Turopolje

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Turopolje. Za gradsko naselje Velike Gorice, pogledajte Turopolje (Velika Gorica).

Turopolje je kulturno-povijesna mikroregija u Središnjoj Hrvatskoj. Turopolje se nalazi južno od Zagreba, omeđeno desnom obalom Save na sjeveroistoku, i Vukomeričkim goricama na jugozapadu.

Nekad se općina Turopolje zvala i "Zagrebačko polje" [1]. Turopolje nosi ime po turu, vrsti divljeg goveda.

Zemljopisni položaj[uredi VE | uredi]

Zemljopisno u najužem smislu Turopolje se odnosi na ravnicu koja se pruža na aluvijalnoj ploči dugoj 45, a širokoj do 23 km, koje zauzima područje od oko 600 km2, s prosječnom visinom od 110 metara nadmorske visine. Turopoljska aluvijalna ploča nalazi se između Posavine (močvarnije nizine uz rijeku Savu) na sjeveru i Vukomeričke gorice ( niskog uravnjenog gorja)na jugu. Kroz Turopoljsku nizinu teče rijeka Odra s pritokom Lomnicom.

Grb Plemenite općine turopoljske

U nešto širem smislu u Turopolje se ubraja prostor nekadašnje općine Velika Gorica koji obuhvaća Turopoljsku Posavinu, Turopoljsku ravnicu, srednji dio Vukomeričkih gorica sve do srednjeg Pokuplja.

U najširem smislu od davnine Turopoljem se naziva širi prostor koji je omeđen sa prirodnim međama a proteže se između rijeke Save na sjeveru, rijeke Kupe na jugu, Žumberačke gore na zapadu i djela grada Siska koji se nalazi u međuriječju Save i Kupe na istoku.

Najveće je naselje grad Velika Gorica, koje se pod imenom Gorica prvi put spominje 1228. godine. Druga važnija naselja su:Mraclin (mlađe kameno doba), Velika Mlaka, Staro Čiče (brončano doba), Šćitarjevo (rimsko doba), Gornji Hruševec (rimsko doba), Lukavec (15. st.), Lekenik, Vukojevac, Peščenica (Turopolje), Buševec,Turopolje (Velika Gorica),Kuče, Ogulinec, Kravarsko, Vukovina, Pokupsko, Poljana Lekenička, Brežani Lekenički, Bukevje, Roženica, Gornji Vukojevac, Donji Vukojevac i Hrašće.

Povijest[uredi VE | uredi]

Ime Turopolje nastalo je po vrsti europskog bizona (govedu tur) koje je obitavalo u Turopoljskim šumama hraneći se visokom travom i raznim drugim biljem. Posljednji primjerak te životinje zabilježen je oko 1800-te godine.

Nekadašnja vijećnica Plemenite općine turopoljske, danas Muzej Turopolja

Prvotno prostor Turopolja nastao je kao Turopoljski Arhiđakonat (kasnije "Plemenita općina Turopolje") protežući se od Samoborsko-Okićkog posjeda na zapadu pa sve do Lekenika gdje je graničilo sa Kaptolskim-Sisačkim posjedom na istoku, na sjeveru od Svete Klare i rijeke Save graničeći sa posjedima Gradeca i Zagrebačkog Kaptola pa sve do Gornjeg Hruševca na jugu u Vukomeričkim goricama gdje je Turopolje graničilo sa posjedom Topuske opatije.

Grb Plemenite općine turopoljske na Muzeju Turopolja

Unutar ovih granica živjelo je slobodno stanovništvo koje je bilo udruženo u obiteljske zadruge i posjedovalo je svoju vlastitu zemlju te nije bilo podložno velikašima niti bilo kakvom kmetskom odnosu.

