Hardomilje

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Hardomilje
Hardomilje na karti BiH
Hardomilje
Hardomilje
Hardomilje na zemljovidu Bosne i Hercegovine
Regija BiH Zapadna Hercegovina
Entitet Federacija BiH
Županija Zapadnohercegovačka županija
Općina/Grad Ljubuški
Zemljopisne koordinate 43°10′N 17°33′E / 43.16°N 17.55°E / 43.16; 17.55Koordinate: 43°10′N 17°33′E / 43.16°N 17.55°E / 43.16; 17.55
Stanovništvo (2013.)
 - ukupno 889

Hardomilje je naseljeno mjesto u gradu Ljubuškom, Federacija BiH, BiH.[1]

Zemljopisni položaj i značajke[uredi VE | uredi]

Smješteno je u jugozapadnom dijelu općine, na desnoj obali Trebižata. Površine je oko 939 ha, najviše kote 286 m i najniže 55 m. Na jugu graniči s Bijačom, na istoku sa Zvirićima, na sjeveru Hrašljanima i Humcom, a na zapadu Teskerom. Dijeli se na zaseoke: Gadžina mala, Pivnice, Mandići i Žabar. Staro Hardomilje, uglavnom napušteno, nalazi se u brdu oko Lovreća (na 235 m).[2]

Ime naselja potječe iz srednjeg vijeka. U povelji vojvode Jurja Vojsalića braći Radivojevićima 12. kolovoza 1434. spominju se Vlasi Vojnići, Pribinovići i Hardomilići, od kojih su postala i imena današnjih sela Vojnića, Hardomilja i Pribinovića.[3]

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Popisi 1971. - 1991.[uredi VE | uredi]

Hardomilje
godina popisa 1991.[4] 1981. 1971.
Hrvati 730 (100%) 686 (99,85%) 764 (100%)
Muslimani 0 0 0
Srbi 0 0 0
Jugoslaveni 0 0 0
ostali i nepoznato 0 1 (0,14%) 0
ukupno 730 687 764

Popis 2013.[uredi VE | uredi]

Hardomilje
godina popisa 2013.[1]
Hrvati 886 (99,66%)
Srbi 0
Bošnjaci 0
ostali i nepoznato 3 (0,34%)
ukupno 889

Povijest[uredi VE | uredi]

Na području Hardomilja registrirano je više nadgrobnih kamenih gomila koje su vjerojatno pripadale Daorsima. Ipak, većina je arheoloških nalaza iz 1. do 3. stoljeća. Preko Hardomilja vodila je vojna cesta Salona - Narona o čemu svjedoči više pronađenih miljokaza. U Žabaru je postojao most preko rijeke širok 3,75 m. Na velikom broju lokaliteta pronađeni su rimski nadgrobni spomenici, ponajviše isluženih vojnika rimskih legija i kohorti – VII. i XV. legije, III. Alpske kohorte, I. Brakaraugustanovske kohorte, I. Lucenske i dr. Dio tih spomenika nalazi se u Arheološkoj zbirci Franjevačkoga samostana Humac i u Zemaljskom muzeju u Sarajevu. O životu na prostoru Hardomilja u srednjem vijeku govore grobišta stećaka na lokalitetima: Pojilo (13 primjeraka), Pivnice (15 primjeraka), Brdo (6 biliga), Plase (pet nadgobnika). [2]

U popisu biskupa Pave Dragičevića iz 1742. spominje se In villa Ardomiglia 24 čeljadi, 15 odraslih i 9 djece: Philippus Kustura 7, 3; Lucas Vistiza 6, 3; Nicolaus Çorapina 2, 3.

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. 1,0 1,1 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima, popis.gov.ba, preuzeto 19. lipnja 2019.
  2. 2,0 2,1 Radoslav Dodig, Povijest ljubuških naselja: Hardomilje, Pučki godišnjak "Ljubuško silo" br. 6, Ljubuški, 31. srpnja 2010., str. 25.-27.
  3. Radoslav Dodig, Povijest ljubuških naselja: Vojnići, Pučki godišnjak "Ljubuško silo" br. 7, Ljubuški, 30. srpnja 2011., str. 18.-21.
  4. Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.


Flag of Bosnia and Herzegovina.svg Nedovršeni članak Hardomilje koji govori o naselju u Bosni i Hercegovini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.