Zelovo (Sinj)
| Zelovo | |
|---|---|
| Država |  Hrvatska |
| Županija | Splitsko-dalmatinska županija |
| Općina/grad | Sinj |
| Koordinate | 43°45′07″N 16°33′04″E / 43.7519°N 16.5511°E |
| Odredišna pošta | 21233 Hrvace [1] |
| Autooznaka | ST |
  Zelovo Zelovo na zemljovidu Hrvatske | |
Zelovo je naselje Zagore u području Cetinske krajine, a u podnožju južnih padina planine Svilaje, koja je odredila položaj sela, ali i život njegovih stanovnika. Selo se nalazi u sastavu općine Sinj, udaljeno je 14 km od grada Sinja i 7 km od sela Hrvace, koje su ujedno najbliže veće naselje u blizini Zelova.
U okružju sela se nalaze planine Plišivica, Gradina i Orlove Stine (područje koje je dio planine Svilaje s velikim klisurama), koje su poznate po povremenoj naseobini bjeloglavih supova tijekom njihovih migracija prema otoku Cresu i prema Julijskim Alpama u Sloveniji.
U selu se nalazi i crkva Svetoga Vida, sveca koji je zaštitnik sela, a svečano slavlje u selu se odvija na dan Svetog Vida, 15. lipnja.
Selo je poznato po autohtonim zelovskim lulama. To su glinene lule koje su se proizvodile jedino na Zelovu i nigdje drugdje u Hrvatskoj.Osim lula Zelovljani su izrađivali i cigaršpice, drvene igračke, namještaj, predmete svakodnevne uporabe (grablje, vile), dekorativne predmete ukrašene duborezom, drveno posuđe, balote i glazbene instrumente (diple, dvojnice, gusle i svirale). Gotovo svako kućanstvo u Zelovu predstavljalo je proizvodni pogon za razne obrtničke predmete.Vrlo su rijetki seoski krajevi u Hrvatskoj koji su razvijali i njegovali obrtništvo.Ipak najpoznatiji proizvod su glasovite zelovske lule. Koliko se o tim lulama pročulo najbolje svjedoči podatak da su Nijemci u 2. svj. ratu po dolasku na Zelovo tražili tvornice lula kako bi strojeve koje su oni zamišljali da postoje, prilagodili vojnim potrebama. Počeci proizvodnje lula zabilježeni su u prvoj polovini 18. st. kada se u Zelovo doseljavaju obitelji sa prezimenima Delaš, Domazet i Jukić koje pokreću izradu lula i cigaršpica.[2]
Povijest
U NOB-u tijekom Drugog svjetskog rata sudjelovala su 24 stanovnika.[3]
Poznate osobe
Izvori
- ↑ Naselje i odredišni poštanski ured. Hrvatska pošta. Pristupljeno 3. siječnja 2022.
- ↑ Zelovske glinene lule
- ↑ Iz povijesti Dalmacije (str. 122) - Bernard Stulli ISBN 86-7397-073-3
Vanjske poveznice
| |||||||
.gif){kind=small}
