Regije Hrvatske
 |
Ovaj članak ili odlomak mogao bi sadržavati originalne ideje ili plodove originalnog istraživačkog rada, što bitno umanjuje njegovu nepristranost. (Rasprava) Vidi: Wikipedija:Bez vlastitog istraživanja |
 |
Ovaj članak ili dio članka nije pokriven izvorima. Pomozite Wikipediji navođenjem odgovarajućih knjiga, članaka u časopisima ili internetskih stranica. |
██ Istočna Hrvatska
██ Sjeverna Hrvatska obala
██ Južna Hrvatska/Južna Hrvatska obala
Republika Hrvatska može se na nekoliko načina podijeliti na regije. One nemaju administrativnu potporu jer je Hrvatska podijeljena na županije, a svaka se regija obično sastoji od nekoliko županija
Povijesne regije[uredi | uredi kôd]
| Grb | Ime | Mjesto | Opis |
|---|---|---|---|
|
Središnja Hrvatska | 
|
Središnji dio Republike Hrvatske. Najveći grad je Zagreb, glavni grad Hrvatske. |
|
Dalmacija | 
|
Južni i glavni dio hrvatske obale. Najveći grad je Split. |
|
Slavonija | 
|
Istočni dio Hrvatske. Najveći grad je Osijek. |
|
Istra | 
|
Hrvatski dio istarskog poluotoka. Pula je najveći grad u hrvatskom dijelu Istre. |
Regije s centralnim gradovima[uredi | uredi kôd]
Kontinentalna Hrvatska (regije EU NUTS 2;[1] 2,9 milijuna stanovnika)
Regionalni kompleksi od 150 000 do 800 000 stanovnika
- Zagrebačka regija
- Varaždinska regija
- Osječka regija
- Slavonskobrodski kraj
- Karlovačko-sisačka regija
- Bjelovarsko-virovitička regija
- Vukovarsko-vinkovačka regija
Jadranska Hrvatska (regije EU NUTS 2;[1] 1,4 milijuna stanovnika)
Regionalni kompleksi od 150 000 do 800 000 stanovnika:
- Riječka regija
- Zadarska regija
- Splitska regija
- Pulska regija
Regije s narodnim govorom (povijesno-geografske regije i subregije u Hrvatskoj)[uredi | uredi kôd]
- Banovina
- Bilogora
- Dalmacija
- Dalmatinska zagora
- Dubrovačka regija (iako o pripadnosti ove regije Dalmaciji postoje suprotstavljena mišljenja) [2]
- Sjeverno dalmatinsko primorje
- Srednje dalmatinsko primorje
- Gorski kotar
- Istra
- Kordun
- Lika
- Međimurje
- Moslavina
- Podravina
- Pokuplje
- Posavina
- Prigorje
- Primorje
- Slavonija i Baranja
- Turopolje
- Varaždinština
- Zagorje
- Zagreb
- Žumberak
Urbane regije[uredi | uredi kôd]
Urbano-geografski sklopovi gradova, predgrađa i okolice s više od 50 000 stanovnika:
- Zagrebačka urbana regija (1 100 000 stanovnika)
- Osječka urbana regija (130 000 stanovnika)
- Rijeka urbana regija (220 000)
- Zadarska urbana regija (125 000)
- Splitska urbana regija (260 000)
- Slavonskobrodska urbana regija (100 000)
- Varaždinsko-čakovečka urbana regija (100 000)
- Karlovačka urbana regija (80 000)
- Vukovarsko-vinkovačka urbana regija (80 000)
- Pulska urbana regija (80 000)
- Sisačko-petrinjska urbana regija (70 000)
- Šibenska urbana regija (55 000)
- Dubrovačka urbana regija (50 000)
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ a b Magaš, Damir. Srpanj 2015. Nodal-functional (gravitational) regionalisation of Croatia. Geography of Croatia. University of Zadar
- ↑ Jesu li Dubrovčani i Dalmatinci?. Dnevnik.hr. Pristupljeno 29. travnja 2023. line feed character u
|title=na mjestu 5 (pomoć);|url-status=deadzahtijeva|archive-url=(pomoć)
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
- Gdje nas je premalo, a gdje previše: razmještaj stanovništva Hrvatske | Geografija.hr. web.archive.org. 5. kolovoza 2012. Inačica izvorne stranice arhivirana 5. kolovoza 2012. Pristupljeno 26. ožujka 2023.CS1 održavanje: bot: nepoznat status originalnog URL-a (link)
- Magaš, Damir. Veljača 2017. Main Croatian Urban Centres in the European NUTS Regionalisation Context. 10 Years of EU Eastern Enlargement. Österreichischen Akademie der Wissenschaften
- Magaš, Damir. Srpanj 2015. Nodal-functional (gravitational) regionalisation of Croatia. Geography of Croatia. University of Zadar