Srpska radikalna stranka

Izvor: Wikipedija

Skoči na: orijentacija, traži
Zgrada SRS-a u Beogradu

Srpska radikalna stranka (SRS) je nacionalistička i konzervativna politička stranka u Srbiji.

Osnovana je početkom 1991. godine ujedinjenjem nekoliko manjih nacionalističkih stranaka, te je na čelu s Vojislavom Šešeljom usvojila program stvaranja velike Srbije. Njeni članovi su igrali važnu ulogu prilikom pokolja u Borovom selu, događaja koji je imao važnu ulogu u eskalaciji rata u Hrvatskoj, a kasnije tijekom raspada Jugoslavije su se borili u srpskim paravojnim formacijama u ratu u Hrvatskoj, odnosno ratu u Bosni i Hercegovini.

Od 1992. do 1993. te od 1998. do 2000. SRS je u Srbiji bila na vlasti zajedno sa Socijalističkom partijom Srbije. Od listopada 2000. SRS se nalazi u opoziciji, ali sve vrijeme uživa status najjače političke stranke u Srbiji.

Sadržaj

[uredi] Program

Velika Srbija naziv je služnenog glasila stranke

SRS se kao nacionalistička stranka zalaže za stvaranje srpske države koja bi sadržavala teritorije šire od današnje Srbije, odnosno velikosrpski projekt koji bi uključivao teritorije današnje Crne Gore, Makedonije, Bosne i Hercegovine i dijelova Hrvatske istočno od tzv. Šešeljeve linije. Međutim, za razliku od 1990-ih, SRS danas inzistira na tome da se ti ciljevi mogu postići isključivo političkim, odnosno mirnim putem. Usprkos toga, u dijelu srpske javnosti i javnosti susjednih država SRS se smatra ekstremističkom strankom čiji bi eventualni dolazak na vlast povećao mogućnost novih oružanih sukoba na prostoru bivše Jugoslavije. Zbog toga je SRS, iako najveća politička stranka u Srbiji, u opoziciji, odnosno sve druge vodeće političke stranke nastoje ne koalirati s njom na nacionalnoj razini.

S druge strane, SRS od odlaska u opoziciju kao glavni element svog programa sve manje ističe zahtjeve za promjenom srpskih granica, a sve više socijalna pitanja, odnosno populističku kritiku vladajućih stranaka tzv. demokratskog bloka koje optužuje za korupciju i nesposobnost.

[uredi] Formiranje

Stranka je nastala iz inicijativnog odbora za osnivanje Srpskog slobodarskog pokreta, formiranog od grupe srpskih nacionalista i antikomunista 6. siječnja 1990. Osnivački kongres pokreta je održan 23. siječnja 1990. Toj organizaciji se 14. ožujka 1990. pridružila grupa disidenata iz stranke Srpska narodna obnova, pa je osnovana nova stranka po imenu Srpski pokret obnove (SPO) na čelu s Vukom Draškovićem.

Neslaganje između Draškovića i Vojislava Šešelja je dovelo do toga da se potonji odvoji iz SPO i osnuje vlastitu stranku Srpski četnički pokret. Ona se u Kragujevcu 23. veljače 1991. ujedinila s jednom frakcijom Narodne radikalne stranke koje je predvodio Tomislav Nikolić, te je osnovana nova stranka pod imenom Srpska radikalna stranka.

[uredi] Organizacija

Najznačajniji organ Srpske radikalne stranke je Otadžbinski Kongres, koji se održava redovno svake četiri godine. Delegati Kongresa biraju predsjednika, zamjenika predsjednika, kao i ostale članove Centralne otadžbinske uprave. Kongres odlučuje o Programu i Statutu Srpske radikalne stranke i definira djelovanje Srpske radikalne stranke u narednom periodu.

Centralna otadžbinska uprava, koju sačinjava 101 član izabran od strane Kongresa, donosi najvažnije odluke u oblasti organizacije i funkcioniranja Stranke.

Predsjednik Centralne otadžbinske uprave (Središnja domovinska uprava) je dr. Vojislav Šešelj, zamjenik predsjednika je Dragan Todorović, a potpredsjednici su Gordana Pop-Lazić, Milorad Mirčić i Goran Cvetanović.

Generalno tajništvo na svom čelu ima generalnog tajnika, izabranog od strane Centralne otadžbinske uprave, koji imenuje dva zamejnika i osam članova generalnog tajništva. Generalni tajnik Srpske radikalne stranke je Elena Božić-Talijan.

Izvršni odbor Srpske radikalne stranke je organ teritorijalne organizacije Stranke.

[uredi] Podružnice u drugim državama

[uredi] Značajniji dužnosnici

U ovaj odlomak ulaze članovi SRS koji su u Srbiji, Saveznoj Republici Jugoslaviji te u Državnoj zajednici Srbija i Crna Gora obnašali značajnije dužnosti kao što su ministarske, (pot)predsjedničke (Vlade, Skupštine) i sl.

[uredi] Vanjske poveznice

Osobni alati
Napravi zbirku