Zvirići

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Zvirići
Zvirići na karti BiH
Zvirići
Zvirići
Zvirići na zemljovidu Bosne i Hercegovine
Entitet Federacija BiH
Županija Zapadnohercegovačka županija
Općina/Grad Ljubuški
Zemljopisne koordinate 43°08′19″N 17°36′11″E / 43.138510°N 17.602951°E / 43.138510; 17.602951Koordinate: 43°08′19″N 17°36′11″E / 43.138510°N 17.602951°E / 43.138510; 17.602951
Stanovništvo (2013.)
 - ukupno 272
Crkva svih svetih (1).JPG
Crkva Svih Svetih Zvirići

Zvirići su naseljeno mjesto u gradu Ljubuškom, Federacija BiH, BiH.[1]

Zemljopisni položaj i značajke[uredi VE | uredi]

Naselje se nalazi u jugoistočnom dijelu općine Ljubuški, koncentrirano na južnom i zapadnom dijelu Zvirićkoga polja. Površina mu je 13 km2, najniža točka 32 m (uz rijeku Trebižat), a najviša 403 m (brdo Trovro ili Golovro). Graniči s Bijačom, Hardomiljem, Studencima, Stubicom (u BiH) te Prudom (u Hrvatskoj).[2]

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

1991.[uredi VE | uredi]

Nacionalni sastav stanovništva 1991. godine, bio je sljedeći[3]:

ukupno: 275

  • Hrvati - 273
  • Srbi - 1
  • Jugoslaveni - 1

2013.[uredi VE | uredi]

Nacionalni sastav stanovništva 2013. godine, bio je sljedeći[1]:

ukupno: 272

  • Hrvati - 268
  • Srbi - 1
  • ostali, neopredijeljeni i nepoznato - 3

Znamenitosti[uredi VE | uredi]

Stećci na lokalitetu Pod Sekulanom

Pod Sekulanom je lokalitet na kojem se nalazi skupina stećaka (biliga), uz istočnu stranu ceste Metković - Ljubuški. Najveći dio je dislociran prilikom gradnje ceste 1928.-1931. Šesnaest je škrinja, dvanaest ploča i dva sljemenjaka. Dvanaest je primjeraka ukrašeno motivima bordura, križeva, ljiljana, štitova s mačevima, pticama, kolom i ljudskim figurama. Lokalitet je 1907. zabilježio i Carl Patsch, ali pod imenom Crno groblje. Druga, manja skupina stećaka (tri škrinje i jedna ploča) nalazi se pored Zadružnog doma, na lokalitetu Pržine. Ploča dimenzija 2,15×1,25×0,30 m ukrašena je motivima lova na jelena, štita s mačem, ženskom figurom, rozetom, reljefnim kolutom i mladim mjesecom. [4]

Uz istu cestu nalazi se Rotna gomila koju spominju mnogi istraživači kao orijentir rimske ceste Salona - Narona. Carl Patsch navodi da je bila promjera 120 koraka te 6 metara visine, dok Arheološki leksikon BiH navodi promjer 30 m i visinu od 4 m. Današnje dimenzije su manje zbog oštećenja prilikom gradnje ceste. Vidljiva je grobna ploča pored koje je pronađen ulomak atipične prapovijesne keramike.[5]

Druga po veličini je Modra gomila koja se nalazi 680 m jugoistočno od Rotne gomile, lijevo od ceste Ljubuški - Metković. Dimenzije su joj 30×4 m, solidno je očuvana, uz površinske nalaze dijelova žrvnjeva i brusova. Inače, na području Zvirića vidljivo je oko 70 gomila: lokaliteti Ajderova greda i Mejašna draga 20, područje Crkvine 18, okolica Suleta 14, predio Grabovina 7, Polje 5, Velike ograde 4 i Golovro 3. Prilikom izgradnje dionice Bijača - Zvirovići autoceste A1, tijekom 2011. i 2012. na području Zvirića i Zvirovića istraženo je devet kamenih gomila s 12 grobova koje pripadaju Posuškoj kulturi, razdoblju brončanoga doba od 2100. do 1300. pr. Kr. [2]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. 1,0 1,1 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima, popis.gov.ba, preuzeto 22. lipnja 2019.
  2. 2,0 2,1 Radoslav Dodig, Prapovijesni spomenici i grobovi na području Zvirića i Zvirovića, e-ZBORNIK Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, broj 6, godište 3, Mostar, prosinac 2013.
  3. Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.
  4. Bilizi Pod Sekulanom, Zvirići Arhivirana stranica: Program prekogranične suradnje Hrvatska-Bosna i Hercegovina Connecting Separated (objavljeno 2. veljače 2016., pristupljeno 29. listopada 2017.)
  5. Rotna gomila, Zvirići Arhivirana stranica: Program prekogranične suradnje Hrvatska-Bosna i Hercegovina Connecting Separated (objavljeno 2. veljače 2016., pristupljeno 29. listopada 2017.)