i sekte ne prihvaćaju nikako neke djelomično Bibliju i tumačenje biblije i ako ne želimo stvarno biti pristrani prema nikome pa ni sebi predloži plan. Svi mi vjerujemo u nešto ili nekoga ali na ovom mjestu moramo prihvatiti odluke zajednice suradnika koji seu odlučili kako će se nešto pisati. I opet molim napravi plan i postiraj ga ovdje i ako je stvarno dobar i prihvatljiv imat ćeš moj prvi glas za taj plan. --Andrej Šalov 21:53, 29. kolovoza 2006. (CEST)
OK, razmislit ću malo o planu pa se javim... usput Abyssus, ne slažem se s tobom ;) LalalaB 22:29, 29. kolovoza 2006. (CEST)

Eh, ovako. Nemaju šta manjinske, došljačke i gostujuće zajednice prigovarati većinskim autohtonim zajednicama. Ako ćemo tako, onda brišite rubriku "rođeni" i "rođendane", jer to vrijeđa Jehovine svjedoke, izbrišite /spriječite članke o pripremi svinjetine, jer to je protiv muslimanske vjere, nemojte pričati o teletini, junetini i govedini, jer to je protiv svetih krava...
Onaj tko nije vjernik, njega svetci i blaženici nemaju što zanimati, niti ima što prigovarati po tom pitanju. Kubura 22:51, 29. kolovoza 2006. (CEST)

Ma daj molim te, jel pišemo nečiji katekizam ili enciklopediju (nepristranu).LalalaB 10:05, 30. kolovoza 2006. (CEST)
Wikicitati „Onaj tko nije vjernik, njega svetci i blaženici nemaju što zanimati”
()
Divota. A ja moram bit pingvin da bi komentirao clanke o ribi? --Tycho Brahe 11:10, 30. kolovoza 2006. (CEST)
Sjajno, Tycho, vadi ljudima rečenice iz konteksta. Na to si spao. Hoćeš li da tako svi počnu? Hoćemo li pretvoriti Wikipediju u žuti tisak? Kubura 14:14, 30. kolovoza 2006. (CEST)

Ne mogu vjerovati, a načelo nepristranosti? Sale 13:14, 30. kolovoza 2006. (CEST)

Pristranost je čim netko svetcima miče naslov "sveti". A nastavimo li svakom provokatoru puštati, ekipa će početi propagirati "Bog ne postoji", priče o "nazadnima jer vjeruju u Boga" i sl.. Kubura 14:14, 30. kolovoza 2006. (CEST)

Slažem se sa zadnjom Andrejevom porukom. Treba se prvenstveno ravnati po praktičnosti snalaženja u Wikipediji. --Zmaj 13:24, 30. kolovoza 2006. (CEST)

Pristranost je kada netko ne čuje tuđi glas jer mu u ušima zvoni vlastita galama. Da sam mislio provocirati onda ne bi ni otvorio raspravu ovdje, već bi se na tim stranicama stalno izmjenjivali naslovi dok ih neki admin nebi zaključao. Da sam mislio provocirati, ne bi se potpisivao. Ili?
Tycho, pingvini su sisavci, valjda moraš biti som :) LalalaB 22:50, 30. kolovoza 2006. (CEST)
Hm, polupao lončiće, pingvini su naime ptice, a ne sisavci! LalalaB 22:57, 30. kolovoza 2006. (CEST)
Vjernici se zanimaju za vjeru, pingvini se ribe. --Ante Perkovic 23:30, 30. kolovoza 2006. (CEST)

Udruge i slično[uredi]

Vidim da smo upravo dobili članak Poljička likovna udruga Krug. U Hrvatskoj postoji više desetaka, možda i stotina, likovnih udruga. Teško da se o bilo kojoj od njih može napisati više od par rečenica. Zato predlažem da napravimo skupnu stranicu, nešto kao Hrvatski demo bendovi, a da pojedine članke brišemo. Isto bismo mogli napraviti sa svim drugim vrstama udruga koje sadrže mnogo pojedinačnih udruga bez potrebe za posebnim člancima. Naravno, ako i budu posebni članci kao sada, nema nikakve štete, pa me zanima što drugi misle o tome. --Zmaj 15:07, 29. kolovoza 2006. (CEST)

Onda treba preusmjeriti stranicu na "Hrvatske likovne udruge", za sačuvati povijest promjena. Kubura 15:22, 29. kolovoza 2006. (CEST)

