Gračac

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Gračac. Za druga značenja, pogledajte Gračac (razdvojba).
Gračac
Gračac (grb).gif
Gračac na karti Hrvatska
Gračac
Gračac
Gračac na karti Hrvatske
Koordinate: 44°18′N 15°51′E / 44.30°N 15.85°E / 44.30; 15.85
Županija Zadarska
Načelnik općine Nataša Turbić (HDZ)
Stanovništvo (2011.) 4.690
Poštanski broj 23440 Gračac
Gračac 2009.jpg
Gračac na karti Zadarska županija
Gračac
Gračac
Gračac na karti Zadarske županije
Koordinate: 44°18′N 15°51′E / 44.30°N 15.85°E / 44.30; 15.85

Gračac je najveća općina u Hrvatskoj. Nalazi se u Zadarskoj županiji. Po popisu iz 2011. godine u općini Gračac je živjelo 4.690 stanovnika, dok je u samome Gračacu živjelo 3.063 stanovnika.[1]

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Gračac se nalazi u prostranoj udolini u južnoj Lici. Razvio se na raskrižju puteva od Gospića prema Kninu i Krbavi prema Dalmaciji. Od Dalmacije je odijeljen visokim masivom Velebita, preko čijeg prijevoja Prezida prolazi cesta Gračac-Obrovac. Kroz Gračac prolazi više potoka od kojih jedan prerasta u rječicu Otuču. Općina Gračac s površinom od 957,19[2] km2 najveća je općina u Zadarskoj županiji i čini 26.25% njene površine. Geografske koordinate Gračaca

Udaljenost Gračaca od većih gradova:

Položaj općine Gračac unutar Zadarske županije

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Prema prijašnjem popisu stanovništva iz 1991. godine, velika prijeratna općina Gračac imala je 10.434 stanovnika, a obuhvaćala je osim Gračaca i općinu Lovinac. Etnički sastav je bio sljedeći: Srbi - 8.371 (80,22%), Hrvati - 1.697 (16,26%) i ostali - 366 (3,52%).

Popis 2011.[uredi VE | uredi]

Prema posljednjem službenom popisu stanovništva provedenom 2011. godine[3] općina Gračac ima 4.690 stanovnika, od kojih u samom mjestu Gračacu živi 3.063.

Etnički sastav stanovništva:

Po posljednjem popisu stanovništva iz 2011. godine, općina Gračac imala je 4690 stanovnika, raspoređenih u 39 naselja:

Nacionalni sastav općine Gračac[uredi VE | uredi]

Stanovništvo po nacionalosti
Godina total Hrvati Srbi ostali
1961. 17.586 3.736 (21.24%) 13.670 (77.73%) 180 (1.02%)
1971. 14.819 3.107 (20.97%) 11.318 (76.37%) 394 (2.66%)
1981. 11.863 2.150 (18.12%) 8.578 (72.31%) 1135 (9.57%)
1991. 10.434 1.697 (16.26%) 8.371 (80.22%) 366 (3.51%)
2001. 3.923 2.260 (57.61%) 1.523 (38.82%) 140 (3.57%)
2011. 4.690 2.528 (53.90%) 2.118 (45.16%) 44 (0.94%)

Uprava[uredi VE | uredi]

  • Iz prijeratne općine Gračac izdvojen je Lovinac u samostalnu općinu, dok je Gračacu priključen Srb iz nekadašnje općine Donji Lapac.
  • Prostor općine Gračac djeli se na dva mjesna odbora: Mjesni odbor Gračac (zapad) i mjesni odbor (istok) Srb. Općina Gračac je površinski najveća općina u Hrvatskoj. Načelnica općine je Nataša Turbić (HDZ).

Povijest[uredi VE | uredi]

