Žakanje

Koordinate: 45°36′N 15°20′E / 45.60°N 15.34°E / 45.60; 15.34
Izvor: Wikipedija
Žakanje

grb
Država Hrvatska
ŽupanijaKarlovačka

NačelnikDanijel Jurkaš poštanski broj = 47276 Žakanje
Naseljavidi Općinska naselja

Površina[1]44,7 km2
Površina središta2,8 km2
Koordinate45°36′N 15°20′E / 45.60°N 15.34°E / 45.60; 15.34

Stanovništvo[2] (2021.)
Ukupno1 732
– gustoća39 st./km2
Urbano142
– gustoća619 st./km2

Zemljovid

Žakanje na zemljovidu Hrvatske
Žakanje
Žakanje

Žakanje na zemljovidu Hrvatske

Žakanje je općina u Hrvatskoj, u Karlovačkoj županiji.

Zemljopis[uredi | uredi kôd]

Općina Žakanje smještena je u zapadnom dijelu Republike Hrvatske. Njena površina iznosi 42 km².

Svojim zapadnim dijelom, tokom rijeke Kupe, graniči s Republikom Slovenijom, na istoku graniči s općinom Kamanje, a na jugu s općinama Ribnik i Netretić. Kroz općinu prolazi državna cesta od Karlovca do graničnog prijelaza Jurovski Brod i županijska cesta od Karlovca preko Ozlja do istog graničnog prijelaza. Kroz općinu prolazi i željeznička pruga od Karlovca do Ljubljane.

U općini Žakanje nalaze se 22 naselja.

Općinska naselja[uredi | uredi kôd]

Breznik Žakanjski, Brihovo, Bubnjarci, Bubnjarački Brod, Donji Bukovac Žakanjski, Ertić, Gornji Bukovac Žakanjski, Jadrići, Jugovac, Jurovo, Jurovski Brod, Kohanjac, Mala Paka, Mišinci, Mošanci, Pravutina, Sela Žakanjska, Sračak, Stankovci, Velika Paka, Zaluka Lipnička, Žakanje

Stanovništvo[uredi | uredi kôd]

Općina Žakanje ima 1734 stanovnika.

Žakanje (naseljeno mjesto)[uredi | uredi kôd]

  • 2001. – 161
  • 1991. – 197 (Hrvati - 187, Srbi - 3, ostali - 7)
  • 1981. – 154 (Hrvati - 145, ostali - 9)
  • 1971. – 209 (Hrvati - 208, ostali - 1)[3]
Općina Žakanje: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
4609
4853
4817
4898
4697
4432
4384
4677
4734
4703
4361
4436
3453
3921
3193
1889
1732
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: Nastala iz stare općine Ozalj. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske
Naselje Žakanje: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
228
268
261
275
286
228
218
236
226
215
218
209
154
197
161
149
142
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.


Uprava[uredi | uredi kôd]

Povijest[uredi | uredi kôd]

U prošlosti su na području današnje općine Žakanje bili razasuti brojni dvorci. Imanje dvorac Bubnjarci spominje se još u 15. stoljeću. Jedan od posljednjih vlasnika bio je Filip Šufflay, u svoje vrijeme jedan od najznačajnijih veleposjednika u Hrvatskoj. Danas nisu sačuvani niti ostaci tog dvorca. Dvorac Jurovo bio je arhitekturni biser svog vremena okružen prekrasnim perivojem i imanjem od 225 hektara. Sagrađen je negdje krajem 16. ili početkom 17. stoljeća. Bio je u vlasništvu obitelji Zrinski, Benić, Modrušan te Vranyczany. U 20. stoljeću služio je kao matični ured. Srušen je 1956. godine odlukom ondašnje političke vlasti. Na brijegu iznad Žakanje nalazio se dvorac Šimunec. U samom Žakanju je nekoć bio dvorac u vlasništvu Zrinskih, Benića i Tomašića. Dvorovi su bili i u Zaluki, Kohanjcu, Jankovrhu i Obrhu.

Gospodarstvo[uredi | uredi kôd]

Na području općine Žakanje razvijeno je malo i srednje poduzetništvo. Najveće poduzeće je Beti Žakanje s 150 zaposlenih. U ravničarskom dijelu, uz Kupu razvijaju se seoska gospodarstva koja se pretežno bave stočarstvom.

