Šopron

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Šopron
Šopron na karti Mađarska
Šopron
Šopron
Šopron na zemljovidu Mađarske
Zastava Grb
Regija Zapadno Podunavlje
Županija Đursko-mošonjsko-šopronska
Površina 169.06 km²
Nadmorska visina 140 m
Zemljopisne koordinate 47°36′N 16°35′E / 47.60°N 16.58°E / 47.60; 16.58Koordinate: 47°36′N 16°35′E / 47.60°N 16.58°E / 47.60; 16.58
Stanovništvo (2001.)
 - Ukupno 59.036
 - Gustoća 342.45 st./km²
Pošta 94000
Pozivni broj 99
Službena stranica http://www.sopron.hu
Sopron-légidotó52.jpg
Crkva i središnji gradski trg

Šopron, Šapruon (kod Hrvata u Koljnofu), Šopruonj (kod Hrvata u Umoku)[1] (mađ. Sopron, njem. Ödenburg, lat.: Scarbantia) je grad u Đursko-mošonjsko-šopronskoj županiji čije je zajedno sa Jurom i središte.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Šopron se nalazi u zapadnom dijelu Mađarske na granici sa Austrijom jugozapadno od Nežiderskog jezera. Od Beča je udaljen 60km a od Budimpešte 220km.

Povijest[uredi VE | uredi]

Prostor današnjeg Soprona i okolice bio je naseljen još u prapovijesno doba, a u doba antičkog Rima ovdje već postoji utvrđeni grad, kao dio pograničnog dijela carstva. U 9. stoljeću na ovim prostorima se naseljavaju Mađari, a već 1153. godine Šopron se spominje kao značajan srednjovjekovni grad.

1529. godine Turci su zauzeli veći dio mađarskih teritorija izuzev zapadih krajeva. Budući da je Šopron upravo bio tu, grad prima mnogo izbjeglica. Postaje značajno utvrđenje Habsburga u borbi protiv Turaka i grad postupno jača. 1676. godine grad je zahvatio veliki požar, nakon kojeg će se gradske zgrade izgraditi u baroknom stilu, koje su i danas. Grad također postaje višenarodni, pošto se u gradu naseljavaju Nijemci i Židovi. I jedni i drugi će nestati zahvaljujući Drugom svjetskom ratu.

Poslije sloma Autro-Ugarske 1918. godine, veći dio okruženja sa pretežnim njemačkim stanovništvom priključen je novoosnovanoj Austriji, a grad sa nekoliko najbližih sela je gradskim prebiscitom vraćen Mađarskoj. Time je dobiven tzv. "Šopronski džep", tj. omalena teritorija Mađarske sa tri strane okružena Austrijom. Ovo će se osobito teško osjetiti tijekom Hladnog rata, kojim će ova granica postati veoma jaka barijera pa će se grad naći u teškom položaju i stagnirati nekoliko desetljeća.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Prema podacima iz 1910. godine grad je imao 33.932 stanovnika (prema jeziku većina je govorila njemački 51%, mađarski 44,3% i 4,7% ostali). Religija: 64,1% rimokatolici, 27,8% luterani, 6,6% židovi, 1,2% kalvini i 0,3% ostali [2] Godine 2001. grad je imao 56.125 stanovnika (92,8% mađari, 3,5% Nijemci , 3,7% ostali). [3] Religija: 69% rimokatolici, 7% luterani, 3 kalvini, 8,1% ateisti, 11,9% nema odgovora, 1% ostali. [4] [5]

Gradovi prijatelji[uredi VE | uredi]

Poznate osobe[uredi VE | uredi]

Galerija[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Folia onomastica croatica 14/2005. Živko Mandić: Hrvatska imena naseljenih mjesta u Madžarskoj, Page white acrobat.png(PDF)
  2. .com / php / okrug / district.php? županiji = Sopron 1910 popisa (engleski)
  3. [http : / / www.nepszamlalas.hu/hun/kotetek/06/08/data/tabhun/4/load01_11_0.html popisu stanovništva iz 2001 - nacionalnosti (mađarski)]
  4. html popisu stanovništva iz 2001 - Religije (mađarski)
  5. povijesne stanovništva Győr-Moson -Sopron (mađarski Središnji statistički ured)

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]