Razgovori o kategorizaciji[uredi]

Otvoreno je nekoliko rasprava o kategorizaciji i sve ih možete naći u Kategorija:Razgovori o kategorizaciji. Tko ima vremena i misli da može nešto suvislo komentirat, samo naprijed... --Tycho Brahe 23:13, 29. kolovoza 2006. (CEST)

no name[uredi]

evo jedan stvarno dobar prijedlog- stavite biografiju grupe NoName iz SiCG te hrpu njihovih slika. — Prethodni nepotpisani komentar napisao je Silver vixen (razgovordoprinosi)

Imamo stranicu Wikipedija:Željeni članci, napiši to tamo. --Zmaj 15:01, 30. kolovoza 2006. (CEST)
Staviću ja, ovih dana, kad doradim neke članke na kojima već radim. Ionako su mi pojedini članovi grupe No Name drugovi :) Pa ću napraviti članak u suradnji sa njima... Riješeno, znači.... --- Pozdrav, Armin Dado Markišić 15:48, 30. kolovoza 2006. (CEST)


Susret Wikipedista u Zagrebu[uredi]

Svi zainteresirani Wikipedisti pozvani su u subotu, 9. rujna 2006. između 18 i 21 sat u klub Aquarius na Jarunu u Zagrebu gdje će se održati susret suradnika Wikipedije. :-)) --Roberta F. 16:42, 30. kolovoza 2006. (CEST)

Ovdje možete potvrditi svoj dolazak Wikipedija:Susreti Wikipedista/Potvrda. :-)) --Roberta F. 22:50, 3. rujna 2006. (CEST)
Jel se smije ostati i duže? :-) Potruditi ću se doći. Sojka 22:45, 30. kolovoza 2006. (CEST)

Ej, a da li je netko razmišljao o nekoj vrsti "brainstorming" druženja? Ono, nađe nas se desetak ili više sa još toliko kompjutera (možda u nekom cyberu) pa par sati zajednički pičimo session rada na Wikipediji? To bi moglo biti dobro! Inače, rado bi došao u Aquarius ali tada nisam u ZG. Suradnik:MariOK

A Skype? --Tycho Brahe 11:57, 31. kolovoza 2006. (CEST)

E pa Skype ne bi bio loš, ili neki drugi konferencijski softer kao na primjer iChat, ili cak obicni IRC. Vodomar 13:05, 31. kolovoza 2006. (CEST)

Naravno, i to bi bilo zakon pogotovo jer nismo svi iz istog grada no možda ne bi bilo zgorega razmisliti i o nekom eye to eye susretu? MariOK

Definitivno, Mario. Pa susrećemo se mi već uživo, pogotovo administratori. Ipak, još nikad nismo uspjeli okupiti deset ljudi na istom mjestu. --Zmaj 14:16, 31. kolovoza 2006. (CEST)

Mislim da bi se zasigurno mogao naći neki cyber klub koji bi nam "donirao" svoje kompjutere, recimo jednu nedelju kad ne rade, pa da vidimo da li možemo štogod organizirati. Mišljenja sam da bi tijekom jednog takvog zajedničkog popodneva mogli kvalitetno obraditi masu pojmova a imati priliku i upoznati se. Just a thought! :) Suradnik:MariOK

To već imamo: klub mama, gdje smo se sastajali nekoliko puta. Iako, iskreno govoreći, za brainstorming o kojem govoriš sasvim je dovoljan IRC (vidi Wikipedija:IRC). Susrete uživo preferiramo bez kompjutera, na terasi s pogledom na jezero i s pivom u ruci. --Zmaj 14:28, 31. kolovoza 2006. (CEST)

Bolje bi bilo da ste dogovaranje ostavili preko IRC-a ili preko elektronske pošte. Kubura 14:25, 31. kolovoza 2006. (CEST)

Što smeta, Kubura? Kafić je najbolje mjesto za dogovore. --Zmaj 14:28, 31. kolovoza 2006. (CEST)
Wikipedija:Susreti Wikipedista, za sadašnji i buduće susrete ljudi dobre volje. Planirajte, pišite, izvještavajte, susrećite se. --Andrej Šalov 21:24, 31. kolovoza 2006. (CEST)

Slike[uredi]

Šta da radim? Da li i dalje da kopiram predloške sa Wikipedija:Prijedlog rješavanja statusa slika/Predlošci ? --Emx 10:08, 31. kolovoza 2006. (CEST)

