Hrvatska košarkaška reprezentacija

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Hrvatska košarkaška reprezentacija
Hrvatski kosarkaski savez.svg
Nadimak Kockasti
Košarkaški savez Hrvatski košarkaški savez
Izbornik Jasmin Repeša
Kapetan Roko Ukić
FIBA-ina ljestvica 16. (stanje nakon EP 2013.)
Košarkaško SP
Nastupi 3 (prvi put u Kanadi 1994.)
Najbolji rezultat 3. Med 3.png
europsko prvenstvo
Nastupi 12 (prvi put u Njemačkoj 1993.)
Najbolji rezultat 3. Med 3.png
Osvojene medalje
Olimpijske igre
srebro Barcelona 1992. Sastav
Svjetska prvenstva
bronca Kanada 1994. Sastav
Europska prvenstva
bronca Njemačka 1993. Sastav
bronca Atena 1995. Sastav

Hrvatska košarkaška reprezentacija predstavlja Hrvatsku na međunarodnim natjecanjima. Pod vodstvom je Hrvatskog košarkaškog saveza.

Hrvatska košarkaška reprezentacija nastupa od 1991. godine, kada se osamostalio Hrvatski košarkaški savez.

15. je na svijetu po plasmanu FIBA-e.

Izbornici i treneri[uredi VE | uredi]

Za 2013.:[1]

Izbornici kroz povijest[uredi VE | uredi]

Povijest reprezentacije po natjecanjima[uredi VE | uredi]

Kad je u Karlovcu, u Šancu gostovala 2. lipnja 1964. gostovala odabrana selekcija NBA lige, u njoj su igrale ondašnje velike zvijezde poput Billa Russella, Oscara Robertsona, Boba Cousyja, Jerryja Lucasa i dr.[2]; u tom je sastavu bilo pet (od ukupno devet) NBA igrača, a danas su devetorica njih članovima Kuće slavnih. Nastupili su kao momčad svih zvijezda ("All stars"), a igrali su protiv hrvatske košarkaške reprezentacije, pobijedivši 110:65 (50:31). [2] Za Hrvatsku su tad igrali Josip Đerđa, Boris Križan, Nemanja Đurić, Dragan Kovačić, Marko Starčević (Ostarčević?), Živko Kasun, Slobodan Kolaković, Petar Skansi, Zlatko Kiseljak, Željko Troskot, Stjepan Ledić, Mirko Novosel.[2][3]

Rezultati na velikim natjecanjima[uredi VE | uredi]

Olimpijske igre[uredi VE | uredi]

Svjetska prvenstva[uredi VE | uredi]

  • kao samostalna Hrvatska
  • 1994.: Med 3.png bronca
  • 1998.: nije sudjelovala
  • 2002.: nije sudjelovala
  • 2006.: nije sudjelovala
  • 2010.: 14. mjesto
  • 2014.: Treba se odigrati

Mediteranske igre[uredi VE | uredi]

1- umalo da nije sudjelovala na OI zbog tromosti administracije u MOO i egoističnih nešportskih interesa konkurenata, kao što je to bio slučaj s vaterpolistima, rukometašima, košarkašicama i rukometašicama

Europsko prvenstvo u Njemačkoj 1993.[uredi VE | uredi]

Nakon olimpijskog srebra iz Barcelone 1992. godine,[5] prvo veliko natjecanje naše reprezentacije bilo je Europsko prvenstvo u Njemačkoj godinu dana kasnije. Europskom prvenstvu u Njemačkoj prethodila je teška prometna nesreća u kojoj je Dražen Petrović izgubio život. U prvoj fazi natjecanja reprezentacija Hrvatske igrala je s Francuskom, Turskom i Bugarskom. Nakon sve tri pobjede odlazi kao prvoplasirana momčad u drugu fazu natjecanja koju pobjedama protiv domaćina i Estonaca također završava na prvoj poziciji. U četvrtfinalu igrali su protiv reprezentacije Bosne i Hercegovine, a rezultat je bio 98:78 za Hrvatsku.

