Tur

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Tur
Crtež izumrlog europskog goveda Tura iz 19. st.
Crtež izumrlog europskog goveda Tura iz 19. st.
Status zaštite

Status iucn2.3 EX.svg

Status zaštite: Izumrli (1627)[1]

Sistematika
Carstvo: Animalia
Koljeno: Chordata
Razred: Mammalia
Red: Artiodactyla
Porodica: Bovidae
Potporodica: Bovinae
Rod: Bos
Ludwig Heinrich Bojanus, 1827.
Vrsta: B. primigenius
Dvojno ime
Bos primigenius
Raspon
Rasprostranjenost Tura (na osnovu istraživanja Cis Van Vuuresa)

Rasprostranjenost Tura (na osnovu istraživanja Cis Van Vuuresa)

Tur (taksonomski i latinski: Bos primigenius) izumrla je vrsta iz roda divljeg goveda, koje je živjelo u Europi, Aziji i Sjevernoj Africi, predak današnjeg domaćeg goveda. Posljednji europski primjerak živio je do 1627.

Njegovo izvorno taksonomsko ime Bos primigenius, prevedeno je na latinski iz njemačkih termina Auerochse (prvobitno govedo) i Urochs (pragovedo), donedavno se smatrala netočnim, već se predlagalo isto ime kao i za domaće govedo - Bos taurus. Međutim Međunarodna komisija za Zoološke nomenklature, odlučila je 2003. zadržati 17 starih imena, [2]između ostalog i Bos primigenius za divlje govedo, a za njegovu podvrstu domaće govedo i njegove podvrste treba koristiti taksonomsko ime B. primigenius taurus, jer se smatra zasebnom vrstom. Tur je od prapovijesti bio značajna životinja za opstanak ljudi, tako da na njegove crteže i opise nailazimo od prapovijesnih špilja, do spisa Komentari o Galskom ratu (Commentarii de bello Gallico) Julija Cezara. Njegov lik postao je simbol mnogih europskih država i gradova; Alba-Iulia, Kaunasa, Rumunjske, Moldove, Turka, pokrajine Mecklenburg, i švicarskog kantona Uri (koji je dobio i ime po njemu).

Ilustracija Tura u knjizi Sigismunda von Herbersteina iz 1556. s latinskim tekstom Urus sum, polonis Tur, germanis Aurox: ignari Bisontis nomen dederant

Izgled i građa[uredi VE | uredi]

Tur je bilo nešto većih dimenzija nego današnje domaće govedo koje poznajemo. Bio je visok 160 -180 cm (mužjaci), i oko 150 cm ženke, dug oko 2,8 m bez repa, koji je imao 0,8 m. Raspored zubi (kao i kod drugih vrsta iz potporodice goveda) bio je:

0.0.3.3
3.1.3.3

Turevi su imali istaknute spolne razlike, osim osnovnih bioloških razlika u građi spolnih organa, razlikovali su se po boji i po veličini. Ženke su bile kraće i niže (nešto nižeg hrbata) od mužjaka. Mužjaci su bili crnosmeđi, a ženke crvenkastosmeđe, i jedni i drugi imali su svijetle (skoro bijele) rogove sa crnim vrhovima.

Način života[uredi VE | uredi]

Tur se brani od napada vukova

Turevi su bili rasprostranjeni u skoro cijeloj Europi. Njihovo stanište bile su uglavnom stepe, tajge, vlažne močvarne šume i riječne doline. Ova goveda su živjela u krdima, osim ponekog starijeg bika, koji su živjeli sami, da bi se u vrijeme parenja pridružili krdima. U krdu, koje je brojalo nekoliko desetina jedinka, postojao je dominantni mužjak, pa je za vrijeme parenja dolazilo do borbi oko ženke. Parenje se odvijalo krajem ljeta, a telad su dolazila na svijet krajem proljeća. Tur se najviše hranio travom, ali i voćem, lišćem i mekšim grančicama. Za razliku od većine današnjih vrsta goveda koji su u pravilu dnevne životinje, tur je bio aktivan u sumrak i noću [nedostaje izvor].

Porijeklo i izumiranje[uredi VE | uredi]

Prema istraživanju Paleontološkog muzeja sveučilišta u Oslu, prvi primjerci ove vrste pojavili su se na prostoru današnje Indije prije oko dva milijuna godina pr. Kr., odakle su migrirali na Srednji Istok i druge dijelove Azije. Do Europe su stigli oko 250 000 godine.[3] Donedavno se smatralo da je tur bio različit od europskog domaćeg goveda (Bos taurus), ali novija taksonomija je odbacila tu razliku.

Podvrste[uredi VE | uredi]

Na svijetu su postojale tri podvrste Tura koji su živjeli na različitim teritorijima:

Trag postojanja ove vrste goveda sačuvao se u Hrvatskoj u toponimima (mjestopisima): najpoznatije je Turopolje (u novije se vrijeme osporava to podrijetlo[4]). Grad Velika Gorica u svom grbu ima ovo govedo.[5]

Pretpovijesni crtež Tura iz pećine Lascaux

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. A. Tikhonov. Bos primigenius (engleski). International Union for Conservation of Nature and Natural Resources. pristupljeno 16. listopada 2011
  2. ICZN, Biodiversity Studies
  3. Paleontologisk Museum Oslo
  4. Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, sv.25 br.1 lipanj 1999. Danijel Alerić: Problem imena predjela Turopolja
  5. TZ Velike Gorice
  6. In the Light of Evolution III: Two Centuries of Darwin (2009), str. 96, National Academies Press

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Tur