Como

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Como. Za druga značenja, pogledajte Como (razdvojba).
Bergamo
Como
Coats of arms of None.svg
Općina
Položaj općine u Italiji
Regija: Lombardija
Pokrajina: Como (CO)
Koordinate: 45°49′N 9°5′E / 45.817°N 9.083°E / 45.817; 9.083Koordinate: 45°49′N 9°5′E / 45.817°N 9.083°E / 45.817; 9.083
Visina: 201 m
Površina: 37.34 km2
Stanovništvo: 84.396 (31. srpnja 2009.)
Gustoća stanovništva: 2,260.2 stan./km2
Poštanski broj: 22100
Pozivni broj: 031
ISTAT-broj: 013075
Svetac zaštitnik: sv. Abundius
Bergamo na karti Italija
Bergamo
Bergamo
Bergamo (Italija)
Službena stranica: http://www.comune.como.it

Como je grad i općina u Lombardiji oko 45 km sjeverno od Milana. Grad je glavni grad pokrajine Como. Smješten je na južnoj strani istoimenog jezera Como.

Jezero i Alpe, tvore čarobnu kombinaciju tako da je Como neobično popularna turistička destinacija već od 19. stoljeća, zbog toga Como kao ladanjsko mjesto ima brojna umjetnička djela, crkve, vrtove, muzeje, kazališta, palače i parkove.

Povijest grada[uredi VE | uredi]

Pogled na Como i njegovo jezero

Brda oko grada naseljena su od brončanog doba (keltsko pleme Orobii). Ostaci njihova naselja još su uvijek vidljivi na jugozapadnim brežuljcima.

Oko 1. st. prije Krista, grad i okolica postali su dijelom Rima. Prvotno središte grada bilo je na obližnjim brežuljcima, ali se potom grad spustio uz obale jezera po nalogu Julija Cezara, koji je dao isušiti močvare na jugu jezera i izgradio tipični utvrđeni rimski grad sa pravilnim rasporedom ulica. Taj novoosnovani grad dobio je ime Novum Comum i dobio status municipija.

Franci su 774. godine zauzeli Como, nakon tog je postao živo sjedište trgovačke aktivnosti.

Oko 1127. godine Como je izgubio rat koji je vodio čitavo desetljeće s obližnjim Milanom. Nekoliko desetljeća kasnije, uz pomoć Fridrika Barbarosse, Komaski su se osvetili Milanezima za poraz, tad je Milano razoren. Barbarossa je 1162. godine dao izgraditi nekoliko obrambenih utvrda i tornjeva uz zidine oko grada, od kojih je samo jedna - Baradello, ostala do današnjih dana.

Nakon toga, povijest Coma vezana je uz Ducato di Milano, tad se zbila i francuska invazija i dominacija Španjolaca, sve do 1714. godine, kada je potpao pod Austriju. Nakon toga je grad zauzeo Napoleon kad se spustio u Lombardiju 1796. godine i vladao do 1815. godine. Nakon toga ponovno vladaju Austrijanci sve do 1859. godine i dolaska Giuseppea Garibaldija, kad je grad oslobođen od Austrijanaca i postao dio novoosnovane Kraljevine Italije.

Pri kraju Drugog svjetskog rata, u Comu je zarobljen od strane talijanskih partizana Benito Mussolini koji se preko Coma htio dočepati Švicarske. Nakon zarobljavanja je strijeljan u nedalekom gradiću Giulino di Mezzegra (nešto sjevernije na jezeru)

  • Vrijedi spomenuti - Rockefellerova fontana koje danas stoji u Zoološkom vrtu u Bronxu (New York) stajala je nekoć na glavnom trgu Coma uz jezero. William Rockefeller kupio je fontanu 1902. godine i preselio u New York.

Znamenitosti grada[uredi VE | uredi]

Katedrala
Crkva San Fedele

Svjetovne građevine i spomenici[uredi VE | uredi]

  • Stara gradska vijećnica, zvana - Broletto
  • Casa del Fascio, vjeroratno najpoznatije djelo Giuseppea Terragnia, jedno od temeljnih djela europske moderne arhitekture.
  • Monumento ai caduti (spomenik ratnim žrtvama) djelo Giuseppe Terragnija
  • Teatro Sociale djelo Giuseppea Cusia
  • Villa Olmo, izgrađena 1797. godine u duhu neoklasicizma za obitelj Odescalchi. U toj vili odsjeli su mnoge slavne osobe; Napoleon, Ugo Foscolo, princ Metternich, nadvojvoda Ferdinand, Giuseppe Garibaldi. Danas je namjenjena za izložbe.
  • Monumentalna fontana poznata i kao Voltina fontana, podignuta je u počast Voltinom izumu bateriji. Fontanu su podigli arhitekt Carlo Cattaneo i slikar Mario Radice.
  • Ostaci srednjovjekovnih zidina grada
  • Castello Baradello, - mala srednjovjekovna utvrda s pogledom na grad, to je jedina preostala utvrda od svih koje je sagradio Fridrik Barbarossa oko 1158. godine.

Muzeji[uredi VE | uredi]

  • Arheološki muzej P. Giovio
  • Povjesni Muzej
  • Pinacoteca
  • Tempio Voltiano (Voltin hram) Muzej posvećen djelu Alessandru Volti
  • Muzej Svile
  • Villa Olmo (izložbeni dio)

Klima grada[uredi VE | uredi]

Como većinu godine ima vlažnu gotovo suptropsku klimu, zime nisu duge, ali su maglovite, vlažne i prohladne sa povremenim razdobljima mraza, kad prodre sibirska anticiklona. Proljeća i jeseni su ugodne, a ljeta znaju biti neobično vruća i vlažna, sa iznenadnim olujama. Vjetar je prilično rijedak. Zagađenje zraka čak i iznad dopuštenih razina je osobito poraslo u zimskim mjesecima kada se hladni zrak spusti uz tlo i ne giba.

Grad i jezero, slika Camille Corota iz 1834. god.

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Gospodarstvo Coma, do kraja 1980-ih, bilo je temeljeno na industriji - osobito na proizvodnji svile (po tome je Como bio poznat u svjetskim razmjerima) - ali u posljednjih nekoliko godina zbog jeftinih prozvoda iz Kine značajno je smanjen profit, te su mnoge male i srednje tvrtke propale.

Zbog toga se Como sve više deindustrijalizira, te proizvodnja dobara više nije pokretač gospodarstva, već su to usluge, te naročito turizam.Turizam postaje sve važniji za lokalno gospodarstvo. A nakon što su slavni američki glumac George Clooney i engleski rocker Matthew Bellamy, kupili vile na jezeru mnogi se nadaju da će to dati poticaj za turistički rast.

Villa Olmo

Poznati sugrađani[uredi VE | uredi]

Gradovi prijatelji[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]