Samo navali ;-) SpeedyGonsales 23:33, 2. rujna 2006. (CEST)

Imena nogometnih liga[uredi]

Vidim da stvar postaje problem, a stranica za razgovor pojedine lige nije rješenje, jer će se problem javiti i na drugim mjestima.
Kako mislite pisati imena nogometnih liga? U izvorniku ili u hrv. prijevodu?
Ako ćemo u izvorniku, stvar je riješena.
Ako ćemo prevoditi nazive na hrvatski, onda treba prevoditi sve lige, a ne prevesti Rossijskaja futboljnaja premer liga u "Ruska nogometna premjerna liga". Čak je i prijevod navedene ruske lige krivo napravljen - treba pisati "premijer-liga", jer "premijerna liga" znači liga od premijere (koja je samo jedan, prvi put).
Ako ćemo prevoditi, onda treba prevesti i nizozemsku Eeredivisie (Divizija časti), portugalsku Ligu de Honru u Ligu časti, Bundeslige u Savezne lige, talijansku Serie A u Seriju A (ili čak Nizanku A???), španjolsku Premieru u ... (premijeru???), engleski Premiership i Championship u (a šta sad? Premijerstvo i prvenstvo?)...
Ja volim prevoditi stvari na hrvatski, i drago mi je što suradnici žele prevesti na hrvatski ino-nazive, ali onda treba biti dosljedan. Onda i naziv NBA prevedimo. I NHL. I NFL. I ona bejbolaška amer.natjecanja. I Kup UEFA u Kup (vrč, važ :)) ) Udruženja europskih nogometnih saveza (UENA), isto i za IHF, FIFA-u u SMNS. I FA Kup u NS kup. Charity Shield? U Milosrdni štit ili Štit milosrđa? Kubura 14:22, 31. kolovoza 2006. (CEST)

Po mojem mišljenju, u tom je pitanju najbolje gledati što rade Sportske novosti i slični mediji. Općenito govoreći, ova je tema vjerojatno slična temi stranih gradova, tj. ne vrijedi načelo "sve ili ništa", nego imamo nešto malo pohrvaćenih (kod gradova Beč, a ovdje npr. Kup pobjednika kupova) i mnogo drugih imena (kod gradova New York, a ovdje npr. FIFA). Ona nepohrvaćena bi trebalo pisati u originalu i eventualno staviti preusmjeravanje s hrvatskih naziva. Budući da sam sportski laik, molim da me ispravi tko se bolje razumije. --Zmaj 14:35, 31. kolovoza 2006. (CEST)

Slažem se! Bilo bi šašavo prebacivati na hrvatski brandove kao što su NBA, NHL, UEFA i sl. Trebalo bi vidjeti što se više rabi u svakodnevnom govoru pa tako i primjeniti jer će ljudi pod tim nazivima i tražiti pojedine pojmove. Iako mi presmiješno zvuči naziv nizozemske lige, moram priznati. :) MariOK 16:03, 31. kolovoza 2006. (CEST)

Znam na šta Zmaj misli. Slažem se da napravimo preusmjerenje za hrvatskih naziva.
Kad smo već kod medija, Copa Libertadores je bila prevođena kao Kup osloboditelja u časopisu Nogomet.
Volio bih da su Sportske novosti kao nekad, bile bi izvrstan orijentir. Nekad su imali izvrsne lektore, a opet su gledali prevoditi na hrvatski što je više može. I to dok je bio "pasoš" raširen, oni su pisali "naši košarkaši su izvadili putnicu za Seul". Čak su znali rabiti obilježenu riječ "izvješće" (sjeća li se tko "Brisanog prostora"), koja je znala uporabitelju napraviti velike probleme. A i prve su gledale prevesti naziv za otočje Foroyar kada su ovi prvi put nastupili u kvalifikacijama. Kubura 17:29, 31. kolovoza 2006. (CEST)

Infokutija program[uredi]

Treba pomoći suradniku za predložak:Infokutija program. Treba prevesti preview, screenshot, website, a prednost dajemo nadnevku prema datumu. Kubura 17:29, 31. kolovoza 2006. (CEST)

Suradnik je sam preveo "screenshot" kao "snimak", a ja sam stavio "najava" umjesto "preview". --Zmaj 08:39, 1. rujna 2006. (CEST)

Hrvatski pisci[uredi]