Zbog povlastica koje je stanovnicima Turopolja dao hrvatsko-ugarski kralj Bela IV., Turopoljci su zadržali slobodu i postali Plemići jednoselci (sami svoji gospodari) i nikada nisu postali ničiji kmetovi. Oduvjek su Turopoljci zbog sačuvane slobode i samostalnosti bili slobodoumni i ponosni ljudi što je na zanimljiv način opisao poznati hrvatski književnik i novelist Slavko Kolar u svojim novelama "Breza" i "Svoga tela gospodar" opisujući život Turopoljskog sela Gornji Hruševec. Nakon drugog svjetskog rata ukinuta je "Plemenita općina Turopolje" i nastala je nova općina pod imenom Velika Gorica kao nasljednica nekadašnje općine.

U devedesetim godinama prošloga stoljeća općina Velika Gorica raspala se na Grad Veliku Goricu, općinu Kravarsko, općinu Pokupsko i općinu Orle kao pravne sljednice nekadašnje Plemenite općine Turopoljske.

Znamenitosti[uredi VE | uredi]

Drvene crkve i kapele[uredi VE | uredi]

Drvena kapela sv. Barbare u Velikoj Mlaki

Drvene kurije[uredi VE | uredi]

Župna crkva sv. Tri kralja u Donjoj Lomnici

Ostale znamenitosti[uredi VE | uredi]

Crkva sv. Vida u Mraclinu


Stanovništvo Turopolja[uredi VE | uredi]

  • Turopolje je izrazito gusto naseljen kraj Hrvatske. Nekadašnja općina Velika Gorica djeli se na

Gradsko područje Velika Gorica, općinu Orle, općinu Kravarsko i općinu Pokupsko a zajedno broje više od sedamdeset tisuća stanovnika.

  • Nacionalni sastav je homogen, gotovo isključivo Hrvatsko stanovništvo sa vrlo niskim postotkom nacionalnih manjina.

Ekologija Turopolja[uredi VE | uredi]

O izuzetnoj raznovrsnosti biljnog i životinjskog svijeta Turopolja najbolje govori regionalni popis zaštićenih i ugorženih vrsta u nastavku. Veliki dio stanoviništva svojim potpisom peticije skrenuo je paznju na devastaciju naselja i okoliša koju će prouzročiti otvaranje još jednog prometnog koridora u uskom pojasu Turopolja. Stanovništvo i večina stručne javnosti zalažu se za promjenu trase i korištenje prostora uz već postojeći željeznički koridor kako bi se izbjeglo dodatno opterečivanje ekosistema u Turopolju.

Biljke:

Fritillaria meleagris, Anacamptis pyramidalis.


Leptiri (Lepidoptera):

Iphiclides podalirius - prugasto jedarce, Papilio machaon - lastin rep, Apatura iris - velika modra preljevica, Apatura ilia - mala modra preljevica.


Vodozemci (Amphibia):

Salamandra salamandra - pjegavi daždevnjak, Triturus vulgaris - mali vodenjak, Triturus alpestris - planinski vodenjak, Triturus carnifex - veliki vodenjak, Bombina bombina - crveni mukač, Bombina variegata - žuti mukač, Bufo bufo - smeđa krastača, Hyla arborea - obična gatalinka, Rana arvalis - močvarna smeđa žaba, Rana dalmatina - šumska smeđa žaba, Rana temporaria - livadna smeđa žaba.


Gmazovi (Reptilia):

Emys orbicularis - barska kornjača, Lacerta agilis - livadna gušterica, Anguis fragilis - sljepić, Natrix natrix - bjelouška, Coronellaaustriaca - smukulja, Elaphe longissima - eskulapova zmija.

