Mletačka Republika
|
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Mletačka Republika službeno Presvijetla Mletačka Republika (talijanski: Serenissima Repubblica di Venezia, venecijanski: Repùblica de Venesia ili Serenìsima Repùblica Vèneta) je bila država na području današnje Italije čije je središte bio današnji talijanski grad Venecija, a koja je postojala od 9. do 18. stoljeća (1797. godine).
Sadržaj |
Povijest Mletačke Republike [uredi]
Mletačka Republika razvila se je kao tipična ranosrednjovjekovna tvorevina, iz jednoga grada, kao patricijska republika. Osnova buduće republike bio je grad Venecija koji je nastao kao naselje izbjeglica, prvenstveno iz gradova; Akvileje, Padove, Altiniuma i Concordie pred stalnim provalama i pljačkama Longobarda, Huna i ostalih stepskih naroda u sjevernu Italiju nakon propasti Zapadnog Rimskog Carstva. Ovi prognanici naseljavali su se zbog sigurnosti na otoke Venecijanske lagune (više od 118 otoka i otočića). Isprva na najveći Rivoalto (današnji otok Venecija,- četvrt Rialto), a kasnije i na ostale. Iseljavanje stanovnika Akvileja i ostalih okolnih rimskih gradova na otoke u Venecijanskoj laguni otpočelo je već u 5. st., i nastavilo se je i u slijedećem stoljećima.
U prvim desetljećima 8. st., građani Lagune izabrali su svog prvog dužda, Ursusa, koji je bio podložan Bizantu i dobio njihove vladarske naslove hypatus i dux. Postoji međutim i jedna starija kronika (jako nepouzdana od Ivana đakona), po kojoj je prvi venecijanski dužd bio Anafestus Paulicius izabran na tu dužnost još 697. godine. On je stolovao izvan lagune u obližnjem naselju Herakleji.
Venecija se razvila u 9. st. i 10. st. zahvaljujući trgovini sa Levantom, prije svega sa tadašnjim glavnim gradom Istočnog Rimskog Carstva Konstatinopolom . Trgovina luksuznom egzotičnom robom (začini, mirisi, slonova kost) donosila je Mletačkoj republici velike prihode jer je vremenom Republika stekla nešto poput monopola na taj oblik trgovine po cijelom Sredozemlju. U to vrijeme grad je dobio i sveca zaštitnika u liku samog evangelista Svetog Marka čije su relikvije venecijanski trgovci uspjeli nabaviti u Aleksandriji.
Mletačka republika je odigrala važnu ulogu u križarskim ratovima, a na prijevozu i organizaciji ratova, uspjela se značajno obogatiti i povećati broj svojih prekomorskih posjeda. Vrhunac tadašnjih stremljenja mletačke republike, bilo je zauzimanje i pljačkanje Carigrada uz pomoć križara 1204. godine za dužda Enrica Dandola i uspostavljanje Latinskog Carstva na ruševinama Bizanta.
U 15. stoljeću bila je Venecija s više od 200.000 stanovnika središte svjetske trgovine i najveći lučki grad na svijetu. U to je vrijeme dosegao svoj vrhunac. Raskošne građevine koje su podsjećale na orijentalne uzore, postajale su sve raskošnije. Nicale su nove palače, bogato opremljene od umjetnika kao što su bili Tintoretto, Veronese, Tizian i Giorgione. To je grad sa 150 kanala i četiri stotine mostova.
Pad Mletačke Republike je započeo kada su Turci osvojili Carigrad. Upravo porazno djelovalo je portugalsko otkriće morskog puta u Indiju. Od sada se, na primjer, mogao dobiti papar iz Lisabona za petinu jeftinije no što mu je bila cijena u Veneciji. Trgovačke su veze opustjele, moć i bogatstvo nestajalo, Venecija se sve više pretvarala u umirući grad.
Tijekom 18. stoljeća Venecija je postala najelegantnijim i najljepšim gradom u Europi koji je značajno utjecao na umjetnost, arhitekturu i književnost. Nakon 1,070 godina, Mletačka republika je izgubila svoju neovisnost kada je Napoleon Bonaparte 12. svibnja 1797. godine osvojio Veneciju nas početku svoje vladavine.
