Klagenfurt

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Klagenfurt
Klagenfurt Landhaus 31072008 01.jpg
Grb Klagenfurta
Grb
Koordinate: 46°37′N 14°18′E / 46.617°N 14.3°E / 46.617; 14.3Koordinate: 46°37′N 14°18′E / 46.617°N 14.3°E / 46.617; 14.3
Država Flag of Austria.svg Austrija
Savezna pokrajina Flag of Carinthia.svg Koruška
Vlast
 - Gradonačelnik Christian Scheider (BZÖ)
Površina
 - Ukupna 120,11 km²
Stanovništvo (2006.)
 - Grad 92.404
 - Gustoća 769/km²
Vremenska zona CET (UTC+1)
 - Ljeto (DST) CEST (UTC+2)
Poštanski broj 9020 (9010 - 9029), 9051, 9161, 9072
Registarska oznaka K
Službena stranica www.klagenfurt.at
Zemljovid
Položaj Koruške i Klagenfurta u Austriji

Položaj Koruške i Klagenfurta u Austriji

Klagenfurt (hrv. Celovac,[1] slov. Celovec) je glavni grad austrijske savezne pokrajine Koruške. Službeno ime grada je Klagenfurt am Wörthersee.

S 92.404 stanovnika (2006.) Klagenfurt je ujedno i najveći koruški grad.

Najveći dio stanovnika ili 89,4% služi se njemačkim kao materinjim jezikom. Druga etnička skupina su Hrvati (3,3%), a slijede ih Slovenci s 1,9%. Oko 10% koruških Slovenaca stalno je nastanjeno u Klagenfurtu.

Povijest[uredi VE | uredi]

Prema legendi je Klagenfurt osnovan na mjestu gdje je ubijen zmaj koji je živio u obližnjoj močvari. Prema povijesnim izvorima je grad osnovao koruški vojvoda Herman sredinom 12. st. 1246. je njegov sin vojvoda Bernhard grad premjestio na današnju lokaciju jer je na starom mjestu često bio poplavljen. Zbog toga se Bernhard smatra osnivačem grada. 1514. je grad pogodio požar. Kasnije je grad obnovljen i postao značajan gospodarski centar. Sagrađen je u pravokutnoj shemi prema renesansnim uzorima iz Italije. Sagrađen je kanal do obližnjeg jezera Wörthersee. 1809. su Napoleonove snage srušile gradske zidine. 1863. je sagrađena željeznička pruga koja je grad povezala s Bečom i Trstom i to je dalo značajan poticaj gospodarskom razvoju grada koji postaje najveći i najznačajniji u Koruškoj.

U 19. st. su većinu stanovnika grada činili Slovenci i grad je bio centar slovenske kulture. U njemu su boravili i djelovali najvažniji tadašnji slovenski intelektualci, pisci i umjetnici (Anton Martin Slomšek, Jurij Japelj, Anton Janežič, Andrej Einspieler, Matija Majar i France Prešeren). Oni su iz Klagenfurta (Celovca) širili ideje slovenskog nacionalnog preporoda i razvijali slovensku nacionalnu svijest.

Nakon 1. svj. rata i raspada Austrougarske je došlo do spora između Austrije i novostvorene Kraljevine SHS oko pripadnosti Koruške. 1920. prema odredbama mirovnog sporazuma proveden referendum na kojem se 60% stanovnika izjasnilo za Austriju iako su većinu u Koruškoj činili Slovenci. Nakon toga se s vremenom udio Slovenaca u gradu sve više smanjuje.

U 2. svj. ratu je grad bio bombardiran. 8. 5. 1945. su britanske trupe ušle u grad neposredno prije jugoslavenskih partizana koji su zauzeli veći dio Koruške i tražili da ona pripadne Jugoslaviji. Nakon britanskog pritiska su se partizani povukli iz Austrije. Do 1955. je Klagenfurt bio dio britanske okupacijske zone u Austriji. Nakon toga se grad obnavlja i razvija. Bio je prvi grad u Austriji koji je uveo pješačku zonu. 2007. je promijenjeno službeno ime grada koji je nazvan Klagenfurt am Wörthersee.

Pogled na Klagenfurt s Radsberga
Klagenfurt-magistrat
Klagenfurt-katedrala

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Klagenfurt se nalazi na jugu Austrije u dolini između Alpi i planina Karavanki kojima prolazi granica Austrije i Slovenije. Grad je u kotlini sa svih strana okružen brdima. Zapadno od grada se nalazi jezero Wörthersee (slovenski: Vrpsko jezero) koje je značajan rekreaciski centar i često se naziva "austrijsko more". Kroz grad teče rijeka Glan, a nedaleko od grada na jugu teče rijeka Drava. Na Dravi se nalazi nekoliko umjetnih jezera (najbliže gradu je Ferlacher Stausee).

Klima je umjereno-kontinentalna s relativno visokim godišnjim amplitudama temperature (godišnjim razlikama najtoplijeg i najhladnijeg mjeseca). S obzirom da je grad u kotlini, česte su inverzije temperature (u dolini je hladnije nego u okolnim brdima). S Karavanki često puše topli vjetar Föhn (fen) koji u proljeće uzrokuje brzo taljenje snijega.

Znamenitosti[uredi VE | uredi]

Glavni trg u starom dijelu grada je nazvan Stari trg (Alter Platz). Oko njega postoje građevine u renesansnom stilu. Značajna je fontana Lindworm s prikazom zmaja koji je simbol grada. U gradu postoji barokna katedrala.

Turizam se pretežno razvija na obližnjem jezeru Wörthersee koje je najtoplije od alpskih ledenjačkih jezera i na njemu se razvija rekreacijski turizam. Na njemu se nalazi najveća europska jezerska plaža. Posebna znamenitost je park Minimundus s umanjenim kopijama najvažnijih svjetskih građevina. Pokraj jezera se nalazi i dvorac Maria-Loretto. U okolici postoji još zanimljivih dvoraca.

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. http://hebeta.lzmk.hr//natuknica.aspx?ID=31722 Pristupljeno: 20. rujna 2013. godine.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke na temu: Klagenfurt.