Hrvatsko nacionalno vijeće Republike Srbije
Hrvatsko nacionalno vijeće Republike Srbije je prema svom statutu:
"Hrvatsko nacionalno vijeće (HNV) je najviše zastupničko tijelo Hrvata u Republici Srbiji, izabrano radi ostvarivanja prava na manjinsku samoupravu. Osnovano na temelju Zakona o zaštiti prava i sloboda nacionalnih manjina iz 2002., ono predstavlja hrvatsku nacionalnu manjinu u području službene uporabe jezika, obrazovanja, informiranja i kulture, sudjeluje u procesu odlučivanja ili odlučuje o pitanjima iz tih područja i osniva ustanove iz ovih područja.
Hrvatsko nacionalno vijeće je do sada birano na posrednim izborima – putem elektora. Prvi saziv je formiran na konstitutivnoj sjednici od 25. siječnja 2003. u Subotici (kao sami osnutak se spominje 15. prosinca 2002. [1]), a na kojoj je sudjelovalo 198 elektora. Tada je izabrano 35 vijećnika koji su utemeljili HNV na konstituirajućoj sjednici u Subotici 23. siječnja 2003. Na temelju Zakona o nacionalnim vijećima nacionalnih manjina iz 2009., na elektorskoj skupštini u Subotici 6. lipnja 2010., 132 elektora izabralo je novih 29 vijećnika sadašnjega saziva HNV-a, čija je konstituirajuća sjednica održana 26. lipnja 2010. u Subotici. " [2]
HNV je neprofitna pravna osoba.
Sjedište je u Subotici.
Sadržaj |
[uredi] Tijela
Stanje od 17. ožujka 2011. godine:
Vijeće se sastoji od 29 članova, čiji mandat traje 4 godine.
Vijeće ima svoje dužnosnike, a to su: predsjednik, potpredsjednici, predsjednik Izvršnog odbora Vijeća, predsjednik e-vlade te tajnik Vijeća.
Predsjednika biraju svi članovi Vijeća, dok se potpredsjednike bira po teritorijalnom načelu, na temelju teritorijalne zastupljenosti, po jedan iz Srijema, Podunavlja, iz Sombora i Subotice.
Predsjednik je Slaven Bačić.
Dopredsjednici su:
- za Srijem: Zlatko Načev
- za Podunavlje: Andrija Ađin
- za Sombor: Mata Matarić
- za Suboticu: msgr dr. Andrija Kopilović
Predsjednik Izvršnog Odbora je Darko Sarić Lukendić.
Dopredsjednik Izvršnog Odbora je Petar Balažević
Ostali članovi Izvršnog Odbora su:
- za informiranje: Dujo Runje
- za uporabu jezika: Ivan Stipić
- za gospodarstvo i financije:
- za kulturu: Andrej Španović
- za obrazovanje: Pero Horvacki
Tajnik Vijeća je Željko Pakledinac.
[uredi] Elektori
Po stanju od 15. prosinca 2002., elektore daju ova naselja:
- 91 daje Subotica
- 19 daje Tavankut
- 15 daje Sombor
- 10 daje Bajmok
- 6 daje Palić, Stari Žednik, Đurđin,
- 5 daje Mala Bosna,
- po 4 elektora daju: Bereg, Mirgeš, Monoštor
- po 3 elektora daju: Srijemska Mitrovica, Petrovaradin, Novi Slankamen, Golubinci, Sonta
- po 2 elektora daju: Novi Sad, Beograd, Novi Beograd, Srijemska Kamenica,
- po 1 elektora daju: Podgorica (dok je bila SiCG), Ruma, Bezdan, Surčin, Bikovo, Novi Banovci, Belegiš, Stara Pazova, Banatsko Novo Selo.
