Rabat

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Rabat
الرباط / ar-Rabāṭ
Znamenitosti Rabata u smjeru kazaljke sata: Kazba Udaja, Avenija Muhameda V., Hasanov toranj, Zgrada marokanskog parlamenta, Marina Bou Regreg noću, Rabat iz marine i grb Rabata
Znamenitosti Rabata u smjeru kazaljke sata: Kazba Udaja, Avenija Muhameda V., Hasanov toranj, Zgrada marokanskog parlamenta, Marina Bou Regreg noću, Rabat iz marine i grb Rabata
Grb Rabata
Grb
Koordinate: 34°02′N 6°50′W / 34.033°N 6.833°W / 34.033; -6.833Koordinate: 34°02′N 6°50′W / 34.033°N 6.833°W / 34.033; -6.833
Država Flag of Morocco.svg Maroko
Pokrajina Flag of Rabat Sale province.svg Rabat-Salé-Zemmour-Zaer
Utemeljen 1146.
Osnivač Almohadi
Vlast
 - Gradonačelnik Fathallah Oualalou
Površina
 - Ukupna 117 km²
Visina 0-75 m
Stanovništvo (2004.)
 - Urbano područje 620.996
 - Urbana gustoća 5.300/km²
 - Područje utjecaja 1.670.192
Vremenska zona UTC (UTC)
Poštanski broj 10000
Službena stranica www.rabat.ma/
Zemljovid
Rabat na karti Maroko
Rabat
Rabat

Rabat (arapski: الرباط; tamazight: ar-Rabāṭ ili ar-Ribāṭje, što znači "Utvrđena palača"; francuski: Ville de Rabat; španjolski: Ciudad de Rabat) je glavni grad, političko i upravno središte, te treći po veličini grad Maroka.

Rabat se nalazi na utoku rijeke Bou Regreg u Atlantski ocean, oko 92 km od jugozapadno od Casablance i 280 km sjeveroistočno od Tangera, i pripada pokrajini Rabat-Salé-Zemmour-Zaer. S druge strane rijeke nalazi se, uglavnom stambeni, satelitski grad Salé, a s njim i obližnjim gradom Temara Rabat tvori metropolijsko područje s oko 1,8 milijuna stanovnika.

Taloženje rijeke je Rabatu poništilo ulogu luke, ali je još uvijek središte tekstilne, prehrambene i građevinske industrije; poznata je obrtnička proizvodnja kožnih ukrasnih predmeta, sagova i keramike. Nadalje, turizam i prisutnost mnogih stranih ambasada čine Rabat jednim od najvažnijih gradova Maroka.

Satelitska fotografija Rabata

Na području stare gradske jezgre sačuvan je niz kulturnopovijesnih spomenika: utvrda s vratima iz 12. stoljeća, gradska vrata i minaret djelomično sačuvane Hasanove džamije. U novijem dijelu je sultanova palača i kraljevski dvor. Najnoviji dio Rabata čine moderne četvrti s upravnim i drugim zgradama okružene raskošnim parkovima, sveučilištem i nizom znanstvenih ustanova. Kako je Novi grad, zamišljen i izgrađen tijekom francuskog protektorata (1912.-30.) uključujući kraljevsku palaču i botaničke vrtove, jedan od najvećih i najambicioznijih modernih urbanih projekata 20. stoljeća u Africi, i vjerojatno najpotpuniji, upisan je na UNESCO-a popis mjesta svjetske baštine u Africi 2012. godine[1]

Željezničkim prugama (ONCF) i cestama povezan je s obalnim područjem i zaleđem, a tu je i Međunarodna zračna luka Rabat-Salé.

Kazba Udaja

Povijest[uredi VE | uredi]

Gradska vrata Bab al-Rouah

Rabat su nedaleko od ruševina rimskog naselja Sala Colonia (koju su oko 250. god. Rimljani napustili i prepustili lokalnim vladarima[2]) izgradili kao utvrdu Almohadi (12. stoljeće) u tijeku borbi sa Španjolcima. Treći almohadski sultan, Jakub al-Mansur (oko 1160. - 1199.), preselio je tu svoju prijestolnicu i nazvao je Ribat al-Fath (Pobjednička utvrda), iz tog naziva izvedeno je ime današnjeg grada, Rabat. On je podignuo i veliki zid unutar kojeg se razvilo povijesno središte grada, Kazba Udaja i 1196. god. započeo izgradnju munumentalne džamije, koja je trebala biti najveća na svijetu, ali je nije uspio dovršiti jer je u međuvremenu umro[2], od nje je do danas ostao Hasnov toranj, poludovršeni minaret[3]. Od 13. stoljeća počela je stagnacija Rabata jer je prijestolnica postao grad Fes. Nakon 1609. godine ujedinjeni gradovi Rabat i Salé, poznati kao Sale Jadida, postali su utočište velikom broju protjeranih andaluzijskih Maura iz Španjolske. Oni su 1627. god. osnovali zajedničku državicu poznatu kao Bou Regreg, koja je postala jedno od najjačih uporišta sjevernoafričkih Berberskih pirata koji su opasno ugrozili plovidbu uz afričku obalu, ali i po Mediteranu.