Smiju li se pod "Hrvatski pisci" otvarati stranice o suvremenim hrvatskim piscima koji su do sada izdali jednu, dvije ili tri knjige proze i/ili poezije? Poznam ih nekoliko i rado bih napisao članke o njima. I ja sam, također, jedan od njih. --Ivica Smolec 22:40, 31. kolovoza 2006. (CEST)

Predlažem da za suvremene i relativno neafirmirane hrvatske pisce napravimo stranicu u stilu Hrvatski demo bendovi. Samo bi trebalo otprilike odrediti kriterij za prelazak u afirmirane, koji bi mogao biti npr. tri članka o njihovoj knjizi (knjigama) u vodećim hrvatskim listovima. Slažu li se ostali? --Zmaj 08:34, 1. rujna 2006. (CEST)
ZA. --Tycho Brahe 08:45, 1. rujna 2006. (CEST)
ZA ZA (Ne znam da li se i ovdje koristi, ali me veselilo isprobati:-)))--Branka France 01:03, 2. rujna 2006. (CEST)
ZA ZA --Davor Moravek 11:34, 2. rujna 2006. (CEST)

Enciklopedija[uredi]

Umjesto što se neki bave "bitnim" pitanjima dali se enciklopedija piše/čita sa "j" ili bez, mogli bi malo poraditi vi ili netko drugi sljedeće:


Molio bih nekoga , ukoliko još u Hr. ima sposobnih/voljnih, da se malo pozabavi korekcijama na engleskom članku o Pavlu Skaliću- Hrvatu koji je prvi u svijetu "skovao" izraz enciklopedija, jer neki, očito neupučeni i vrlo slabo informirani ljudi na umjetan način prave kontroverzu oko njegove nacionalnosti (zapravo etničkog porijekla). Tako je za njih Skalić Nijemac, Mađar ili nešto drugo ( "neutvrđenog porijekla")... Čak su dodali i novo poglavlje "Nationality" gdje se potpuno jalovo bave njegovim porijeklom, mada sam im više puta argumentirao zbog čega se radi o Hrvatu a ne o Nijemcu, Mađaru... Njihova argumentacija se temelji isključivo na činjenici da se u 4-5 enciklopedija u SAD-u, VB i Šp. nalazi podatak da je Nijemac odnosno Mađar, što je očito netočan podatak, ali to našim dragim prijatejima nije jasno. Pokušao sam i s objašnjenjima da se ćesto u enciklopedijama na zapadu, nalate često razne pogreške, sve bez uspjeha. Zato vas molim za pomoć. Molio bih vas da netko makne suvišno poglavlje "Nationality", utemeljeno na krivim informacijama, kao i dodavanje na drugoj stranici podatka da je rijeć o Hrvatu - jer je to i te kako bitno za navesti (pripadnik jednog malog naroda zaslužan za tako nešto!).

Molim za pomoć pri popravljanju greški i netočnosti oko Skalića na ovim stranicama:

http://en.wikipedia.org/wiki/Paul_Skali%C4%87

http://en.wikipedia.org/wiki/Encyclopedia


Kako vidite ima i malo bitnijih činjenica kad je u pitanju e., kao npr. "sitnica" da je sam izraz skovao jedan Hrvat, ŠTO SE NA ENG. WIKI. KONSTANTNO IGNORIRA...

Bitno je malo poraditi na ispravljanju nekih starih zabluda koje u svijetu postoje o nekim, izvorno našim znanstvenicima, velikanima, ... Ako ne ćemo mi iz Hr. onda tko će drugi?

Rasprava nastavljena na suradničkoj stranici. --Zmaj 14:33, 1. rujna 2006. (CEST)

Jolo[uredi]

Zaboravio lozinku. Više mi nije do prijavljivanja,istrošio sam sva moguća imena.--Jolo,3. rujna 2006.,8:42

— Prethodni nepotpisani komentar napisao je Jolo (razgovordoprinosi)

Zašto ne mogu premjestiti stranicu s Washington na Washington D.C. poviše ne piše više:Premjesti--Jolo,3. rujna 2006.,11:42
Neprijavljeni suradnici ne mogu premještati stranice.
Jolo, ako si prilikom prijavljivanja napisao e-mail adresu, onda ti wikipedija može na nju poslati novu lozinku (na bilokoje od tvoja 3 imena). SpeedyGonsales 12:26, 3. rujna 2006. (CEST)

