Bijača
| Bijača | |
|---|---|
.JPG) Crkva sv. Klare na Bijači | |
| Entitet | Federacija BiH |
| Županija | Zapadnohercegovačka županija |
| Općina/Grad | Ljubuški |
| Koordinate | 43°08′01″N 17°34′21″E / 43.133474°N 17.572409°E |
| Stanovništvo | |
| – naselje (2013.) | 175 |
 | |
  Bijača Bijača na zemljovidu BiH | |
Bijača je naseljeno mjesto u sastavu grada Ljubuškoga, Federacija BiH.[1] Nalazi se neposredno uz autocestu A1.
Nacionalni sastav stanovništva 1991. godine, bio je sljedeći[2]:
ukupno: 105
- Hrvati - 99
- ostali, neopredijeljeni i nepoznato - 6
Nacionalni sastav stanovništva 2013. godine, bio je sljedeći[1]:
ukupno: 175
- Hrvati - 171
- Bošnjaci - 4
.JPG)
Podrobniji članak o temi: Nekropola BijačaNeposredno uz cestu Ljubuški - Vid, pored Bijače nalazi lokalitet nadgrobnih spomenika (naziva Dilić) koji su datirani u 14. i 15. stoljeće. Danas je sačuvanih 34 spomenika: 19 škrinja, 14 ploča te 1 sljemenjak, a od ukupnog broja, 17 ih je ukrašeno.
Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika lokalitet je 26. listopada 2010. proglasilo nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.,[3] te uvrstilo na popis ugroženih spomenika BiH.[4]
Lokalitet je pod pokroviteljstvom Ogranka Matice hrvatske Ljubuški 2010. obilježen i osiguran mu je prilaz cesti, te je tiskan prigodni vodič. Čišćenje, uređenje, restauracija i konzervacija grobišta napravljena je 2013.[5] Uvršten je na popis 30 UNESCO-ovih zaštićenih lokaliteta grobalja sa stećcima u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Crnoj Gori i Srbiji.[6]
Na lokalitetu Dražnica, uz veliki tumul nalazi se nekropola s 19 dobro obrađenih stećaka (18 sanduka i 1 sljemenjak) te ponešto amorfnih primjeraka. Ukrašena su dva sanduka motivima križa i polumjeseca. Nekropola je orijentirana u pravcu zapad-istok.[7]
- Manja nekropola od tri stećka u obliku sanduka nalazi se na lokalitetu Tomića ograda ispod brda Trnovac. Relativno su dobre obrade, a gornja ploha na dva spomenika ukrašena je motivima ljudske figure s mačem preko kojega je štit s motivom mladog mjeseca.[8]
- Prapovijesni tumul Rotna gomila nalazi se u blizini zaseoka Galići. Promjera je 30 metara, visine 4 metra, a datirana je u brončano doba.[9]
- U Bijači je pronađeno 74 primjerka rimskoga novca, od kojih je 69 sestercija i 5 dupondija. Najmlađi novac je iz emisije Septimija Severa pa se pohranjivanje novca smješta na kraj II. stoljeća.[10]
- Jure Galić Veliki, hrvatski narodni heroj, dužnosnik radničkog pokreta
- Jure Galić, hrvatski književnik
- Srećko Galić, akademski kipar
- Vinko Galić, akademski kipar
- ↑ a b 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima, popis.gov.ba, preuzeto 19. lipnja 2019.
- ↑ Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.
- ↑ Odluka o proglašenju Arhivirana inačica izvorne stranice od 22. veljače 2014. (Wayback Machine) Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika BiH (pristupljeno 15. veljače 2014.)
- ↑ Popis ugroženih spomenika BiH Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika BiH (objavljeno 7. siječnja 2019., pristupljeno 14. kolovoza 2019.)
- ↑ Konzervacija i restauracija biliga u Bijači Radoslav Dodig, prosinac 2013. (pristupljeno 15. veljače 2014.)
- ↑ Stećci Medieval Tombstones Graveyards Službene stranice UNESCO-a (pristupljeno 5. kolovoza 2016.)
- ↑ Bešlagić, Š. 1971. Stećci – Kataloško topografski pregled. Veselin Masleša. Sarajevo. str. 313.
- ↑ Vučić, Edita. 2018. Kasnosrednjovjekovne nekropole stećaka zapadne Hercegovine (PDF) (doktorat). Sveučilište u Zagrebu
- ↑ Atanacković-Salčić, V. 1988. Arheološki leksikon Bosne i Hercegovine. 3. svezak. Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine. Sarajevo. str. 334.
- ↑ Kraljević, G. 1970. Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine XXV. Skupni nalaz rimskih sestercija u Bijači kod Ljubuškog. Sarajevo. str. 39.-43.
| |||||