Projekt Rastko

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Projekt Rastko (Srpski: Пројекат Растко - Електронска библиотека српске културе, Projekat Rastko - Elektronska biblioteka srpske kulture) je internetska bibiliteka koja je posvećena Srbima i srpskom kulturom, povjesti, umjetnostima. Projekt je dobio ime po narodom imenom Svetog Save - Rastko Nemanjić.

Neki od priloga zasnovani su na velikosrpskom konceptu nijekanja nacionalane i kulturne posebnosti čitavih naroda, te na falsificiranju povijesti.


Osnivanje i rad[uredi VE | uredi]

Projektu dokumendaciju za stvaranje organizacije koja bi promicala srpsku kulturu preko Interneta, sastavio je tim na čelu sa Zoranom Stefanovićem u kolovozu 1994. Ova ideja je bila prestavljena na konferenciji Balkanska kulturna mreža u Solunu koja se održala u kolovozu 1995. pod pokroviteljstvom grčke vlade. U pilot projetku u studenom 1997. objavljivanjem elektronskih inačica srpskih dramskih pisaca: "Biblioteka savremene srpske drame" što je po službenim stranicma godina kada je ovaj projekt započeo [1]. Već u siječnju 1998. uprava Projetka Rastko dao je Naučnom društvu za slovenske umetnosti i kulturu iz Beograda upravu nad projetkom i tako dobiva novog upravitelja Dejana Ajdačića [2] . U veljači 1998. internetske stranice "Projekat Rastko - Biblioteka srpske kulture na Internetu" započinju sa radom, dok u listopadu 1998. Projekt Rastko dobiva svoju prvu domenu www.rastko.org.yu . Glavne aktivnosti prema službenim stranicama su:

  • elektronička publicistika i arhiviranje građe o Srbima
  • znanstveni i kulturni simpoziji i studiji o Balkanskim kulturno-civilizacijskim integracijama
  • bilateralna i multilateralna suradnja sa zemljama u regiji i sa svijetom
  • osnivanje regionalnih centara
  • tehničko obrazovanje

Elektronička bibilioteka[uredi VE | uredi]

Suradnici projekta Rastko su kroz vrijeme sakupili i obradili mnoge knjige, dokumente, eseje, fotogravije, stripove i pretvoriti su ga u elektronički format. Ovaj materijal sadrži materijale koji su u javnoj domeni kao i tekstova koji sadržavaju prava autora i koji su dobili dopust da se ovi materijali koriste za ovu svrhu. Bibilioteka sadrži materijale od najranije pisanih dokumentata, do najnovijih znansteno-fantastičnih romana. Većina sadržaja je napisan na srpskom (čirilica i latinica), no ima i puno građe na engleskom i ruskom. Također se mogu pronaći sadržaji na francuskom, njemačkom, španjolskom i na drugim jezicima.

U izvorniku Rastka, nalazi se mnogovrsna građa u mnogim granama znanosti i umjetnosti. U većini u fundusu se nalaze Srpski autori ili strani autori koji su pisali o srpskim temama ili o srbima. Ispod povjesti moguće je pronaći mnoge srednjovjekovne dokumente, kao i elektronske inačice knjiga koje je teže pronaći (Vladimir Ćorović: Istorija srpskog naroda (1941)), kao i novije knjige koje su dubioznije što se tiće znastvene vrijednosti kao Srpstvo Dubrovnika Jeremije D. Mitrovića.


Regionalni centri[uredi VE | uredi]

Trenutno (2010) projekt Rastko ima sljedeće regionalne centre:

  1. Danska (Projekt Rastko - Danska )
  2. Republika Makedonija (Project Rastko - Makedonija)
  3. Rusija (Projekt Rastko - Rusija)
  4. Podrinje ([1])
  5. Slovenija (Projekt Rastko - Slovenija)
  6. Gora ([2])
  7. Poljska ([3])
  8. Lužice ([4])
  9. Bugarska ([5] )
  10. Albanija ([6])
  11. Banja Luka (Projekt Rastko - Banja Luka,)
  12. Ukrajina (Projekt Rastko - Kiev-Lavov)
  13. Mađarska (Projekt Rastko - Budapest-Saint Andrew)
  14. Boka Kotorska (Projekt Rastko - Boka Kotorska)
  15. Crna Gora (Projekt Rastko - Cetinje)
  16. Kosovo (Projekt Rastko - Kosovo and Metohija)
  17. Rumunjska (Projekt Rastko - Rumunjska)
  18. Italija (Rastko Projekt - Italija)

Suradnici[uredi VE | uredi]

Kritika[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]