Poznate osobe[uredi | uredi kôd]

Spomenici i znamenitosti[uredi | uredi kôd]

  • Župna crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije u Žakanju sagrađena je 1896. na mjestu starije kapele. U crkvi se nalazi mramorni oltar Svetog Mihovila iz 1776. godine prenesen iz Zagrebačke katedrale. To je jednobrodna crkva sa zvonikom nad zapadnim pročeljem.
  • Kapela Svetog Križa u Bubnjarcima sagrađena je 1753. godine.
  • Kapela na čast Majke Božje u Donjem Bukovcu izgrađena je 90-ih godina prošlog stoljeća.
  • Kapela Svetog Antuna u Mišincima sagrađena je u 18. stoljeću, a obnavljana u 19. stoljeću. Svetište je stariji dio, dok je lađa kasnije dograđena.
  • Kapela Svetog Filipa u Brihovu.
  • Kapelica Majke Božje Kraljice Svibnja u Žakanjskim Selima.
  • Kapelica Srca Isusova u Brezniku.
  • Kapelica Sedam Žalosti Majke Božje u Kohanjcu.
  • Kapelica Svetog Ivana Krsitelja u Maloj Paki.
  • Kapela Majke Božje Žalosne u Lipničkoj Zaluki je građevina novijeg doba, građena krajem 19. stoljeća.
  • Kapela Svetog Leonarda u Pravutini iz početka 20. stoljeća je manji sakralni objekt centralnog tipa.
  • Kapelica Majke Božje Žalosne u Pobijenki na lokalitetu izvan naselja gdje se prema predaji odigrala bitka s Turcima.
  • Kapelica Svetog Mihovila u Velikoj Paki.
  • Kapelica Majke Božje Kraljice Hrvata u Mošancima.

Najznačajnija prirodna znamenitost općine Žakanje je rijeka Kupa koja se na ovom području iz brzinske gorske rijeke pretvara u mirniju rijeku. Uređeno je šest slapova (Sračak, Mala Paka, Pravutina, Mišinci, Bubnjarci i Jurovo). Na ponekim od tih prirodnih fenomena sačuvane su stare mlinice. Tu je moguće doći na piknik i loviti mnogobrojnu ribu. U Kupi se može uživati i kupajući se na uređenim kupalištima (Pravutina, Jurovo, Bubnjarci).

Obrazovanje[uredi | uredi kôd]

U Žakanju je 1857. počela s radom prva škola na ovom području. Zgrada škole izgrađena je 1859. a dograđena je 1900. Na današnju lokaciju škola seli 1958. u preuređenu zgradu Zadružnog doma. Zgrada je dograđena 1972. i ponovno 1986. godine. Škola u Velikoj Paki počela je s radom 1892. godine, a prestala je s radom 1984. zbog premalog broja učenika. U Bubnjarcima je otvorena škola 1922. godine.

Kultura[uredi | uredi kôd]

  • Kulturno umjetničko društvo Žakanje osnovano je 1983. godine. Društvo ima stotinjak članova i nastupa na brojnim smotrama folklora u Hrvatskoj.

Značajnu ulogu u društvenom životu općine Žakanje ima vatrogastvo koje ima gotovo stoljetnu tradiciju. Općina Žakanje je po broju vatrogasaca i dobrovoljnih vatrogasnih društava u odnosu na broj stanovnika najbrojnija u Hrvatskoj. Ukupno ima 11 vatrogasnih društava (Brihovo, Bubnjarci, Jurovo, Jurovski Brod, Kohanjac, Mišinci, Pravutina, Velika Paka, Zaluka, Žakanje, Žakanjska Sela).

Šport[uredi | uredi kôd]

Nogometni klub NK Croatia '78 Žakanje osnovan je 1978. godine kao jedan od prvih klubova u Hrvatskoj koji je tada nosio to ime. Klub ima stotinjak članova, nogometaša u četiri uzrasne selekcije i natječe se u Prvoj županijskoj ligi. Klub ima šest uzrastnih selekcija.

SD Bubnjarci je osnovano 2000. godine. Ističe nastupe u nogometnim natjecanjima i raftingu. Ima preko 50 aktivnih članova i desetak podupirajućih.

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
  2. Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
  3. CD rom: "Naselja i stanovništvo RH od 1857.-2001. godine", Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, 2005.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]