Vlak velikih brzina

Izvor: Wikipedija

Vlak velikih brzina je podskup željezničkih vozila, koji se kreću po tračnicama izrađen specifično za prijevoz putnika velikim brzinama.

Sadržaj 1 Brzine 2 Pogon 3 Visoki sigurnosni standardi 4 Vlakovi velikih brzina u Hrvatskoj 5 Najveća brzina u Hrvatskoj 6 Vlakovi velikih brzina u Svijetu 7 Vlak ispod kanala 8 Ostale izvedenice 9 Zemlje koje planiraju veću izgradnju mreže željeznice velikih brzina ili proširenje 10 Unificirani signalni sustav

[uredi] Brzine

Vlak velikih brzina obično vozi preko minimalno 200 km/h u redovitom linijskom prometu na posebno građenoj pruzi prilagođenoj velikim brzinama. Često je to vrlo sofisticiran i računalno nadziran motorni vlak. Ovaj vlak, zbog brzine koje postiže, nije pogodan za kratke relacije, nego na dugima značajno smanjuje brzinu putovanja i izravna je konkurencija avionskom prometu. U novije vrijeme, redovne postignute brzine na novosagrađenim željezničkim pravcima velikih brzina u svijetu iznose čak i iznad 300 km/h. Svjetski rekord je postigao specijalno modificirani francuski TGV V150 (Velocity 150, 150 m/s), koji je uspio voziti brže od 500 km/h.

Postoji tendencija uvođenja novog imena "very high speed" (vrlo visoke brzine) za vlakove, koji mogu postići brzine od minimalno 300 km/h i iznad.

[uredi] Pogon

Vlakovi velikih brzina su obično pogonjeni električnom vučom, rijetko kada na diesel pogon. Vlakovi, koji imaju električnu vuču, mogu imati podršku za više sustava napanja (višesustavni vlakovi) i mogu imati podršku za više sustava signala za male i za velike brzine, ukoliko putuju kroz više zemalja.

[uredi] Visoki sigurnosni standardi

Glavni članak: signalni sustavi

Moraju poštivati vrlo stroge sigurnosne standarde. Pruge kojima prometuju su većim djelom specijalizirane sa signalima, koji obično direktno javljaju strojovođi stanje u kabinu. Neki imaju čak toliko razvijen sustav upravljanja, da ustvari računalo upravlja i samo automatski određuje brzinu, a strojovođa samo nadzire ispravan rad sustava. Ovi vlakovi mogu prometovati i na klasičnim prugama, ali onda moraju poštovati ograničenja brzine i klasičnu signalizaciju.

[uredi] Vlakovi velikih brzina u Hrvatskoj

Hrvatska trenutno nema niti jednu prugu sposobnu podnijeti brzinu od 200 km/h u redovitom prometu. Planirana je izgradnja brze ravničarske pruge Zagreb-Rijeka, koja će djelomično ili u potpunosti u budućnosti zadovoljavati ovaj kriterij. Planirana je moguća maksimalna brzina od 250 km/h u budućnosti. Ovo bi vjerojatno uključivalo i modernizaciju postojeće trase. Međutim, prva faza predviđa maksimalnu brzinu od samo 160 km/h, pa se to ne može smatrati prugom velike brzine.

Pruga od Zagreba kroz Vinkovce do Tovarnika (Hrvatska granica sa Srbijom) je mogući budući kandidat, jer je ona prvotno bila građena za 160 km/h (dvokolosiječno u skoro cijeloj duljini), i poprilično lako ju je malo nadograditi za veće brzine. Pošto je ona dio vrlo važnog paneuropskog koridora X, ova investicija bi bila isplativa i za Hrvatsku i za Europu (tranzitni promet). Ovoj pruzi fali i drugi paralelni kolosijek na dijelu dionice, koji se planira izgraditi, kada se poveća kapacitet prometa.

[uredi] Najveća brzina u Hrvatskoj

Najveća brzina u Hrvatskoj (brzinski rekord Jugoslavije) postignuta ikad je brzina od malo preko 180 km/h na dionici Novska-Nova Gradiška, pri pokusnoj vožnji prototipa električne lokomotive (1 142 001). Iz sigurnosnih razloga, trenutno je najveća moguća brzina u RH ograničena na 160 km/h.

[uredi] Vlakovi velikih brzina u Svijetu

U svijetu postoji nekoliko sustava vlakova velikih brzina. Zemlje predvodnice, koje imaju ove sustave:

• Francuska (TGV sustav)
• Japan (Shinkansen sustav)
• Njemačka (ICE ekspresni vlakovi)
• Španjolska (AVE sustav)
• Velika Britanija (HST)
• SAD (Acela)

Značajne su i:

• Italija (Pendolino)
• Švicarska (Cisalpino)

[uredi] Vlak ispod kanala

Eurostar je izvedba TGV vlaka, koja putuje ispod Engleskog kanala i spaja Francusku i Veliku Britaniju. Njegova posebnost je, jer ima dva sustava napajanja (zračni vod i treća šinja), zbog različitih sustava električnog napajanja u te dvije zemlje. Također, građen je simetrično. U slučaju požara ili druge nužde, moguće ga je rastaviti u dvije potpuno identične polovice koja je svaka sposobna samostalno voziti.

[uredi] Ostale izvedenice

Thalys - TGV kroz nekoliko zemalja

[uredi] Zemlje koje planiraju veću izgradnju mreže željeznice velikih brzina ili proširenje

• Japan
• Kina
• ostale Azijske zemlje sa potencijalno velikim relacijama i velikim brojem putnika

[uredi] Unificirani signalni sustav

U početku su sve zemlje, koje su originalno izučavale efekte velikih brzina na željeznici (Japan, Francuska i Njemačka (Kasnije im se pridružila Španjolska, Velika Britanija i Italija)) stvorile svoje nacionalne signalne sustave. Ovi sustavi su nekompatibilni. Stoga je odlučeno, kako će se s vremenom uvoditi unificirani Europski sustav signalizacije. Nakon niza pregovora, stvoren je standard ETCS (European Train Control System). Također, kako bi se poboljšala sigurnost na željeznici, dogovoren je i standard Global System for Mobile Communications - Railway(GSM-R), koji je baziran na sustavu GSM.