Zetska država

Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno s Zeta (država))
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Grb Balšića (segment s kacigom i vukom)

Zeta je srednjovjekovna crnogorska država koju je osamostalila i njome upravljala dinastija Balšića.[1]

Naziv[uredi | uredi kôd]

Naziv Zeta država je dobila po istoimenoj rijeci Zeti koja protječe kroz centralni dio suvremene Crne Gore i kod glavnog grada Podgorice se ulijeva u rijeku Moraču.

Sam naziv rijeke Zete (Zenta) nema slavensko porijeklo.

Zeta u Duklji[uredi | uredi kôd]

Prvi pomen Zete kao teritorija Dukljanskoga kraljevstva nalazimo u Ljetopisu popa Dukljanina s konca 12. stoljeća. Anonimni pop Dukljanin navodi oblast Zeta kojom je upravljao Hvalimir, sin Predimirov.

Kao župe Zete navodi pop Dukljanin: Lusku (Lješkopolje), Podlužje (okolo kasnijeg Žabljaka Crnojevića), Gorsku (oblast albanskoga plemena Hoti), Kupelnik (istočna obala Skadarskoga jezera), Oblik (ime i utvrde kod grada Skadra), Prapratnu (također i ime utvrde između Bara i Ulcinja), Crmnicu, Budvu, Čevo, i Grbalj (kod Kotora).[2]

Zeta pod Nemanjićima[uredi | uredi kôd]

Donja i Gornja Zeta (sredina 14. stoljeća)

Nakon što su 1185. godine pravoslavni Nemanjići pokorili i uništili katoličko Dukljansko kraljevstvo, naziv je Duklja, kao i etnonim Dukljanin, sustavno potiskivan. Taj je proces motiviran kako vjerskim tako i državnim razlozima.

"Do ove promijene administrativnoga naziva Dukljanskog kraljevstva došlo je zbog namjere Nemanjića da izbrišu svijest o državnoj tradiciji".[3]

Tijekom 13. stoljeća Zeta je obuhvaćala prostor od Boke kotorske do rijeka Bojane i Drima (suvremena Albanija). Sredinom 14. stoljeća Zeta se dijeli na Gornju (planinsko-kontinentalnu) i Donju (primorsku).

Zeta pod Balšićima[uredi | uredi kôd]

Balšića država na svom vrhuncu 1370-ih

Za druge dinastije Balšića, Zeta je dobila velik stupanj autonomije oko 1360. godine.

Godine 1369. vratili su se Balšići katoličkoj vjeri.[4]

Zeta je bila u silnom gospodarskom uzletu, no on je bio ometan čestim ratovima.

Na vrhuncu je Zeta za doba vladavine Đurađa I. Balšića. Teritorij je Zete obuhvaćao dio Kosova, uključujući gradove Peć, Đakovica i Prizren, u Albaniji gradove Berat i Drač, U njenom su sastavu bili Konavli, Dračevica i Trebinje, te, izuzev Dubrovnika i Kotora, svi drugi gradovi na obali Jadranskoga mora u području, i to Ulcinj, Bar, Budva i Cavtat, te u zaleđu Skadar, Lješ, Drivast, Plav itd.

Zeta je, po ugledu na Bizant, imala organiziranu dvorsku službu s logotetom na čelu. Državnim je financijama rukovodio je visoki činovnik. Balšići su imali talenta za gospodarstvo i surađivali su s trgovcima iz zemlje i inozemstva.

Kovali su Balšići svoju monetu - dinar.

U kontinentalnome dijelu Zete vlast su imali potčinjeni oblasni plemići, dok su primorski gradovi, po tradiciji, imali gradske knezove.

Sudska je vlast u Zeti bila dvostupna. Oblasni su plemići donosili prvostepene a vladari iz dinastije Balšića su rješavali o žalbama.

Posljednji Balšić[uredi | uredi kôd]

Balša III., posljednji vladar od Balšića, umro 1421. godine. Do 1451. je Zeta bila pod vlašću srpskih despota iz Smedereva.

No, ta je srpska vlast bila osporena, te u konačnom i potpuno zbačena od strane Crnojevića, moćne obitelji iz planinskoga djela Zete, između planine Lovćen i Skadarskoga jezera koji se nazivao Crna Gora.

Nakon što je 1451. Stefan I. Crnojević zbacio srpsku upravu trajno će se ustalit novi naziv za Zetu - Crna Gora.

Vidi još[uredi | uredi kôd]

Zanimljivost[uredi | uredi kôd]

Pored rijeke Zete, naziv Zeta je ostao i za ravičarski teritorij od glavnog crnogorskog grada Podgorice do Skadarskoga jezera. To je područje, pod imenom Golubovci, danas podgorička gradska općina.

FK Zeta Golubovci je 2007. bio prvi šampion u neovisnoj Crnoj Gori.

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. O državi Zeti i Balšićima
  2. Ljetopis popa Dukljanina
  3. Grupa autora: Istorijski leksikon Crne Gore, (Per-Ž), str.1212, Podgorica. 2006.g. ISBN 86-7706-169-X
  4. Pismo pape Urbana V. trojici Balšića