U polufinalnom susretu Rusi su bili bolji i zasluženo prošli u finale rezultatom 84:76. Ostala je borba za treće mjesto u kojoj su hrvatski reprezentativci doslovno deklasirali Grčku s čak 40 koševa razlike rezultatom 99:59. Europski prvaci postali su domaćini nakon pobjede nad Rusijom rezultatom 71:70. Hrvatska reprzentacija se na čelu s izbornikom Mirkom Novoselom vratila se u domovinu s brončanim odličjem. Osvajači bronce u Njemačkoj bili su: Rađa, Žan Tabak, Komazec, Vranković, Perasović, Cvjetičanin, Mršić, Arapović, Alanović, Kovačić, Žurić i Gregov.

Svjetsko prvenstvo u Kanadi 1994. i Europsko prvenstvo u Grčkoj 1995.[uredi VE | uredi]

U razdoblju između dva Europska prvenstva, Hrvatska je na Svjetskom prvenstvu u Kanadi 1994. nastavila niz osvajanja medalja osvojivši broncu nakon novog slavlja protiv Grka. Niz se nastavio i 1995. godine na Europskom prvenstvu u Grčkoj. Prvenstvo se igralo novim sustavnom s dvije grupe u početnoj fazi natjecanja, Hrvatska je bila u grupi B zajedno s Finskom, Francuskom, Rusijom, Španjolskom, Slovenijom i Turskom.

Nakon maksimalnog učinka u skupini Hrvatska je u četvrtzavršnici igrala protiv Italije, a susret je završio rezultatom 71:61 za Hrvatsku. U polufinalu Hrvatska je poražena od tradicionalno neugodne Litve rezultatom 90:80. U susretu za treće mjesto Hrvatska je opet igrala protiv Grčke i opet slavila. Rezultat je bio 73:68 i osvojili novo brončano odličje. Europsko prvenstvo u Grčkoj pamti se po finalnom susretu između Jugoslavije i Litve. Jugoslavija je osvojila naslov.

Izbornik ove brončane generacije bio je Aleksandar "Aco" Petrović, a roster reprezentacije činili su: Kukoč, Rađa, Komazec, Perasović, Alanović, Mršić, Žurić, Gregov, Pejčinović, Ivica Marić te Stojko i Josip Vranković. Ove dvije bronce ujedno su i jedine dvije medalje na Europskim prvenstvima od Hrvatske samostalnosti do danas.

Europsko prvenstvo u Španjolskoj 1997. i Francuskoj 1999.[uredi VE | uredi]

Na Europskom prvenstvom u Španjolskoj 1997. godine pojavila se nova momčad - Rimac, Kelečević, Prkačin, Marcelić, Mulaomerović, Sesar, a nakon smjene generacija teško je bilo očekivati visok plasman. Hrvatska je prvenstvo završila na jedanaestoj poziciji uz samo dvije pobjede i to protiv istog suparnika - Njemačke. Naslov prvaka pripao je Jugoslaviji koja je u finalu porazila Italiju rezultatom 61:49.

Dvije godine kasnije na Europskom prvenstvu u Francuskoj, reprezentaciji se pridružio i povratnik Toni Kukoč. Hrvatska je turnir otvorila pobjedom protiv Italije, ali je već u drugom kolu poražena od Turske rezultatom 70:63. Drugi krug je izboren nakon lake pobjede protiv Bosne i Hercegovine. Nakon slavlja protiv Češke i novog poraza od Litve, utakmica protiv Njemačke bila je kvalifikacijska za prolaz u četvrtfinale. Njemačka je slavila s visokih 102:85, a briljirao je Tomić s 32 koša. Hrvatska je kao i prije dvije godine završila na 11. mjestu.

Novo tisućljeće: Europsko prvenstvo u Turskoj 2001. i Švedskoj 2003.[uredi VE | uredi]

Godine 2001. domaćin Europskog prvenstva bila je Turska. Hrvatska je napokon izborila plasman u četvrtfinale, a protivnik za prolaz u polufinale bila je domaća reprezentacija. Turci su slavili u uzbudljivoj završnici nakon produžetka iako je hrvatska reprezentacija u jednom dijelu utakmice vodila s čak 19 koševa prednosti. Hrvatska je završila na sedmom mjestu nakon minimalne pobjede protiv Latvije rezultatom 93:91.

Iduće Europsko prvenstvo održano je 2003. godine u Švedskoj. Očekivao se povratak u sam vrh europske košarke, a uslijedilo je novo razočaranje. Minimalni porazi od Grčke i Turske te pobjeda protiv Ukrajine usmjerili su nas na Rusiju u eliminacijskoj fazi. Hrvatska je poražena rezultatom 81:77 iako je veći dio utakmice imala prednost, te su ponovo završili na 11. mjestu.

