Dalmatinska zagora
Izvor: Wikipedija
 |
Predloženo je da se ovaj tekst uklopi u članak Zagora. (Rasprava) |
Dalmatinska zagora je uobičajeni noviji naziv za zemljopisni prostor koji se nalazi su gorskom zaleđu južnih hrvatskih gradova Šibenika, Trogira, Kaštela, Solina, Splita, Omiša i Makarske. Rasprostire se od Drniške krajine na zapadu do Vrgoračke krajine na istoku (uključujući istu). Međa Zagore prati povijesnu među Hrvatske i BiH, odnosno, dviju Dalmacijâ: mletačke (Dalmacija) i turske (Hercegovina).
Naziv je kreiran nakon Drugog svjetskog rata, u vrijeme Titove Jugoslavije. Dotada se u medijima spominjao samo oblik "Zagora" (postojala je i udruga Hrvatska zagorska zajednica).
Sadržaj |
[uredi] Zemljopis
U Zagori se nalaze najviše planine Hrvatske - Dinara ( 1831m n/v ), Kamešnica ( 1809m n/v ), Biokovo ( 1762m n/v ), Svilaja ( 1508m n/v ), Mosor i dr.
[uredi] Klima
Prevladava kontinentska klima sa oštrim i vrlo hladnim zimama te vrućim ljetima sa čestim lokalnim pljuskovima. Zimske jutarnje temperature spuštaju se ispod -10 stupnjeva, dok su dnevne od 3-6. Ljetne temperature su iznad 35 stupnjeva. Padaline su često obilne. Zimi je to najčešće snijeg, a ljeti su pljuskovi kiše. Na Dinari, Kamešnici i Biokovu zimi visina sniježnog pokrivača je viša od 3 metra.
[uredi] Stanovništvo
Karakterizira je specifičan govor (štokavica-ikavski), koji je nazočan i u susjednoj BiH, mnogo nepovoljnog zemljišta (krša) te konzervativni pogledi na svijet.
Dobar dio današnjeg stanovništva Splita su podrijetlom iz Dalmatinske zagore koji su se užurbano naseljavali zadnjih 30-ak godina. Autohtono stanovništvo je isključivo hrvatske nacionalnosti. Danas pored većinskog hrvatskog, postoji na rubnim sjevernim krajevima nešto Srba, podrijetlom pravoslavnih Vlaha doseljenih za vrijeme turske vlasti.
[uredi] Kultura
Od većih događanja u Dalmatinskoj zagori tu su: sinjska Alka, proslava i hodočašće Velikoj Gospi u Sinju i Zelenoj katedrali u Prološcu, Sajam pršuta u Sinju, Glumci u Zagvozdu, te brojne športsko-kulturno-zabavno-gastronomske manifestacije (seoski športovi: borbe bikova (npr. Bikijada u Radošiću), potezanje konopa, trke magaradi, potezanje klipa...) diljem zagorskih mjesta, koje su se posebice raširile u 21. stoljeću.
Unovije se vrijeme ovaj kraj počeo brže razvijati izgradnjom autoceste Zagreb-Split.