Sultan Ismail Ibn Šarif pokušao je 1672. god. smanjiti njihovu dobit visokim porezima i tako ograničiti njihovu aktivnost, ali je tek odlučna akcija europskih pomorskih zemalja 1768. god. urodila plodom, tako da je ona gotovo prestala pred kraj 18. stoljeća. Piratska država Bou Regreg se raspala 1818. god., a Rabat je postao ponovno centar piratstva, zbog čega ga je 1829. bombardirala austrijska mornarica. [3]

Godine 1911. okupirali su ga Francuzi pa je od 1912. sjedište francuske kolonijalne uprave (Francuski protektorat Maroko). Po nalogu francuskog guvernera, generala Louisa Huberta Lyauteya, počeo se graditi novi dio Rabata za administaciju, Ville Nouvelle, u stilu francuskih gradova, koji je i danas centar grada[3].

Tridesetih godina 20. stoljeća žarište je otpora marokanskog naroda kolonijalizmu. Cilj je savezničke invazije u studenome 1942. god. Nakon rata američko ratno zrakoplovstvo preuzelo je bivšu francusku zrakoplovnu bazu Rabat - Salé, koja je bila posebno važna kao odskočna daska strateških bombardera Boeing B-47 Stratojet.

Godine 1956. postaje glavnim gradom neovisnog Maroka[3]. Nakon što je upotrijebljena za intervenciju u Libanonu 1958. god., Marokanci su zatražili da Amerikanci napuste bazu Rabat-Salé. Oni su je napustili 1960. god. preselivši strateške bombardere u Španjolsku.

Znamenitosti[uredi VE | uredi]

Rabat, moderna prijestolnica i povijesni grad

Flag of UNESCO.svg Svjetska baštinaUNESCO
Rabat, moderna prijestolnica i povijesni grad
Flag of Morocco.svg Maroko
Godina uvrštenja: 2012. (36. zasjedanje)
Vrsta: Kulturno dobro
Mjerilo: ii, iv
Ugroženost: -
Poveznica: http://whc.unesco.org/en/list/1401 UNESCO

Stari grad Rabat, opasan zidinama, leži uz morsku obalu, a unutar njegovih zidina nalazi se Medina (povijesno muslimansko središte grada) i Millah (židovski kvart). Na sjevernoj litici iznad rijeke Bou Regreg nalazi se utvrda Kazba Udaja iz 17. st., s impresivnim almohadskim vratima iz 12. st. kroz koja su ulazi u andaluzijski vrt i susjednu medresu u kojoj je danas Muzej umjetnosti Maroka. Jugoistočno od starog grada je velik broj važnih povijesnih spomenika, među kojima je i Hasanov toranj s temeljima nedovršene džamije, preko puta se nalazi Mauzolej prvog kralja neovisnog Maroka, Muhameda V.[2]

Jugozapadno od starog grada nalaze se Arheološki muzej i gradska vrata Bab al-Rouah iz almohadskih vremena. Moderni (francuski) dio Rabata, Ville Nouvelle, djelomično je izgrađen unutar gradskih zidina, uključujući Kraljevsku palaču iz 1950. god., Sveučilište Muhameda V. (osnovano 1957.), Nacionalnu knjižnicu i brojne upravne zgrade, nalazi se na južnom ulazu u grad[2].

Rabat je i grad brojnih ambasada i međunarodnih organizacija, prošaran raskošnim parkovima.

Slavni stanovnici[uredi VE | uredi]

Gradovi prijatelji[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Rabat
  1. UNESCO 29. lipnja 2012. (engl.) Preuzeto 13. srpnja 2011.
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 Rabat (engleski). Encyclopædia Britannica. pristupljeno 29. 01. 2012
  3. 3,0 3,1 3,2 3,3 Rabat - History (engleski). Africa Travelling. pristupljeno 29. 01. 2012
  • Michael Dumper i Bruce E. Stanley, Cities of the Middle East and North Africa: A Historical Encyclopedia, Santa Barbara, 2007. ISBN 1576079198

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]


Africa just continent.svg Nedovršeni članak Rabat koji govori o gradu u Africi treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.