Carl Ferdinand Cori

Izvor: Wikipedija
Carl Ferdinand Cori

Carl Ferdinand Cori
Rođenje 5. prosinca 1896.
Prag, Češka
(tada Austro-Ugarska)
Smrt 20. listopada 1984.
Cambridge, MA, Sjedinjene Države
Narodnost češka
Polje Biokemija
Institucija Sveučilište Washington u St. Louisu
Alma mater Karlovo sveučilište u Pragu
Poznat po metabolizam ugljikohidrata
Istaknute nagrade Nagrada Albert Lasker Award za bazno medicinsko istraživanje (1946.)
Nobelova nagrada za fiziologiju i medicinu (1947.)
Nagrada Willard Gibbs (1948.)
Član Royal Society (1950.)[1]
Carl ferdinand Cori na Nobelprize.org
Portal o životopisima

Carl Ferdinand Cori (Prag, 5. prosinca 1896.Cambridge, Massachusetts, 20. listopada 1984.), češki biokemičar i farmakolog. Rođen je u Pragu[2][3], tada teritoriju Austrougarske Monarhije. Zajedno sa svojom suprugom Gerty Cori i argentinskim fiziologom Bernardom Houssayjem, dobio je Nobelovu nagradu 1947. godine[4][5][6][7][8] za otkriće procesa razgradnje i ponovne sinteze glikogena i njegove uloge kao izvora i skladištenja energije. Godine 2004. oboje su uvršteni u popis programa National Historic Chemical Landmarks kao priznanje njihovom istraživanju u spoznaji metabolizma ugljenikohidrata.[9][10][11][12][13] [14]

Rani život i obrazovanje[uredi | uredi kôd]

Carl je sin Carla Isidora Corija (1865. – 1954.), zoologa i Marie rođ. Lippich (1870. – 1922.).[15] Odrastao je u Trstu, gdje je njegov otac radio kao ravnatelj pomorske biološke stanice. U kasnoj 1914. obitelj Cori seli se u Prag i Carl se upisuje na medicinski fakultet Karlovog sveučilišta u Pragu. Za vrijeme studija upoznaje Gerty Theresu Radnitz. Služio je i u Austrougarskoj vojsci u skijaškim odredima, ali kasnije je prebačen u sanitet gdje je osnovao i laboratorij u Trstu. Krajem rata Carl završava studije i diplomira medicinu zajedno s Gerty 1920. godine. Carl i Gerty vjenčaju se iste godine i rade zajedno u klinici u Beču.

Karijera[uredi | uredi kôd]

Carl je pozvan u Graz kako bi radio s Ottom Loewijem na izučavanju učinaka vagusnog živca na rad srca (Loewi će za ovaj rad dobiti Nobelovu nagradu za fiziologiju i medicinu 1936.). Dok je Carl radio u Grazu, Gerty je ostala u Beču. Godinu dana kasnije Carlu je ponuđeno mjesto na Državnom institutu studije malignih bolesti (danas Roswell Park Cancer Institute) u Buffalu, te cijela obitelj Corijevih seli u Buffalo. Godine 1928. postaju državljani Sjedinjenih Američkih Država.

U Institutu u Buffalu, istraživanja Corijevih usredotočila su se na metabolizam ugljikohidrata što je rezultiralo konačnim otkrivanjem Corijevog ciklusa 1929. Godine 1931. Carl prihvaća mjesto na medicinskom fakultetu Sveučilišta Washington u St. Louisu. Započinje kao profesor farmakologije, a 1942. postaje profesorom biokemije. U St. Louisu Corijevi nastavljaju sa svojim istraživanjima na glikogenu i glukozi i opisuju proces glikogenolize, te identificiraju i sintetiziraju važan enzim glikogen fosforilazu. Za svoja istraživanja dobivaju Nobelovu nagradu za fiziologiju i medicinu 1947. godine.