Vlast u Mletačkoj Republici [uredi]
Na samom početku Mletačke Republike, gradski dužd je vladao potpuno autokratski, no kasnije je njegova vlast ograničena institutom promissione, vlastitim obećanjem koje je dao prilikom izbora. Rezultat toga bio je da je Dužd dijelio vlast s Velikim vijećem, sastavljenim od 480 članova uzetih iz Venecijanskih patricijskih obitelji, na taj način "Dužd nije mogao učiniti ništa bez Velikog vijeća ali isto tako ni Veliko vijeće nije moglo ništa učiniti bez njega".
U XII st. na intervenciju aristokratskih obitelji iz Rialta dodatno su smanjene duždeve ovlasti uspostavljanjem Malog vijeća(1175 godine), koje se sastojalo od šest duždevih savjetnika i Quarantie(1179 godine) kao vrhovnog suda. 1223, ove institucije su pretvorene u Signoriu (Gospoština), koja se sastojala od Dužda, Malog vijeća i tri čelnika Quarantie. Signoria je postala središnje tijelo vlasti, kontinuitet republike, nakraju je to i rečeno u slavnoj izreci: "se è morto il Doge, niente Signoria" ( "ako je dužd mrtav, nije Signoria"). Tad su ustanovljene sapientes (mudroslovni uredi), isprva dva a kasnije i šest, koji su u kombinaciji s ostalim skupinama tvorili Collegio, iz kojih se oblikovala izvršna vlast Republike. 1229 godine osnovan je - Consiglio dei Pregadi (Vijeće umoljenih), senat, od 60 članova izabranih u Velikom Vijeću.[1]
Ovakav razvoj političke strukture vlasti, davao je duždu vrlo malo moći, stvarna vlast otišla je u ruke Velikog Vijeća. Tako je Mletačka Republika imala jedan mješoviti tip vlasti, kombinirajući monarhiju u liku Dužda, aristokraciju u senatu, i demokraciju u Velikom vijeću. [2] Velikom političkom misliocu renesanse Machiavelli se vlast u se Mletačkoj Republici daleko više sviđala od one u njegovoj Firenci.
1335 godine osnovano je Vijeće desetorice, koje je odmah po osnutku postalo središnje političko tijelo, članovi vijeća radili su u tajnosti. Oko 1600 godine, dominacija Vijeće desetorice nad Velikim vijećem, počela se je shvaćati kao prijetnja Republici te su ovlasti Vijeće desetorice bitno umanjene.
1454 godine osnovan je Vrhovni sud, u kojem su bila tri državna inkvizitora. Cilj suda bila je zaštita sigurnosti republike. Pomoću špijunaže, kontrašpijunaža i unutrašnjeg nadzora uz mrežu doušnika. Time se Republika željela osigurati da ne dođe pod vlast jednog "vladara", poput mnogih drugih talijanskih gradova iz tog doba. Jedan od inkvizitora - popularno zvan Il Rosso( "crveni") zbog svoje skerletnog ogrtača - biran je od strane duždevih savjetnika, a dva - popularno zvana I Negri ( "crni") zbog crnog ogrtača - birani su od strane Vijeća desetorice. Vrhovni sud je vremenom preuzeo neke ovlasti Vijeća desetorice.
1556 godine osnovan je vladino tijelo Proveditori ai beni inculti, za unapređenje poljoprivrede povećanjem poljoprivrednih površina i poticanjem privatnih ulaganja za unaprijeđenje poljoprivrede. Ovo tijelo je posljedica stalnog porasta cijena žitarica tijekom 16. stoljeća, te se njime htjelo potaći prijenos kapitala iz trgovine u poljoprivrednu proizvodnju.
Hrvatske zemlje pod Mlecima [uredi]
Podrobniji članak o temi: Hrvatske zemlje pod mletačkom vlašću
Kako su Mleci bili vrsni pomorci, dobar dio Dalmacije, Istre, Kvarnera i Kvarnerića je kraće ili duže vrijeme bio pod kontrolom Mletačke Republike.
Izvori [uredi]
Poveznice [uredi]
Vanjske poveznice [uredi]
- Politički sustav Mletačke Republike
- Slobodna Dalmacija Podlistak: Iz prošlosti hrvatske zajednice u Mletcima
- Slobodna Dalmacija Podlistak: Hrvati u crnoj kronici prošlostoljetnih Mletaka
