Prijeđi na sadržaj

Želimir Puljić

Izvor: Wikipedija
Njegova preuzvišenost
Želimir Puljić
Zadarski nadbiskup u miru
CrkvaKatolička Crkva
NadbiskupijaZadarska
Metropolijaizravno pod Vatikanom
Imenovan15. ožujka 2010.
PrethodnikIvan Prenđa
NasljednikMilan Zgrablić
Druge službeDubrovački biskup
(1989. – 2010.)
Zadarski nadbiskup
(2010. – 2023.)
predsjednik HBK
(2012. – 2022.)
Splitsko-makarski apostolski upravitelj
(2023.)
Redovi
Ređenje24. ožujka 1974.
zareditelj Agnelo Rossi
Posvećenje14. siječnja 1990.
posvetitelj Franjo Kuharić
Osobni detalji
Rođen7. ožujka 1947.(1947-03-07)
Kamena
NacionalnostHrvat
Denominacijakatolik
RoditeljiIvan i Ana (rođ. Raguž)
ObrazovanjeDiplomirani teolog
Doktor psiholoških znanosti
GesloJedinstvo, sloboda, ljubav
(Unitas, libertas, caritas)
Grb

Želimir Puljić (Kamena, 7. ožujka 1947.) prelat je Katoličke Crkve i zadarski nadbiskup u miru. Papa Franjo imenovao ga je 14. veljače 2023. godine apostolskim upraviteljem splitsko-makarskim te u toj službi ostaje sve do 8. rujna 2023. godine kada je za splitsko-makarskog nadbiskupa imenovan Zdenko Križić, dotadašnji biskup gospićko-senjski. Prethodno je bio biskup dubrovački (1989.2010.), nadbiskup zadarski (2010.2023.) i predsjednik Hrvatske biskupske konferencije (2012.- 2022.).

Životopis

[uredi | uredi kôd]

Djetinjstvo i školovanje

[uredi | uredi kôd]

Puljić je u obitelji Ivana i Ane (rođ. Raguž), 7. ožujka 1947., u Kamenoj kraj Mostara. Osnovnu školu pohađao je u Blagaju i Mostaru, a završio je u Požegi gdje su mu se preselili roditelji.[1] Klasičnu gimnaziju pohađao je u Biskupijskom sjemeništu u Dubrovniku od 1962. do 1966. godine.[1] Od 1966. do 1970. pohađao je teološki studij u Splitu, a nastavio u Rimu na Papinskom sveučilištu Urbaniani. U Rimu je 1978. postigao diplomu licencijata iz pastoralne teologije na Lateranskom sveučilištu.[1] Uz studij teologije, završio je i fakultet Odgojnih znanosti na Salezijanskom sveučilištu u Rimu gdje je doktorirao iz psihologije na Papinskom salezijanskom sveučilištu 12. ožujka 1980. godine.[1]

Svećeništvo

[uredi | uredi kôd]

Za svećenika Mostarsko-duvanjske biskupije zaređen je 24. ožujka 1974. u Rimu. Po završetku studija na Katoličkoj bogosloviji u Sarajevu vršio je službu prefekta studenata (1978.1980.), prefekta studija (1980.1986.) i rektora bogoslovije (1986.1989.). Na teologiji je predavao kolegije Opća psihologiju, Psihologija religije i Katehetika.[1]

Biskupstvo

[uredi | uredi kôd]

Dubrovačkim biskupom imenovao ga je papa Ivan Pavao II. 7. prosinca 1989. godine, a za biskupa je zaređen 14. siječnja 1990. godine u Dubrovniku.[1] Glavni posvetitelj bio je kardinal Franjo Kuharić, a suposvetitelji msgr. Ante Jurić i msgr. Pavao Žanić.[2]

Dana 15. ožujka 2010. godine papa Benedikt XVI. imenovao ga je zadarskim nadbiskupom. U službu je uveden 24. travnja 2010. godine.[1] Dana 14. siječnja 2023., Tiskovni ured Svete Stolice priopćio je kako je papa Franjo prihvatio njegovo odreknuće od pastoralnoga upravljanja Zadarskom nadbiskupijom zbog navršene kanonske dobi.[1] Dana 14. veljače 2023. godine Tiskovni ured Svete Stolice objavio je dekret o njegovu imenovanju apostolskim administratorom Splitsko-makarske nadbiskupije.[1]

Pri Hrvatskoj biskupskoj konferenciji obavljao je razne službe: član Stalnog vijeća HBK (1996.2002.), predsjednik Vijeća za obitelj (1991.1998.), član Komisije za Hrvatski zavod Sv. Jeronima u Rimu (1997.2002.), član Komisije za uređenje odnosa s državom (1996.2002.) te predsjednik HBK (1999.2002.).[1] Također, bio je i predsjednik Vijeća HBK za kulturu i crkvena kulturna dobra, predsjednik Vijeća HBK i BK BiH za hrvatsku inozemnu pastvu te član Biskupske komisije HBK za odnose s Europskom unijom.[1]

Od 29. rujna 1995. godine član je Europske akademije znanosti i umjetnosti. Bio je član Upravnog vijeća Sveučilišta u Zagrebu (1993.1995.) te član Savjeta Sveučilišta u Dubrovniku (2005.2009.).[1]

Spisateljska djelatnost

[uredi | uredi kôd]

Autorske i uredničke knjige:[1]

  • Josip Stadler” (Sarajevo, 1989.)
  • Kršćanstvo srednjovjekovne Bosne”, (Sarajevo, 1991.)
  • Vatikan i Dubrovnik” (Dubrovnik, 1994.)
  • Častimo te križu sveti” (Dubrovnik, 1997.)
  • Euharistija izgrađuje Crkvu” (Dubrovnik, 2000.)
  • 1000 godina Dubrovačke nadbiskupije” (Dubrovnik, 2000.)
  • Josip M. Carević – dubrovački biskup” (Dubrovnik, 2002.)
  • Obitelj – snaga Crkve i naroda” (Dubrovnik, 2004.)
  • Rođeni iz ljubavi Kristove” (Dubrovnik, 2010.)
  • Zadarski govori i razgovori” (Zadar, 2015.)
  • Djeliteljima svetih tajni” (Zadar, 2020.)

Od 2019. do 2022. priredio je 14 knjižica u nakladi Nadbiskupskog ordinarijata Zadar u kojima razmatra crkvene i društvene teme.[1]

Počasti

[uredi | uredi kôd]
  • Jakša Raguž (prir.) „Ohrabri se, narode moj!: Djelovanje biskupa dubrovačkog mons. dr. Želimira Puljića u razdoblju pada komunizma i Domovinskog rata 1990. – 1993.”, Samobor–Dubrovnik–Zagreb, 2011.
  • Tomo Vukšić (prir.), „U jedinstvu, slobodi i ljubavi: zbornik u povodu 25. obljetnice biskupske službe mons. dr. Želimira Puljića”, Zadar–Dubrovnik–Sarajevo–Mostar, 2015.

Izvori

[uredi | uredi kôd]

Literatura

[uredi | uredi kôd]

Novinski članci

[uredi | uredi kôd]
  • Životopis apostolskog upravitelja Splitsko-makarske nadbiskupije mons. Želimira Puljića. Informativna katolička agencija. Pristupljeno 14. veljače 2023.

Mrežna sjedišta

[uredi | uredi kôd]


Titule u Katoličkoj Crkvi
prethodnik
Severin Pernek
Dubrovački biskup
1989. – 2010.
nasljednik
Mate Uzinić
prethodnik
Ivan Prenđa
Zadarski nadbiskup
2010. – 2023.
nasljednik
Milan Zgrablić