Bukovača (gljiva)

Bukovača
	Bukovača
Sistematika
Carstvo:	Fungi;
Koljeno:	Basidiomycota;
Razred:	Agaricomycetes;
Red:	Agaricales;
Porodica:	Pleurotaceae;
Rod:	Pleurotus;
Vrsta:	P. ostreatus; (Jacq. ex Fr.) P.Kumm. 1871.
Dvojno ime
	Pleurotus ostreatus;
Baze podataka
	GBIF;
	wikivrste; WD; wikislike; wikigalerija;

Bukovača (lat. Pleurotus ostreatus) je vrsta gljive iz porodice Pleurotus.

Kultivirane bukovače, koje se nude u trgovini mogu imati izgled, koji se razlikuje od divljih primjeraka. Bukovača se obično pojavljuje u gustim grozdovima na podlozi. Pojedina plodna tijela u početku imaju jezičast do lopatičasti oblik, a kasnije ljuskasti ili polukružni habitus.

Stručak je dug 1–4 cm, širok 1–3 cm i obično se nalazi sa strane klobuka. Također može biti samo rudimentaran. Klobuk može doseći promjer od 5-25 cm. Koža klobuka je glatka, gola i sjajna, ponekad vlaknasta i suha. Spektar boja kreće se od plavo-sive, crno-sive, tamno smeđe do maslinasto-smeđe.

Niti s donje strane su bjelkaste i zbijene. Jasno se spuštaju niz stručak i granaju se poput mreže. Prah spora koji se ispušta u izobilju, bijele je boje.

Meso je također bijelo, rijetko smećkasto, u mladom je stanju mekane konzistencije i ugodnog mirisa. U kulinarstvu se može pripremati na razne načine, kao i bilo koja druga jestiva gljiva, ali ipak se najčešće sprema na žaru ili poha, baš zbog toga što ima čvršće meso koje se ne raspada tako lako.^[1] No, ukusna bukovača može poslužiti ne samo kao hrana, već i kao lijek. Najnovija istraživanja otkrivaju njene ljekovite učinke počevši od ublažavanja upala do promicanja srčanog zdravlja.^[2] Bukovače imaju brojne antioksidanse i antibakterijska svojstva. Sadrže vitamine i minerale kao što su: cink, željezo, kalcij, vitamin D, vitamin B2 i B3, itd.^[3]

Bukovača je saprobiont ili slab parazit uglavnom na tvrdom drvetu, osobito na bukvi, a rjeđe na drvu crnogorice.^[4] Gljiva obično naseljava drvo debla i deblje grane - plodna tijela mogu se pojaviti i nekoliko metara visoko na stablima. Voli rasti u gustim grozdovima. Kada se uzgaja, bukovača raste na raznim supstratima kao što su: slama, papir, talog kave, pulpa zrna kave i na zrnu pšenice.

Izvori[uredi | uredi kôd]

↑ https://www.vrtlarica.com/bukovaca/ Preuzeto 18. prosinca 2021.
↑ https://alternativa-za-vas.com/index.php/clanak/article/bukovaca Arhivirana inačica izvorne stranice od 18. prosinca 2021. (Wayback Machine) Preuzeto 18. prosinca 2021.
↑ https://krenizdravo.dnevnik.hr/prehrana/zdravi-recepti/pohane-bukovace-recepti-i-zdravstvene-prednosti Preuzeto 18. prosinca 2021.
↑ Roger Phillips: Mushrooms McMilan, 2006, ISBN 0-330-44237-6. S. 266.

[1] ttps://www.vrtlarica.com/bukovaca/ Preuzeto 18. prosinca 2021.

[2] ttps://alternativa-za-vas.com/index.php/clanak/article/bukovaca Arhivirana inačica izvorne stranice od 18. prosinca 2021. (Wayback Machine) Preuzeto 18. prosinca 2021.

[3] ttps://krenizdravo.dnevnik.hr/prehrana/zdravi-recepti/pohane-bukovace-recepti-i-zdravstvene-prednosti Preuzeto 18. prosinca 2021.

[4] Roger Phillips: Mushrooms McMilan, 2006, ISBN 0-330-44237-6. S. 266.

[1]

[2]

[3]

[4]