Ptice (Aves):

Tachybaptus ruficollis - mali gnjurac, Ardea cinerea - siva čaplja, Ciconia nigra - crna roda, Ciconia ciconia - roda, Circus aeruginosus - eja močvarica, Accipiter gentilis - jastreb, Accipiter nisus - kobac, Buteo buteo - škanjac, Aquila pomarina - orao kliktaš, Falco tinnunculus - vjetruša, Porzana porzana - riđa štijoka, Crex crex - prdavac, Cuculus canorus - kukavica, Tyto alba - kukuvija, Strix aluco - šumska sova, Strix uralensis - planinska sova, Strix otus - mala ušara, Picoides major - veliki djetlić, Picoides medius - crvenoglavi djetlić, Picoides minor - mali djetlić, Hirundo rustica - lastavica, Anthus trivialis - prugasta trepetljika, Motacilla cinerea - gorska pastirica, Turdus merula - kos, Turdus pilaris - drozd bravenjak, Muscicapa striata - muharica, Lanius collurio - rusi svračak, Fringilla coelebs - zeba, Fringilla montifringilla - sjeverna zeba, Pyrrhula pyrrhula - zimovka, ... (ukupan popis zaštićenih ptica broji 123. vrste).

Sisavci (Mammalia):

Crocidura leucodon - dvobojna rovka, Neomys anomalus - močvarna rovka, Neomys fodiens - vodena rovka, Sorex araneus - šumska rovka, Sorex minutus - mala rovka, Rhinolophus ferrumequinum - veliki potkovnjak, Nyctalus noctula - rani večernjak, Plecotus auritus - smeđi dugouhi šišmis, Pipistrellus pipistrellus - patuljasti šišmis, Pipistrellus nathusii - mali šumski šišmis, Myotis daubentoni - riječni šišmis, Myotis mystacinus - brkati šišmis, Myotis emarginatus - riđi šišmis, Myotis blythii - oštrouhi šišmis, Myotis myotis - veliki šišmis, Eptesicus serotinus - kasni nočnjak, Muscardinus avellanarius - puh lješnikar, Microtus (multiplex) liechtensteini - istočnoalpski voluharić, Castor fiber - dabar, Lutra lutra - vidra, Mustela nivalis - lasica, Mustela erminea - zerdav, Mustela putorius - tvor, Martes foina - kuna bjelica, Meles meles - jazavac, Capreolus capreolus - srna, Cervus elaphus - jelen, Sus scrofa - divlja svinja, Lepus europaeus - europski zec, Vulpes vulpes - lisica.

Popis ugroženih biljnih i životinjskih vsta

Biljke:

Vinca minor - mali zimzelen (pavenka), Leucoium vernum - drijemovac, Fritillaria meleagris - kockavica, Orchis coriophora - vonjavi kaćun, Orchis morio - obični kaćun, Orchis tridentata - mali kaćun (trozubi), Marsilea quadrifolia - četverolisna raznorotka, Butomus umbellatus - vodoljub.

Leptiri:

Lycaena dispar - kiseličin crvenko, Zerynthia polyxena - uskrsni leptir.

Gmazovi:

Elaphe longissima - eskulapova zmija, Emys orbicularis - barska kornjača.

Ptice:

Aquila pomarina - orao kliktaš, Ciconia nigra - crna roda, Actitis hypoleuca - mala prutka, Anas querquedula - patka pupčanica, Alcedo atthis - vodomar, Porzana porzana - riđa štijoka, Crex crex - prdavac, Strix uralensis - planinska sova, Picus canus - siva žuna, Pandion haliaetus - bukoč, Ixobrychus minutus - čapljica voljak, Nycticorax nycticorax - gak, Accipiter gentilis - jastreb, Picoides medius - crvenoglavi djetlić, Picoides minor - mali djetlić.

Sisavci:

Castor fiber - dabar, Lutra lutra - vidra, Myotis emarginatus - riđi šišmis, Microtus (multiplex) liechtensteini - istočnoalpska voluharica, Rhinolophus ferrumequinum - veliki potkovnjak, Lepus eruopaeus - europski zec.

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Povijest plemenite općine Turopolja nekoć zvane Zagrebacko polje”. Emilij Laszowski, Zagreb, Tiskom Antuna Sholza, 1910.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]