Velebit
Izvor: Wikipedija
 |
|
Velebit ili velebitski masiv je najduža (145 km) planina u Hrvatskoj, širine od 10 do 30 km. Površina mu je oko 2200 km2, a najviši vrh Vaganski vrh (1.757 m/nv). Pripada Dinarskom gorju.
Pruža se uzduž Velebitskog kanala, dijela Jadranskog mora, od prijevoja Vratnik iznad Senja na sjeverozapadu do kanjona rijeke Zrmanje na jugoistoku. S kopnene strane ga okružuju Gacko, Ličko i Gračačko polje s rijekama Gacka, Lika i Otuča.
U literaturi je uobičajeno da se Velebit dijeli na:
- Sjeverni Velebit, započinje na prijevoju Vratnik i završava na prijevoju iznad primorskog naselja Jablanac. Dužine je oko 30 km, a najveće širine do 30 km.
- Srednji Velebit, završava na prijevoju Baške Oštarije preko kojeg vodi cesta Karlobag – Gospić. Dužine je oko 24 km, a najveće širine do 20 km.
- Južni Velebit, završava na prijevoju Mali Alan, na staroj cesti koja spaja Obrovac i Lovinac. Dužine je oko 46 km, a najmanje širine oko 10 km.
- Jugoistočni Velebit, započinje na istom prijevoju, a završava uz kanjon rijeke Zrmanje. Dužine je oko 40 km.
Takva podjela se zasniva na zemljopisnim, morfološkim, reljefnim i biološkim posebnostima pojedinih velebitskih dijelova. Crte podjele idu duž prijevoja, preko kojih ceste spajaju unutrašnjost s priobaljem.
Cijelo područje planine zaštićeno je kao park prirode, a Sjeverni Velebit i Paklenica su proglašeni nacionalnim parkovima. Unutar NP Sjeverni Velebit nalazi se i posebno zaštićeni strogi rezervat Hajdučki i Rožanski kukovi.
Najpoznatija biljna endemska vrsta je velebitska degenija (Degenia velebitica) iz porodice krstašica, prikazana na naličju kovanice od 50 lipa (prvi ju je opisao i klasificirao botaničar Arpad Degen te je i po njemu dobila ime). Na Velebitu se nalaze i najdublji speleološki objekti u Hrvatskoj: trodijelna "Lukina jama" duboka je 1.392 m (od visine 1.436 m do dubine od 81 m n/m), a "Slovačka jama" 1.320 m.
Za planinare je na Velebitu uređeno mnogo markiranih staza i puteva, koji uzdužno i poprečno povezuju okolna mjesta i planinarske domove na planini. Po svojoj posebnosti, uređenosti i posjećenosti nužno je spomenuti Premužićevu stazu koja je građena između dva svjetska rata, a povezuje Planinarski dom Zavižan, preko Velikog Alana s Oštarijskim vratima; tj. prolazi uzdužno Sjevernim i Srednjim Velebitom.
Velebit je zbog svoje veličanstvenosti jedan od hrvatskih narodnih simbola; pojavljuje se u domoljubnoj pjesmi "Vila Velebita".
Planina predstavlja značajnu prepreku u komunikaciji sjeverne i južne Hrvatske. Uz Vratnik (698 m), najvažniji prijevoji preko kojih su sagrađene ceste su Oštarijska vrata (928 m) između Gospića i Karlobaga i Prezid (766 m) između Gračaca i Obrovca. Suvremena cestovna veza kroz Velebit ostvarena je tek 2003. otvaranjem tunela Sveti Rok. Uz obalu podno Velebita prolazi Jadranska magistrala koja je na tom dijelu poznata po velikom broju zavoja i čestom zatvaranju zbog bure tijekom zime.
Sadržaj |
[uredi] Vrhovi Velebita
- Vučjak - 1.644 m
- Veliki Zavižan - 1.676 m
- Mali Rajinac - 1.699 m
- Gromovača - 1.676 m
- Crikvena - 1.641 m
- Veliki Kozjak - 1.629 m
- Zečjak - 1.622 m
- Šatorina -1.624 m
- Bačić kuk - 1.304 m
- Kiza - 1.214 m
- Veliki Sadikovac - 1.286 m
- Visočica - 1.619 m
- Badanj - 1.638 m
- Vaganski vrh - 1.757 m
- Sveto brdo - 1.752 m
[uredi] Poveznice
- Hrvatske planine
- Nacionalni park
- Hrvatski nacionalni parkovi i parkovi prirode
- Nacionalni park Sjeverni Velebit
- Premužićeva staza
- Park prirode Velebit
[uredi] Nastanak
Kao i Alpe, Pirineji i ostale Hrvatske planine Velebit je nastao guranjem Afrike Europu 1 cm godišnje. Tako se može kazati da sve ove nabroje planine su mlade.