Na području Gračaca nalazila se srednjovjekovna hrvatska plemenita župa Otuča u kojoj su obitavale plemenite hrvatske obitelji koje su sačuvale slobodu i pravo samouprave. Starohrvatska župa Otuča propala je nakon turske okupacije ovih krajeva. Tragovi srednjovjekovnoga grada na Gradini blizu katoličke crkve čuvaju ostatke sjedišta starohrvatske otučke plemenite župe. Grad se spominje 1302. god. 1509. god. kada je bio u posjedu hrvatskoga plemića Ivana Karlovića, a od 1527. do 1687. bio je pod turskom okupacijom. Tada je propala starohrvatska župa Otuča. Znamenita barokna rimokatolička župna crkva sv. Jurja iz XVIII. st. stradala je u II. svjetskom ratu kada su je oštetili četnici pri napadu na grad, u njoj se nalazi kasnobarokni epitaf hrvatskoga grofa Kneževića iz 1781. Na groblju uz riječicu Otuču nalazi se tri metra visok monolitni križ na grobu Ivana Balenovića slavnog branitelja Gračaca koji je poginuo braneči Gračac od Turaka. Današnje naselje Gračac se jače razvija nakon oslobođenja od Turaka, u razdoblju Hrvatske vojne krajine kao važna obrambena točka prema turskoj Bosni, u to je vrijeme izgrađena nova strateška vojna cesta Gospić-Gračac-Knin 1789. godine. Umjesto nekadašnje srednjovjekovne koja je prolazila kroz Bihać. Prometna važnost Gračaca je još više porasla nakon otvaranja ličke pruge 1925. Osnivanjem udruge "Starohrvatska župa Otuča" ponovno se teži povezati kontinuitet starodrevnih slavnih hrvatskih tradicija Otuče s današnjicom.

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Zadnjih godina bilježi se gospodarski oporavak općine Gračac, osobito se razvija turizam i eko-proizvodnja zdrave hrane.

Poznate osobe[uredi VE | uredi]

Spomenici i znamenitosti[uredi VE | uredi]

  • Cerovačke pećine
  • izvor Zrmanje
  • Ostatci starohrvatske kraljevske utvrde Zvonigrada nad gornjom Zrmanjom.
  • župna crkva Sv. Jurja mučenika u Gračcu (1715.)
  • Starohrvatska gradina "OTUČA" u Gračcu s novim spomenikom palim hrvatskim braniteljima iz "Domovinskog rata"
  • velebni franjevački samostan
  • pravoslavni hram Vaznesenja Gospodnjeg iz 1874. godine, stradao 1941.-1945., srušen do temelja 1954. godine

Cerovačke pećine[uredi VE | uredi]

Cerovačke pećine su najveći spiljski kompleks u Hrvatskoj. Nalaze se četiri kilometra jugozapadno od Gračaca, na sjeverno istočnoj padini velebitskog brda Crnopac (1403 m), u južnom dijelu Parka prirode Velebit.

Opis[uredi VE | uredi]

Otkrivene su prilikom izgradnje Ličke pruge 1924. godine, a otkrio ih je graditelj pruge Nikola Turkalj. Ime su dobile po željezničkoj postaji Cerovac. Ove su pećine jedno od najvećih nalazišta pećinskog medvjeda u Hrvatskoj, a pronađene su fosilne ljudske kosti i brončana sjekira. Ta ljudska kost pripadala je tzv. "lovcu na spiljske medvjede" iz gornjeg pleistocena koji je tu živio otprilike prije 20 tisuća godina. Dužina pećina iznosi 3.800 m, a čitavog sustava 4 kilometra. Gornja pećina duga je 1.295 m, a Donja 2.779 m.[4] Između njih nalazi se znatno manja, Srednja pećina. Prosječna je temperatura u špiljama 11°C. Bogate su špiljskim ukrasima i kraškim pojavama (ponorima i dimnjacima), značajno su paleontološko nalazište špiljskog medvjeda te pretpovijesne keramike (ilirsko - keltska kultura). Kao geomorfološki spomenik prirode, zaštićene su 1961. godine kao "posebni geomorfološki rezervat".


Obrazovanje[uredi VE | uredi]

Kultura[uredi VE | uredi]

U Gračacu djeluje više raznih udruga građana:

  • KUD "Šokadija i prijatelji"
  • Udruga "Starohrvatska župa Otuča"[nedostaje izvor]
  • Hrvatsko kulturno društvo "Napredak"

Šport[uredi VE | uredi]

Nekada je u Gračacu djelovao i nogometni klub Bićo Kesić.

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima, popis 2011.
  2. preglednik.arkod.hr, Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, pristupljeno 14. siječnja 2013.
  3. http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_01/h01_01_01_zup13_1317.html
  4. Cerovačke pećine na www.speleologija.hr

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]


P parthenon.svg Nedovršeni članak Gračac koji govori o općini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

Flag of Croatia.svg Portal Hrvatske – Pristup člancima s tematikom o Hrvatskoj.