Gerty umire 1957. a Carl se ponovo vjenča s Anne Fitz-Gerald Jones 1960. Ostaje na Sveučilištu Washington do 1966., kad se povlači s katedre u institutu za biokemiju. Postavljen je za gostujućeg profesora biološke kemije na Sveučilištu Harward, ali je zadržao laboratorij u Massachusetts General Hospitalu gdje je nastavio svoja istraživanja na području genetike. Od 1968. do 1983. surađivao je s poznatom genetičarkom Salomé Glüecksohn-Waelsch iz Albert Einstein College of Medicine u New Yorku do 1980-ih kad ga je bolest spriječila u daljem radu.[16] Godine 1976. Carl je nagrađen s laurea honoris causa u medicini na Sveučilištu u u Trstu. Carl dijeli zvijezdu s Gerty na St. Louis Walk of Fame.[17]

Nagrade i priznanja[uredi | uredi kôd]

Osim što je osvojio Nobelovu nagradu, Cori je 1946. osvojio Nagradu Alberta Laskera za temeljna medicinska istraživanja, a 1959. Austrijski znak časti za znanost i umjetnost.[18] Godine 1950. izabran je za stranog člana Kraljevskog društva (ForMemRS),[1] a u njegovu čast nazvana je dotirana profesura Carla Corija na Sveučilištu Washington, koju trenutno drži Colin Nichols.[19]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. a b Randle, Philip. 1986. Carl Ferdinand Cori. 5 December 1896-20 October 1984. Biographical Memoirs of Fellows of the Royal Society. 32: 66–95. doi:10.1098/rsbm.1986.0003. JSTOR 770108. PMID 11621260
  2. Cohn, M. 1992. Carl Ferdinand Cori: December 5, 1896-October 19, 1984. Biographical memoirs. National Academy of Sciences (U.S.). 61: 79–109. PMID 11616228
  3. Houssay, B. A. 1956. Carl F. And Gerty T. Cori. Biochimica et Biophysica Acta. 20 (1): 11–16. doi:10.1016/0006-3002(56)90255-4. PMID 13315342
  4. Cech, P. 2008. Nobel Prize laureates. Casopis lekaru ceskych. 147 (7): 410–412. PMID 18678102
  5. Cech, P. 2001. The Coris, a married couple native to Prague and Nobel laureates. Casopis lekaru ceskych. 140 (1): 26–30. PMID 11242981
  6. Shampo, M. A.; Kyle, R. A. 2000. Carl Cori—Nobel Laureate in Medicine or Physiology. Mayo Clinic Proceedings. 75 (12): 1274. doi:10.4065/75.12.1274. PMID 11126836
  7. Raju, T. N. 1999. The Nobel Chronicles. 1947: Carl Ferdinand Cori (1896-1984); Gerty Theresa Radnitz Cori (1896-1957); and Bernardo Alberto Houssay (1887-1971). Lancet. 353 (9158): 1108. PMID 10199387
  8. Sulek, K. 1968. Nobel prize for Carl Ferdinand Cori and Gerta Theresa Cori in 1947 for discovery of the course of catalytic metabolism of glycogen. Prize for Alberto Bernardo Houssay for discovery on the role of the hypophysis in carbohydrate metabolism. Wiadomosci lekarskie (Warsaw, Poland : 1960). 21 (17): 1609–1610. PMID 4882480
  9. Carl and Gerti Cori and Carbohydrate Metabolism. American Chemical Society. Pristupljeno 6. lipnja 2012.
  10. Kenéz, J. 1977. Liver glycogen and enzyme research (Carl Ferdinand CPORI). Orvosi hetilap. 118 (8): 463–465. PMID 320540
  11. Cori, C. F. 1969. The Call of Science. Annual Review of Biochemistry. 38: 1–20. doi:10.1146/annurev.bi.38.070169.000245. PMID 4896237
  12. Carl Ferdinand Cori — Biographical Memoirs of the National Academy of Sciences
  13. Ihde, A.J. Cori, Carl Ferdinand, and Gerty Theresa Radnitz Cori. American National Biography Online Feb 2000.
  14. Carl and Gerti Cori and Carbohydrate Metabolism from American Chemical Society National Historic Chemical Landmarks
  15. Dolezal, Helmut, "Cori, Carl Isidor" in: Neue Deutsche Biographie 3 (1957), str. 360.
  16. Ginsberg, Judah. 21. rujna 2004. Carl and Gerty Cori and Carbohydrate Metabolism. National Historic Chemical Landmark. American Chemical Society. Pristupljeno 28. kolovoza 2012.
  17. St. Louis Walk of Fame. St. Louis Walk of Fame Inductees. stlouiswalkoffame.org. Inačica izvorne stranice arhivirana 31. listopada 2012. Pristupljeno 25. travnja 2013.
  18. Reply to a parliamentary question (pdf) (njemački). str. 73. Pristupljeno 28. prosinca 2012.
  19. Colin G. Nichols named Carl F. Cori Professor, Washington University in St. Louis, 21. 2. 2007.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]