Prijedlog oko prvog susreta hrv. wikipedista[uredi]

Moje mišljenje je da prvi susret urednika hrvatske wikipedije ne bi trebao proći neopaženo u hrvatskom informatičkom društvu. Zato izlažem ovaj prijedlog:

Hrvatska wikipedija (kao što svi znamo) postoji već tri godine te broji preko 20 000 članaka. Ona je već vjerojatno najveća postojeća opća enciklopedija na hrvatskom jeziku. Sastanak koji će se održati sljedeće subote (09.09.) bit će prvi sastanak hrvatskog wiki-društva koje je u biti jedno od naj-entuzijastičkih društva na hrvatskom web-u. Zato bi takav susret trebalo reklamirati, ne u smislu reklame, već u smislu podrške sa strane informatičara.

Predlažem da netko od administratora kontaktira časopis BUG (ili VIDI), koji je vrlo važan informatički časopis te ima rubrike o ovakvim stvarima, i predoži da napišu članak o ovom susretu i već dugom trajanju ove naše zajednice (pa ne bi bilo loše ni da pošalju fotografa koji će nas sve, ili barem one koji su u Zg, slikati za članak).

Jer doista je šteta da ovakav događaj, koji je važan događaj za sve nas, prođe samo ovako. Jer, ljudi, wikipedija je doista nevjerojatan pokret i način da se digitalizira svo postojeće ljudsko znanje. Mi smo veći od bilo kakvih akademika povijesti ili znanosti (koji ne rade ništa osim što s*ru), jer ovo radimo iz dobre volje i doista smo uspijeli. Dogurali smo do toga da postanemo arhiva sveopćih podataka koji su dostupni svakom govorniku hrvatskog jezika.

Vjerujem da bi svaki informatički časopis rado napisao članak o ovakvom okupljanju jer ovako nešto svakome će se pokazati zanimljivo a i nekavka reklama za nas kako bismo možda dobili i veći broj suradnika ili veću pažnju ne bi škodila. Vidim da navedeni časopisi doista pišu ovakve rubrike ili izdvajaju zanimljive web stranice, a hr.wikipedia.org više je nego zanimljiva...

Pretpostavljam da se neki suradnici neće složiti s mojim prijedlogom, možda iz razloga privatnsoti ili antireklame ili nekorisnosti mog prijedloga (a možda će neki i biti u pravu), ali bih vas barem zamolio da uzmete u obzir moj prijedlog pa napišete komentar: --Luka Krstulović 12:17, 3. rujna 2006. (CEST)

Komentari:[uredi]


Još Wikipedija nije najveća enciklopedija na hrvatskom jeziku. Najveća je Opća enciklopedija Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža,kojoj još fale tri sveska,a broji više od 39 000 članaka.--Jolo,3. rujna 2006.,17:22

Lukin prijedlog je na mjestu. Oni suradnici koji ne žele otkriti identitet ne moraju ni doći. Ja sam za hrvatsku wikipediju doznao također iz medija vidjevši repotažu u emisiji "Dobro jutro Hrvatska" i nedugo poslije posato suradnik. Žao mi je što ne mogu doći, iako živim u Zagrebu (subotom navečer nikad ne mogu), a volio bih upoznati neke suradnike. Flopy, 20:18, 3. rujna 2006.

Važno[uredi]

Bio sam dovoljno slobodan da u vaše ime kontaktiram glavnog urednika VIDIja i on je pristao poslati novinara. Zali se da nemate organiziran PR pa da stvar niste najavili dovoljno rano, ali da ce se potruditi ubaciti vijest (dakle, ne moze cijeli clanak) u casopis, ali na uocljivom mjestu. Izmedju ostalog, jos kaze "Zvuci interesantno i slažem se da takve stvari treba promovirati mnogo više nego neke bogate firme." i "Bilo bi dobro da nadete nekog predstavnika koji ce odgovoriti na par pitanja, da stvar dobije na težini." Pa, ono, iskoristite priliku koja vam se nudi. BTW, mozda vam i ja doletim, al nisam siguran, vecer prije planiram popiti jako puno alkohola.

Evo, Roberta, tebi za ljubav sam otvorio acc na hrwiki :-) --Dijxtra 10:17, 4. rujna 2006. (CEST)

ma vidi ti njega kako priča hrvatski.



Ova je stranica arhiv.
Molimo Vas, ne mijenjajte je!