Duga Resa

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Duga Resa
Duga Resa (grb).gif
Država Flag of Croatia.svg Hrvatska
Županija Zastava karlovacke zupanije.gif Karlovačka
Površina
 - ukupna 58,00 km2
Stanovništvo (2001.)
 - ukupno 12.114 stan.
Gradonačelnik Ivan Baršić
Dan grada 29. lipnja[1]
Zaštitnik Sveti Petar
Poštanski broj 47250
Zemljovid
Duga Resa na karti Hrvatska
Duga Resa
Duga Resa
Duga Resa na zemljovidu Hrvatske
Koordinate: 45°25′N 15°29′E / 45.42°N 15.48°E / 45.42; 15.48

Duga Resa je grad u Hrvatskoj. Upravno-politički pripada Karlovačkoj županiji. Poznata je po pamučnoj industriji.

Gradska naselja[uredi VE | uredi]

Na području grada nalazi se 29 naselja, to su: Belajska Vinica, Belavići, Bošt, Cerovački Galovići, Donje Mrzlo Polje Mrežničko, Donji Zvečaj, Duga Resa, Dvorjanci, Galović Selo, Gorica, Gornje Mrzlo Polje Mrežničko, Grganjica, Gršćaki, Kozalj Vrh, Lišnica, Mihalić Selo, Mrežničke Poljice, Mrežnički Brig, Mrežnički Novaki, Mrežnički Varoš, Mrežničko Dvorište, Novo Brdo Mrežničko, Pećurkovo Brdo, Petrakovo Brdo, Sveti Petar Mrežnički, Šeketino Brdo, Venac Mrežnički, Zvečaj.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Duga Resa, centar grada na rijeci Mrežnici.
Šire područje grada Duge Rese sa naseljem Mrežnički Varoš i Sveti Petar. U pozadini je vidljiv susjedni grad Karlovac iza brda Vinica i Goskova.

Duga Resa se smjestila na rijeci Mrežnici nedaleko Karlovca, na raskrižju puteva prema Rijeci i Senju.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Po popisu iz 2001. godine, područje Grada Duge Rese je imalo 12.114 stanovnika.

Do novog teritorijalnog ustrojstva Hrvatske, postojala je bivša velika općina Duga Resa, koja je imala sljedeći etnički sastav:

godina popisa ukupno Hrvati Srbi Jugoslaveni ostali
1991. 30.485 27.253 (89,39%) 1.978 (6,48%) 141 (0,46%) 1.113 (3,65%)
1981. 30.138 26.547 (88,08%) 2.297 (7,62%) 765 (2,53%) 529 (1,75%)
1971. 32.093 28.526 (88,88%) 3.073 (9,57%) 174 (0,54%) 320 (0,99%)

Bivša velika općina Duga Resa je zatim ukinuta, a na tom području formirani su Grad Duga Resa i općine: Barilović, Bosiljevo, Generalski Stol i Netretić.

Duga Resa (naseljeno mjesto)[uredi VE | uredi]

U Dugoj Resi je 1835. bilo 24 kuće i 183 katolička stanovnika.[2]

Kretanje broja stanovnika 1857.-2001.[3]

Napomena: Podatci o stanovništvu Duge Rese od 1910. do 1931. sadržavaju podatke i za naselje Gorica.

  • 2001. - 6.601
  • 1991. - 7.513 (Hrvati - 6.502, Srbi - 567, Jugoslaveni - 101, ostali - 343)
  • 1981. - 6.747 (Hrvati - 5.660, Srbi - 504, Jugoslaveni - 379, ostali - 204)
  • 1971. - 4.666 (Hrvati - 3.996, Srbi - 435, Jugoslaveni - 110, ostali - 125)

Izvor[uredi VE | uredi]

  • CD-ROM: "Naselja i stanovništvo RH od 1857-2001. godine", Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, 2005.

Uprava[uredi VE | uredi]

Gradonačelnik Duge Rese je Ivan Baršić (mandat 2005.>).

