Litavska Socijalistička Sovjetska Republika

Izvor: Wikipedija
Ovo je glavno značenje pojma Litavska Socijalistička Sovjetska Republika. Za druga značenja pogledajte Litavska SSR.
Litavska Socijalistička Sovjetska Republika

Lietuvos Tarybų Socialistinė Respublika

Provizionalna vlada, kratkotrajna republika SSSR-a

1918. – 1919.

Zastava Litve

Zastava

Lokacija Litve
Lokacija Litve
     Litavska Socijalistička Sovjetska Republika
Glavni grad Vilnius
Jezik/ci litavski, ruski, bjeloruski, poljski i jidiš
Vlada Socijalistička republika
Predsjednik
 - 1918. – 1919. Vincas Mickevičius Kapsukas
Povijest Prvi svjetski rat
 - Osnivanje 8. prosinca 1918.
 - Spajanje s Bjeloruskom SSR 27. veljače 1919.
Danas dio Bjelorusija
Litva

Litavska Socijalistička Sovjetska Republika (rus. Litovskaя Sovetskaя Socialističeskaя Respublika; lit. Lietuvos Tarybų Socialistinė Respublika) bila je kratkotrajna sovjetska republika formirana 1918. godine. Postojala je do ujedinjenja s Bjeloruskom SSR 1919. u Litavsko-bjelorusku SSR, koja je osnovana iste godine.

Povijest[uredi | uredi kôd]

Nakon što je Njemačka poražena u Prvom svjetskom ratu i potpisala primirje 11. studenoga 1918. godine, njene snage su se povukle s istočnih teritorija, koje su joj pripale Brest-litovskim mirom. Sovjetska Rusija je proglasila Brest-litovski mir[1] ništavnim i ubrzo su snage Crvene armije upostavile vlast na upražnjenim područjima.

S ciljem da prošire svjetsku proletersku revoluciju,[2] vojnici crvene armije su nastavili gibanje na zapad i do prosinca 1918. stigli u Litvu.[3] Dana 8. prosinca, litavski komunisti su proglasili privremenu vladu na čelu s Vincasom Mickevičiusom-Kapsukasom, a 16. prosinca proglašena je Litavska SSR.[4] Kapsukas se godinama borio protiv separatizma, litavske neovisnosti i domoljublja, pa zagovarao je ujedinjenje Litve s Sovjetskom Rusijom.[5] Crvena armija je napredovala i 5. siječnja 1919. godine zauzela glavni grad Vilnius. Komunisti su do tada kontrolirali dvije trećine današnje Litve.

Između 8. i 15. veljače 1919., litavske i njemačke paravojske su zaustavile napredovanje Crvene armije. Do kraja veljače, Nijemci su pokrenuli ofenzivu u Litvi i sjevernoj Latviji. Kako bi osnažili odbranu, Sovjeti su odlučili da od Litavske SSR i Bjeloruske SSR formiraju jaču državnu zajednicu, Litvansko-bjelorusku SSR.[6] Međutim, ovo se pokazalo bezuspješnim potezom zbog sve većeg nadiranja poljske vojske tijekom poljsko-sovjetskog rata. Sovjeti su ponovno 1920. godine pokušali da obnove sovjetsku državu u Litvi, ali su se nakon poraza kod Varšave povukli i priznali njenu neovisnost.

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Tarja Langstrom. 2003. Transformation in Russia and International Law. Martinus Nijhoff Publishers. str. 52. ISBN 90-04-13754-8
  2. Davies, Norman. 1998. Europe: A History. HarperPerennial. str. 934. ISBN 0-06-097468-0
  3. Ališauskas, Kazys. 1953. – 1966. Lietuvos kariuomenė (1918–1944). Lietuvių enciklopedija. XV. Lietuvių enciklopedijos leidykla. Boston, Massachusetts. str. 94–99. 55020366 Provjerite vrijednost datuma u parametru: |year= (pomoć)
  4. Jurgėla, Constantine R. 1976. Lithuania: The Outpost of Freedom. Valkyrie Press. str. 161–165. ISBN 0-912760-17-6
  5. White, James D. 1994. National Communism and World Revolution: The Political Consequences of German Military Withdrawal from the Baltic Area in 1918–19. Europe–Asia Studies. 8 (46): 1363. ISSN 0966-8136
  6. Mawdsley, Evan. 2007. The Russian Civil War. Pegasus Books. str. 118. ISBN 1-933648-15-5 |url-status=dead zahtijeva |archive-url= (pomoć)

Vidi još[uredi | uredi kôd]