Komunistička država

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Komunistička država je termin koji koriste mnogi političari da bi definirali totalitarnu državu pod kontrolom Komunističke partije. Uvelike djeluje pod utjecajem marksizma/lenjinizma i koja se odlikuje jednostranačkim ustrojem vlade.

Uglavno države pod kontrolom komunista padaju u političke despotizam, ekonomsku stagnaciju i kulturnu zaostalost. Komunističke partije su rabile terorističke metode da bih provele svoje diktature a prema raznim procjenama broj žrtava doseze približno 100 milijuna osoba[1]

Komunistička terminologija[uredi VE | uredi]

Termin "komunistička država" je oksimoron s obzirom da prema definiciji komunističkoga društva isto može postojati tek nakon odumiranja države. Stoga je za ove države ispravan termin socijalistička država. Socijalistička država smije imati više legalnih stranaka, no po njenom ustavu najveću i odlučujuću moć ima Komunistička partija. Za razliku od demokratskih država, u kojima je, ukoliko nije pod političkim progonom, komunistička partija jednaka svim ostalim strankama i ima klasično političko djelovanje, u socijalističkim je državama funkcija komunističke partije takva da ona formalno ne obavlja vlast već teoretski predstavlja "politički organ radničke klase s ciljem prevođenja socijalističkog društva u komunističko, samourušavanja socijalističke države kao ostatka starog kapitalističkog sustava, te nakon obavljanja tih političko-povijesnih zadaća, s ciljem samodokidanja".

Ukratko, komunistička partija je u teoriji socijalističke države trebala predstavljati "vertikalu društva pod čijim se smjernicama izgrađuje društvo, dok se kandidati na izborima ne biraju kao kandidati partije, ali djeluju u skladu sa zakonima socijalističke države i uz moralno-vrijednosni komunistički sustav". Analogno, u demokratskim državama se kandidati biraju kao stranački ili nestranački, ali svi djeluju u skladu sa zakonima liberalno-demokratske države i uz moralno-vrijednosni sustav primjeren takvim zemljama.

Stoga je pogrešno tvrditi da su socijalističke države jednostranačke, kao što se često tvrdi, a što se zbog sveprisutnosti partije može zaključiti. One su, prije svega nestranačke, dok je prisutnost političkih stranaka klasičnog tipa u njima jedan od pokazatelja nedovoljne evolucije iz kapitalističkoga sustava prema komunizmu. Zbog ovakvoga utjecaja komunističke partije na društvo, u liberalnim demokracijama ovakav se sustav vlasti prikazuje kao diktatura iako je nedvojbeno da je tijekom cijelog razvoja ljudskog društva, uključujući i današnje, vlast proizlazila na temelju nekakvog moralno-vrijednosnog sustava. Primjerice, moralno-vrijednosni sustav socijalističkih država, koje propagiraju komunističke partije, uključuje vrednovanje po radu, socijalnu osjetljivost, isticanje čovjeka nad kapitalom, odbacivanje vjerskih zabluda i sl., dok u liberalno-demokratskim zemljama najveću vrijednost imaju kapital (poduzetništvo), kompetitivnost, konzervativnost, religioznost i sl. Politička propaganda koja suštinski napada temelje vrijednosnih sustava obiju tipova država izravno dovodi do raznih oblika političkih progona, od fizičkog zatvaranja (karakterističnije za socijalističke i klasične liberalno-demokratske države) do psihičkog zlostavljanja i omalovažavanja (karakteristično za moderne liberalno-demokratske države).

Politički znanstvenici koriste termin "komunistička država" ukoliko su antirežimski i pro- demokratski politički orijentirani, dok termin "socijalistička država" rabe politički ljevičarski znanstvenici.

Socijalističke države koje danas postoje:
Flag of the People's Republic of China.svg Kina - Flag of Cuba.svg Kuba - Flag of Laos.svg Laos - Flag of North Korea.svg Sjeverna Koreja - Flag of Vietnam.svg Vijetnam

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Crna knjiga komunizma navodi 94 miljuna mrtvih