Povijest[uredi VE | uredi]

Duga Resa, nekada selo, malo mjesto, prvi puta spominje se 1380. godine.[4]

O postanku imena Duge Rese postoji nekoliko tumačenja[4]:

  • prema jednom ime je nastalo prema riječi "resa" koja se javlja na narodnoj nošnji
  • drugi vežu postanak imena na kopnenu biljku "resu" kojom je bio pokriven ovaj kraj
  • treći izvode ime iz biljke "resine" koja raste u vodi
  • Neki vežu ime mjesta uz ime gostioničarke Reze koja je u Dugoj Resi imala gostionicu.

Povijest mjesta seže od srednjeg vijeka a tek pojavom Pamučne industrije 1884. godine, od maloga sela postaje industrijsko mjesto koje je 1896. godine postalo općinsko središte, a 1993. godine nakon uspostave samostalne i suverene države Republike Hrvatske dobiva status grada.[4]

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

  • Pamučna industrija Duga Resa

Poznate osobe[uredi VE | uredi]

  • Anton "Tova" Stipančić osvajač mnogih svjetskih, europskih i državnih odličja u stolnom tenisu 70-tih godina 20. st.
  • Željko Perušić, bivši nogometaš Dinama, osvajač zlata 1960. godine na Olimpijskim igrama u Rimu i srebra 1960. na Europskom nogometnom prvenstvu u Parisu, nastupajući za tadašnju reprezentaciju Jugoslavije
  • Dragutin Drvodelić, bivši igrač u momčadi Hajduka, s kojom je osvojio prvenstvo Jugoslavije 1950. i 1952. godine
  • Marija Matuzić, poznatija kao Maca Maradona, najbolja je i najpoznatija hrvatska nogometašica.
  • Miroslav Šutej, hrvatski umjetnik i akademik.
  • Irena Lukšić, hrvatska spisateljica, prevoditeljica i znanstvenica

Spomenici i znamenitosti[uredi VE | uredi]

Obrazovanje[uredi VE | uredi]

  • Osnovne škole:
    • OŠ "Ivan Goran Kovačić"
    • OŠ "Vladimir Nazor"
  • Srednje škole:
    • Srednja škola "Duga Resa"

Kultura[uredi VE | uredi]

U Dugoj Resi djeluje kulturno umjetničko društvo Sveti Juraj.

Šport[uredi VE | uredi]

Duga Resa je oduvijek bila poznata po športskim uspjesima.

Imala je snažni stolni tenis koji je još uvijek u vrhu Hrvatskih top ljestvica sa stolnoteniskim klubom STK Aquaestil.

U Dugoj Resi postoji vrlo uspješan ženski odbojkaški klub OK Mladost. Djevojke su članice 1. b Hrvatske lige. Aktualne su prvakinje 1. b lige što im je omogučilo ulazak u 1. A ligu. Nakon ispadanja iz najvišeg ranga Uprava je odlučila preseliti klub u Treću ligu.

Također postoji košarkaški klub Duga Resa i džudo klub Duga Resa.

Postoji NK Duga Resa, čiji se seniori natječu u županijskoj ligi, dok mlade kategorije u 3. HNL.

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Grad Duga Resa: Statut Grada: čl. 9., preuzeto 24. lipnja 2013.
  2. Franjo Julije Fras: Cjelovita topografija karlovačke vojne krajine : mjestopis iz godine 1835., prevela Zlata Derossi, Biblioteka „Ličke župe”, Gospić, 1988., str. 237.
  3. Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001., www.dzs.hr, preuzeto 24. lipnja 2013.
  4. 4,0 4,1 4,2 Grad Duga Resa: Povijest grada, preuzeto 24. lipnja 2013.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]


Flag of Croatia.svg Nedovršeni članak Duga Resa koji govori o gradu u Hrvatskoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

Flag of Croatia.svg Portal Hrvatske – Pristup člancima s tematikom o Hrvatskoj.