Hrvace

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Hrvace
Hrvace-grb.gif
Hrvace na karti Hrvatska
Hrvace
Hrvace
Hrvace na zemljovidu Hrvatske
Država Flag of Croatia.svg Hrvatska
Županija Splitsko-dalmatinska
Naselja u sastavu općine Dabar, Donji Bitelić, Gornji Bitelić, Hrvace, Laktac, Maljkovo, Potravlje, Rumin, Satrić, Vučipolje, Zasiok
Površina 210,00 km2
Stanovništvo (2001.) 4.116
Broj stanovnika
Hrvace, Splitsko-dalmatinska [uredi]
Naselje 2001. 2011. 2021.
Popis naselja
Dabar 22 14
Donji Bitelić 317 237
Gornji Bitelić 192 140
Hrvace 1566 1483
Laktac 2 5
Maljkovo 76 61
Potravlje 651 527
Rumin 190 171
Satrić 456 413
Vučipolje 107 69
Zasiok 38 24

Ukupno
[uredi]
4116 3617 3144
Izvor: Državni zavod za statistiku RH
Podatci sukladni popisu od 22. rujna 2022.

Poštanski broj 21233

Hrvace su općina u Hrvatskoj. U podnožju šumovitih brežuljaka na rubu Hrvatačkog polja uz cestu SinjKnin smjestilo se mjesto Hrvace. Hrvace se nalaze u sjeverozapadnom djelu Splitsko-dalmatinske županije i Cetinske krajine. Župu Hrvace (400m n/v) čine sela Hrvace i Rumin.

Općinska naselja[uredi | uredi kôd]

U sastavu općini je 11 naselja (stanje 2006), to su: Dabar, Donji Bitelić, Gornji Bitelić, Hrvace, Laktac, Maljkovo, Potravlje, Rumin, Satrić, Vučipolje i Zasiok.

Zemljopis[uredi | uredi kôd]

Raznolikost prirodnog bogatstva, rijeka, planina, polja, obilje pitkih izvora, jezera, bogatstvo flore i faune te 52 izvora pitke vode od kojih 40 teče stalno, dok 12 ljeti presuši.

  • Rijeke: Cetina, Vojskova i Rumin.
  • Jezera: Peručko, Miloševo i Stipančevo.
  • Planine: Dinara, Svilaja, Kamešnica, Plišivica i Vrdovo.

Julije Bajamonti: "Selo Hrvace je jedno od najljepših i najvećih sela u Hrvatskoj. Njegove su ljepote i položaj jedinstven i veličanstven. Hrvace su zemaljski raj."[nedostaje izvor]

Stanovništvo[uredi | uredi kôd]

Popis 2011.[uredi | uredi kôd]

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, Općina Hrvace ima 3.617[1] stanovnika. Većina stanovništva su Hrvati s 98,23%,[2] a po vjerskom opredjeljenu većinu od 96,63% čine pripadnici katoličke vjere.[3]

Popis 2001.[uredi | uredi kôd]

Po popisu stanovništva iz 2001. godine, općina Hrvace imala je 4.116 stanovnika, raspoređenih u 11 naselja:

Općina Hrvace: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
5056
5919
5742
6483
7065
7512
7392
7706
7810
8212
7137
6692
6206
5296
4116
3617
3144
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: Nastala iz stare općine Sinj. U 1869. sadrži dio podataka za grad Sinj. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske
Naselje Hrvace: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
1286
1466
1460
1714
1752
1926
2137
1913
1914
2122
2003
1916
2117
1856
1637
1566
1483
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: Od 1857. do 1880. te u 1900. i 1921. sadrži podatke za naselje Rumin. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske


Uprava[uredi | uredi kôd]

Načelnik općine Dinko Bošnjak.

Povijest[uredi | uredi kôd]

Mjesto i župa dobili su ime od našeg naroda, Hrvati i naše domovine Hrvatske. U prošlosti su još nazivane : (Hrvatce, Hrowacza napisno je u povelji hrvatsko- ugarskog kralja Matijaša Korvina, turski defter ih zove Hrvatice, Mleci - Hrvazze).[nedostaje izvor]

U NOB-u tijekom Drugog svjetskog rata sudjelovala su 204 stanovnika.[4]

Područje općine je 1991. i 1992. za vrijeme Domovinskog rata bilo bojište. Srpske snage su spalile brojne kuće u selima iselivši gotovo polovinu populacije, te se na prostoru općine odvila Operacija Peruća. Od osnivanja samostalne države na vlasti je HDZ.

Gospodarstvo[uredi | uredi kôd]

Uz razvijenu mesno prerađivačku industriju, u selu se nalazi jedan kamenolom i sjedište nekoliko privatnih građevinskih tvrtki dok se većina stanovništva bavi poljoprivredom i uzgojem stoke za vlastite potrebe.

Poznate osobe[uredi | uredi kôd]

Spomenici i znamenitosti[uredi | uredi kôd]

Obrazovanje[uredi | uredi kôd]

U Hrvacama se nalazi OŠ Dinka Šimunovića, nazvana prema slavnom piscu koji je kao učitelj radio u ovim krajevima, te inspiriran ljudima i prirodom napisao nekoliko knjiga.

Kultura[uredi | uredi kôd]

  • KUD Peruća - nastupali na većim smotrama folklora u Hrvatskoj i drugim zemljama
  • U Hrvatačkoj crkvi Gospe žalosne i Svih svetih djeluje mješoviti crkveni zbor s oko 40 pjevača, koji svake nedjelje i na blagdane obogaćuje misna slavlja, pružajući ugodne smirujuće i osvježavajuće zvuke prisutnim vjerinicima.

Šport[uredi | uredi kôd]

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

  1. [1] Popis stanovništva po gradovima/općinama 2011.
  2. [2] Popis stanovništva prema narodnosti po gradovima/općinama 2011.
  3. [3] Popis stanovništva prema vjeri po gradovima/općinama 2011.
  4. Iz povijesti Dalmacije (str. 122) - Bernard Stulli ISBN 86-7397-073-3


P parthenon.svg Nedovršeni članak Hrvace koji govori o općini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.