[uredi] Prava i dužnosti
HNV, među ostalim:
- predstavlja hrvatsku nacionalnu zajednicu u područjima službene uporabe jezika obrazovanja, informiranja na hrvatskom jeziku i kulture,
- sudjeluje u procesu odlučivanja u područjima: služenja hrvatskim jezikom i pismom, privatno i u javnoj uporabi, te u službenoj uporabi; odgoja i obrazovanja; informiranja na hrvatskom jeziku; kulture, te očuvanju i zaštiti svojih kulturnih dobara i tradicije,
- sudjeluje u odlučivanju o načinu predstavljanja kulturno-povijesnog naslijeđa hrvatske nacionalne zajednice,
- predlaže nacionalne simbole, znamenja i blagdane hrvatske nacionalne zajednice Saveznom Savjetu za nacionalne manjine,
- sudjeluje u izradi nastavnog plana za potrebe nastave predmeta koji izražavaju posebnost hrvatske nacionalne zajednice na hrvatskom jeziku, i učenja hrvatskog jezika sa elementima hrvatske kulture,
- odlučuje o pojedinim pitanjima u područjima: služenja hrvatskim jezikom i pismom, privatno i u javnoj uporabi, te u službenoj uporabi; odgoja i obrazovanja; informiranja na hrvatskom jeziku; kulture, te očuvanju svojih kulturnih dobara i tradicije,
- osniva udruge, zaklade i fondacije te ustanove za obavljanje djelatnosti javnog priopćavanja, kulture, nakladničke, muzejske, arhivske, književne, znanstvene i obrazovne djelatnosti,
- daje mišljenje tijelima države, teritorijalne autonomije ili jedinice lokalne samouprave, prilikom odlučivanja o pitanjima iz djelokruga službene uporabe jezika, obrazovanja, informiranja na hrvatskom jeziku i kulture,
[uredi] Radna tijela
HNV ima svoja radna tijela, u koja spadaju odjeli, odbori i konzultativna tijela.
|
Stalni odjeli su za: |
Stalni odbori su za: |
Konzultativna tijela su: |
[uredi] Značajne odluke
Odlukom HNV R. Srbije, nadnevci koje će kao službene blagdane slaviti Hrvati u Srbiji su[3]:
- 19. ožujka - blagdan sv. Josipa, zaštitnika hrvatskog naroda (od 1687.)
- 15. kolovoza - dan objavljivanja poziva Ivana Antunovića na utemeljenje pučkih novina, kojim je započeo narodni preporod Hrvata u ugarskom Podunavlju (1869.)
- 16. listopada - dan rođenja bana Josipa Jelačića
- 15. prosinca - dan izbora za prvo Hrvatsko nacionalno vijeće (2002.)
Na to da je blagdan sv. Josipa izabran za blagdan hrvatske zajednice utjecalo je i tumačenje Hrvatske biskupske konferencije sa sastanka u Splitu 1972., kad su naglasili "da je odluka Hrvatskog sabora iz 1687. godine i sada na snazi, jer Sabor nije imao u vidu apstraktno Hrvatsko kraljevstvo nego hrvatski narod, koji nadživljuje sve peripetije oko svoga suvereniteta" [3].
Odlukom HNV R. Srbije od 29. ožujka 2008. i Skupštine AP Vojvodine od 10. ožujka 2008., kojima se odlučilo osnovati zavode za kulturu onih manjinskih zajednica u Vojvodini čiji su jezici u službenoj uporabi, osnovalo se Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata[4].
[uredi] Izvori
- Statut HNV-a RS (*.doc datoteka)
- ↑ Glasnik Pučke kasine 1878. br.71/2009. Lideri su najveća prepreka ujedinjenju hrvatske zajednice, razgovor s Josipom Ivankovićem
- ↑ [1] Statut (*.doc format)
- ↑ 3,0 3,1 Radio Subotica Hrvatska zajednica u Srbiji proslavila blagdan Svetog Josipa, 20. ožujka 2009.
- ↑ Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata O Zavodu, pristupljeno 6. veljače 2010.