Europsko prvenstvo u Srbiji i Crnoj Gori 2005. i Španjolskoj 2007.[uredi VE | uredi]

Na Europsko prvenstvo u Srbiju i Crnu Goru hrvatska reprezentacija odlazi prekinuti 10-godišnje razdoblje neprolaska u polufinale. Nažalost, bezuspješno. Sudačka trojka Lamonica, Dovidavičius i Drabikowski izbacila je hrvatsku reprezentaciju iz daljnjeg natjecanja i uništila snove o novoj medalji. Naslov prvaka završio je u rukama Grka koji su slavili protiv Njemačke rezultatom 78:62, a Hrvatska je završila kao sedma.

Najbolji plasman nakon zadnjih osvojenih medalja hrvatska reprezentacija ostvarila je na Europskom prvenstvu u Španjolskoj održanom 2007. godine. Nakon lošeg starta i poraza od Latvije, reprezentacija je ostvarila pobjedu protiv domaćina. U drugoj fazi slijede novi porazi od Grčke i Rusije, ali zahvaljujući ostalim rezultatima u skupini ostvaren je prolaz u četvrtfinale. U četvrtfinalu čekala ih je Litva.

Hrvatska je ponovo poražena od Litavaca, a utakmica je završila rezultatom 74:72. Razlog porazu bio je veliki broj promašaja slobodnih bacanja u hrvatskoj reprzentaciji. Dan poslije Hrvatska je slavila protiv Francuske u vrlo važnoj utakmici za šesto mjesto koje je vodilo na Olimpijske igre u Pekingu.

Plasmani na velikim natjecanjima[uredi VE | uredi]

Godina Olimpijske igre Svjetska prvenstva Europska prvenstva Mediteranske igre
1992. Silver medal with cup.svg srebro
1993. Bronze medal with cup.svg bronca Silver medal with cup.svg srebro
1994. Bronze medal with cup.svg bronca
1995. Bronze medal with cup.svg bronca
1996. 7.
1997. 11. 5.
1998. bez nastupa
1999. 11.
2000. bez nastupa
2001. 7. bez nastupa
2002. bez nastupa
2003. 11.
2004. bez nastupa
2005. 7. bez nastupa
2006. bez nastupa
2007. 6.
2008. 6.
2009. 6. Gold medal with cup.svg zlato
2010. 14.
2011. >12.
2012. bez nastupa
2013. 4.
2014.

Trenutačna momčad[uredi VE | uredi]

(sastav na EP 2013.)

Poznati igrači[uredi VE | uredi]

Unutarnje poveznice[uredi VE | uredi]

Ime i prezime Klub
Roko Ukić Flag of Greece.svg Panathinaikos
Dontaye Draper Flag of Spain.svg Real
Rok Stipčević Flag of Italy.svg Olimpia Milano
Ante Delaš Flag of Croatia.svg Cedevita
Krunoslav Simon Zastava Ruske Federacije.svg Lokomotiv
Marko Tomas Flag of Croatia.svg Cedevita
Bojan Bogdanović Flag of Turkey.svg Fenerbahce Ulker
Damjan Rudež Flag of Spain.svg Zaragoza
Dario Šarić Flag of Croatia.svg Cibona
Mario Delaš Flag of Spain.svg Obradoiro
Ante Tomić Flag of Spain.svg Barcelona
Damir Markota Flag of Turkey.svg Besiktas
Lukša Andrić Flag of Turkey.svg Turk Telekom BK
Luka Žorić Flag of Spain.svg Unicaja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Hrvatska košarkaška reprezentacija

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. HKS Imenovani treneri, 16. travnja 2013.
  2. 2,0 2,1 2,2 KAportal Tihomir Ivka: KAretrovizor. Kad su NBA zvijezde haklale u Šancu, a u Draganiću gradili naftnu bušotinu, 10. lipnja 2012.
  3. Index.hr Karlovac: 40 godina NBA lige u Karlovcu, 2. lipnja 2004.
  4. Bez ženske košarkaške reprezentacije na Mediteranskim igrama u Turskoj 2013. Ženska košarka.org, 7. ožujka 2013.
  5. http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20040831/sport05.asp