Zvirići
| Zvirići | |
|---|---|
| Entitet | Federacija BiH |
| Županija | Zapadnohercegovačka županija |
| Općina/Grad | Ljubuški |
| Koordinate | 43°08′19″N 17°36′11″E / 43.138510°N 17.602951°E |
| Stanovništvo | |
| – naselje (2013.) | 272 |
![]() | |
Zvirići na zemljovidu BiH | |
Zvirići su naseljeno mjesto u gradu Ljubuškom, Federacija BiH, BiH.[1]
Naselje se nalazi u jugoistočnom dijelu općine Ljubuški, koncentrirano na južnom i zapadnom dijelu Zvirićkoga polja. Površina mu je 13 km2, najniža točka 32 m (uz rijeku Trebižat), a najviša 403 m (brdo Trovro ili Golovro). Graniči s Bijačom, Hardomiljem, Studencima, Stubicom (u BiH) te Prudom (u Hrvatskoj).[2]
Nacionalni sastav stanovništva 1991. godine, bio je sljedeći[3]:
ukupno: 275
- Hrvati - 273
- Srbi - 1
- Jugoslaveni - 1
Nacionalni sastav stanovništva 2013. godine, bio je sljedeći[1]:
ukupno: 272
- Hrvati - 268
- Srbi - 1
- ostali, neopredijeljeni i nepoznato - 3
Pod Sekulanom je lokalitet na kojem se nalazi skupina stećaka (biliga), uz istočnu stranu ceste Metković - Ljubuški. Najveći dio je dislociran prilikom gradnje ceste 1928. – 1931. Šesnaest je škrinja, dvanaest ploča i dva sljemenjaka. Dvanaest je primjeraka ukrašeno motivima bordura, križeva, ljiljana, štitova s mačevima, pticama, kolom i ljudskim figurama. Lokalitet je 1907. zabilježio i Carl Patsch, ali pod imenom Crno groblje. Druga, manja skupina stećaka (tri škrinje i jedna ploča) nalazi se pored Zadružnog doma, na lokalitetu Pržine. Ploča dimenzija 2,15×1,25×0,30 m ukrašena je motivima lova na jelena, štita s mačem, ženskom figurom, rozetom, reljefnim kolutom i mladim mjesecom.[4]
Rotna gomila koju spominju mnogi istraživači kao orijentir rimske ceste Salona - Narona nalazi se uz istu cestu. Carl Patsch navodi da je bila promjera 120 koraka te 6 metara visine, dok Arheološki leksikon BiH navodi promjer 30 m i visinu od 4 m. Današnje dimenzije su manje zbog oštećenja prilikom gradnje ceste. Vidljiva je grobna ploča pored koje je pronađen ulomak atipične prapovijesne keramike.[5]
Modra gomila koja se nalazi 680 m jugoistočno od Rotne gomile, lijevo od ceste Ljubuški - Metković, druga je po veličini. Dimenzije su joj 30×4 m, solidno je očuvana, uz površinske nalaze dijelova žrvnjeva i brusova. Inače, na području Zvirića vidljivo je oko 70 gomila: lokaliteti Ajderova greda i Mejašna draga 20, područje Crkvine 18, okolica Suleta 14, predio Grabovina 7, Polje 5, Velike ograde 4 i Golovro 3. Prilikom izgradnje dionice Bijača - Zvirovići autoceste A1, tijekom 2011. i 2012. na području Zvirića i Zvirovića istraženo je devet kamenih gomila s 12 grobova koje pripadaju Posuškoj kulturi, razdoblju brončanoga doba od 2100. do 1300. pr. Kr.[2]
Vjernici naselja Zvirići na Božić 1970. donijeli su odluku o gradnji crkve. Tijekom 1971. i 1972. sagrađena je i pokrivena crkva duga 16, a široka 6,5 metara. Gradnja je nastavljena u sljedećim godinama gradnjom dvorišta, nabavkom oltara i Križnog puta (1974.), nabavkom klupa (1976.) te uvođenjem električne energije u crkvu (1979.). Zvono nabavljeno 1937. visilo je na stablu do 1939. kada je sagrađen betonski zvonik koji je 1990. srušen, te je zvono premješteno na zvonik crkve. Crkva je temeljito preuređena 2010. i 2011. godine. Posvećena je Svim Svetima i filijalna je crkva župe Humac.[6]
- 1 2 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima Arhivirana inačica izvorne stranice od 11. studenoga 2020. (Wayback Machine), popis.gov.ba, preuzeto 22. lipnja 2019.
- 1 2 Radoslav Dodig, Prapovijesni spomenici i grobovi na području Zvirića i Zvirovića, e-ZBORNIK Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, broj 6, godište 3, Mostar, prosinac 2013.
- ↑ Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.
- ↑ Bilizi Pod Sekulanom, Zvirići Arhivirana stranica: Program prekogranične suradnje Hrvatska-Bosna i Hercegovina Connecting Separated (objavljeno 2. veljače 2016., pristupljeno 29. listopada 2017.)
- ↑ Rotna gomila, Zvirići Arhivirana stranica: Program prekogranične suradnje Hrvatska-Bosna i Hercegovina Connecting Separated (objavljeno 2. veljače 2016., pristupljeno 29. listopada 2017.)
- ↑ Jolić, Robert (priredio). 2012. Šematizam Hercegovačke franjevačke provincije 2012. godine. Hercegovačka franjevačka provincija. Mostar. str. 137. ISBN 9789958876080
