Vilnius

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Vilnius
Vilnius
Vilnius
Zastava Vilniusa
Zastava
Grb Vilniusa
Grb
Nadimak: Atena sjevera[1]
Geslo: Culture Live! (Kultura uživo!)[2]
Koordinate: 54°40′N 25°17′E / 54.667°N 25.283°E / 54.667; 25.283Koordinate: 54°40′N 25°17′E / 54.667°N 25.283°E / 54.667; 25.283
Država Flag of Lithuania.svg Litva
Okrug Vilnius County flag.png Vilnius
Prvi spomen 1323.
Status grada 1387.
Vlast
 - Vrsta Gradsko vijeće
(12 članova)
 - Gradonačelnik Juozas Imbrasas
Površina
 - Ukupna 401 km2
Visina 125 m
Stanovništvo (2008.)
 - Grad 555.613
 - Gustoća 1.386 stanovnika/km2
Vremenska zona istočnoeuropsko vrijeme (UTC+2)
 - Ljeto (DST) istočnoeuropsko ljetno vrijeme (UTC+3)
Poštanski broj LT-06328
Pozivni broj +370 5
Europski glavni grad kulture 2009.
Zaštitnik grada Sveti Kristofor
Službena stranica vilnius.lt
Zemljovid
Vilnius na karti Litva
Vilnius
Vilnius

Vilnius (poljski: Wilno, finski: Vilna, ruski: Вильнюс; stariji hrvatski naziv je Vilna) glavni je i najveći grad Litve. Ima 555.613 stanovnika (2008.) i prostire se na 401 km2. Leži na ušću rijeke Vilnie u rijeku Neris.

Vilnius je bio Europski glavni grad kulture za 2009. godinu.[3]

Panorama donjeg grada u Vilniusu
Magnify-clip.png
Panorama donjeg grada u Vilniusu

Povijest[uredi VE | uredi]

Grad se prvi put spominje 1323. u pismu litvanskog velikog vojvode Gedimina. Neki povjesničari smatraju da je Vilnius grad Voruta koji je bio glavni grad Litve za vrijeme kralja Mindauga u 13. st. Grad je bio glavni grad Velike Kneževine Litve (rezidencija vojvode je ranije bila u obližnjem dvorcu Trakai). Velika Kneževina Litva bila je snažna država koja se protezala od Baltika do Crnog mora. Grad polako gubi na značenju nakon ujedinjenja Litve i Poljske. Početkom 16. st. sagrađene su gradske zidine.

Godine 1579. osnovano je Vilniusko sveučilište te je grad postao jedan od najvažnijih znanstvenih i kulturnih centara Poljsko-Litvanske Unije. U gradu su studirali pripadnici raznih naroda koji su govorili različitim jezicima, te je grad uspoređivan s Babilonom. U 17. i 18. st. grad je nastradao u mnogim ratovima koji su se vodili u pribaltičkom prostoru između Poljsko-Litvanske Unije, Rusije, njemačkog viteškog reda i Švedske. Nakon podjele Poljske pripao je Ruskom Carstvu. U vrijeme ruske vlasti razvoj grada je stagnirao. Početkom 20. st. većinu stanovnika u gradu činili su Poljaci i Židovi, a Litvanaca, i Rusa bilo je svega nekoliko postotaka.

Nakon 1. svj. rata proglašena je nezavisnost Litve. Između Litve i Poljske došlo je do spora oko Vilniusa. Između 1920. i 1922. postojala je posebna država nazvana Republika Srednja Litva koja je obuhvaćala samo prostor Vilniusa s okolicom. Godine 1922. Poljska je zauzela Vilnius i glavni grad Litve je privremeno premješten u Kaunas. Poljaci su potakli njegov razvoj: ponovo je otvoreno sveučilište i razvija se industrija pa je 1931. Vilnius, odnosno poljski Wilno, bio peti grad po veličini u Poljskoj.

Već početkom 2. svj. rata sovjetske su trupe zauzele Vilnius (prema tajnom sporazumu Hitlera i Staljina o podjeli Poljske). Sovjetska je vlast Vilnius vratila Litvi koja je 1940. postala jedna od sovjetskih republika. Između 1941. i 1944. grad je bio pod njemačkom okupacijom i ubijeno je 95% Židova koji su živjeli u gradu. Godine 1944. sovjetske su snage vratile grad koji je postao glavni grad Litvanske Sovjetske Socijalističke Republike. Godine 1946. preostalo poljsko stanovništvo protjerano je iz grada. Od 1991. Vilnius je glavni grad nezavisne Litve. Danas se razvija u moderni europski grad.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Vilnius je smješten u jugozapadnoj Litvi nedaleko od granice s Bjelorusijom. Nalazi se na ušću rijeke Vilnie u rijeku Neris. Reljef oko grada je nizinski, ali je teren vrlo šumovit.

Znamenitosti[uredi VE | uredi]

Povijesno središte Vilniusa

Flag of UNESCO.svg Svjetska baštinaUNESCO
Povijesno središte Vilniusa
Flag of Lithuania.svg
Godina uvrštenja: 1994. (18. zasjedanje)
Vrsta: Kulturno dobro
Mjerilo: ii, iv
Ugroženost: ne
Poveznica: http://whc.unesco.org/en/list/541 UNESCO

Vilnius je grad vrlo bogate arhitekture raznih stilova. Izmjenjuju se gotika, renesansa, barok i neoklasicizam. Staro gradsko središte (Vilniaus senamiestis), koje čini 1487 zgrada i 70 ulica na oko 1.497 m², upisano je na listu svjetske baštine UNESCO-a. Poznata je gradska vijećnica na glavnom trgu Rotušės aikštė. Turistički su zanimljive zgrade sveučilišta i predsjednička palača. Postoji tvrđava iz vremena litvanskog velikog vojvode Gedimina.

Vilnius je poznat kao grad mnogih crkava (jedan od gradova s najvećim brojem crkava u gradskom središtu). Zanimljiva je katedrala sv. Stanislava i Vladislava, koja izgledom podsjeća na grčki hram (netipično za arhitekturu sjeverne Europe). Crkva sv. Ane remek-djelo je kasne gotike. Nalazi se u kompleksu crkve i samostana sv. Bernarda.

Zanimljiv kulturni projekt je umjetnička republika Užupis. Umjetnici su dio grada proglasili posebnom umjetničkom "državom" u kojoj se održavaju razni kulturni projekti.

Gradske četvrti[uredi VE | uredi]

Pogled iz zraka

Grad Vilnius je sastavljen od 20 gradskih četvrti:

Gradovi prijatelji[uredi VE | uredi]

Vilnius ima 14 gradova prijatelja, kao i sporazume o suradnji s još 20 gradova:

Galerija[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. [1] "Vilnius, Lithuania Works to Greet New Wave of Tourism" (engl.)
  2. [2] "Vilnius - the Capital of European Culture 2009" (engl.)
  3. [3] "Lithuania – The New Destination for 2009" (engl.)

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Ostali projekti[uredi VE | uredi]

Commons-logo.svg U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Vilnius