Nova Gradiška

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Nova Gradiška
Nova Gradiška (grb).gif
Nova Gradiška iz zraka
Nova Gradiška iz zraka
Država Flag of Croatia.svg Hrvatska
Županija Brodsko-posavska
Stanovništvo (2001.)
 - ukupno 15.833 stan.
Gradonačelnik Željko Bigović (HDZ)
Poštanski broj 35400
Zemljovid
Nova Gradiška na karti Hrvatska
Nova Gradiška
Nova Gradiška
Nova Gradiška na zemljovidu Hrvatske
Koordinate: 45°16′N 17°23′E / 45.26°N 17.38°E / 45.26; 17.38
Crkva Bezgriješnog začeća Blažene Djevice Marije

Nova Gradiška je grad u Hrvatskoj u Brodsko-posavskoj županiji.

Gradska naselja[uredi VE | uredi]

Novoj Gradiški teritorijalno pripadaju 4 naselja (stanje 2006.), to su: Kovačevac, Nova Gradiška, Ljupina i Prvča.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Nova Gradiška je smještena u jugozapadnom dijelu istočne Hrvatske,drugi je grad po veličini u Brodsko-posavskoj županiji, nalazi se uz vrlo važne prometnice: autocesta Zagreb - Slavonski Brod - Beograd, željeznička pruga Zagreb - Vinkovci, u dodiru je i sa starom krajiškom cestom ("Starom cestom"), a kroz grad prolazi i državna cesta prema Požegi i Našicama.

Geografska širina: 45°16´15˝
Geografska dužina: 17°22´41˝
Nadmorska visina: 129 metara
Površina: 49,58 km2
Srednja godišnja temperatura: 11,2°C

Klima[uredi VE | uredi]

Novogradiški kraj resi umjerena kontinentalna klima, koja je značajno modificirana utjecajima gorskog masiva Psunja, pa donekle i Babje gore. Hod temperatura, padalina, kao i drugih elemenata vremena (insolacija, magle, mrazevi, ruža vjetrova) ukazuje na kontinentalnost, koja je karakteristična za prijelazno panonsko područje - od središnje Panonske nizine prema južnom peripanonskom području. To znači da su zime u pravilu razmjerno oštre, a ljeta vruća.

Prosječne su temperature razmjerno ugodne, srednja godišnja temperatura iznosi između 10,5 i 11 °C. Prosječna je temperatura srpnja između 20 i 21, odnosno siječnja između -0,5 °C i 1 °C. To pak znači da godišnja amplituda prosječnih temperaturnih vrijednosti iznosi nevelikih 21 do 22 stupnja. Međutim, stvarni hod vremena obilježavaju ekstremi, odnosno kretanje apsolutnih vrijednosti temperatura. U Novoj Gradiški je tako u srpnju izmjerena temperatura i viša od 37, a u siječnju (odnosno veljači) niža od -23 Celzijeva stupnja. To znači da se godišnja temperaturna amplituda popne nekih godina i do 60 stupnjeva! U takvim uvjetima, ipak kontinentalnim, vegetacijsko razdoblje traje od druge polovice ožujka do prve polovice studenoga, te uz razmjerno povoljan godišnji raspored padalina omogućava uzgoj velikog broja ratarskih i voćarskih kultura.

Ovdje prosječno godišnje padne izmedu 813 i 820 milimetara padalina, a dakako ima i znatnih odstupanja u nekim godinama. Tako je već bilo sušnih godina s manje od 600, ili kišnih godina s više od 1100 milimetara padalina. Ovdje osobito valja spomenuti da okolni gorski reljef na sjeveru značajno modificira količine padalina, jer masiv Psunja zaustavlja oblake i prima više kiša i snijega. Prosječno na Psunju padne godišnje nešto više od 1200 mm , a južna prigorja prema Novoj Gradiški i Cerniku primaju više padalina, nego li niski poloj u nizini Save. U prosjeku najviše padalina padne u kasno proljeće i rano ljeto (primarni lipanjski maksimum), te krajem godine (sekundarni prosinački maksimum). Takav godišnji hod padalina pogoduje poljoprivrednom iskorištavanju.

Magle su dosta česta pojava u ovom tipu klime, pogotovo u zimskoj polovici godine. Dakako, one su karakteristične za niski savski poloj, te donekle za disecirane potočne udoline u prigorju. Mraz je redovita pojava, te njegovo kašnjenje u proljeće može nanijeti velike štete u voćarstvu i ratarstvu. Vjetrovi koji ovdje pušu nemaju svog zasebnog imena, a prevladavaju zračne struje iz zapadnog i sjeverozapadnog kvadranta.[1]

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Nova Gradiška, po popisu stanovništva iz 2001.g., ima 15.833 stanovnika, od toga 7.495 muškaraca i 8.338 žena. Od ukupnog broja njih gotovo 4.000 je mlađe od 19 godina, prosječna starost Novogradiščana je 38,5 godina. Nacionalne manjine sudjeluju s 6,85% u ukupnom broju stanovnika N. Gradiške; od toga su 5,77% Srbi, 0,40% Albanci.

Uprava[uredi VE | uredi]

Povijest[uredi VE | uredi]

Nova Gradiška se naziva i Najmlađi hrvatski grad.

Grad Nova Gradiška utemeljen je 1748. godine kao Friedrichsdorf ili Újgradiska. Nastao je i izrastao u okrilju Vojne krajine. Već 1754. godine počinje gradnja prve zidane zgrade - crkve sv. Terezije, koja po svojim graditeljskim karakteristikama pripada značajnijim spomenicima sakralnog graditeljstva kasnog baroka u Slavoniji. Staru urbanu jezgru čine: crkva sv. Terezije, stari sud i zatvor iz 18. stoljeća, te župna crkva Bezgrješnog začeća Blažene Djevice Marije s početka 19. stoljeća.

U vrijeme velikosrpske pobune i agresije na Hrvatsku, Nova Gradiška se našla u blizini crte bojišnice. 6. rujna 1991. hrvatske su obrambene snage odbile neprijateljski napad na ovaj grad. Uspjesi hrvatskih snaga u obrani izazivaju rekaciju JNA. Iz vojarne u Banja Luci u Bosansku Gradišku dolazi 56 tenkova, te kolone vojnih vozila s rezervistima. U većem broju dolaze četnici iz Srbije, pripadnici "Belih Orlova", dok je srpska propaganda poticala dragovoljce na dolazak.[2]

Sigurnost ovog gradića u smislu ostanka pod nadzorom hrvatske vlasti nije bila sigurna niti nakon stabiliziranja bojišnice i međunarodnog priznanja Republike Hrvatske od strane zemalja Europske zajednice. Pored topničkih napada, 6. veljače 1992. velikosrbi su poduzeli i pješački napad kojeg su hrvatske postrojbe odbile [3].

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

U Novoj Gradiški razvijena je drvna, tekstilna, prehrambena i metalna industrija kao i privatno poduzetništvo. Kako je trenutno stanje nedostatno, i kako bi se povećao opseg gospodarstva, pokrenuta je inicijativa za industrijski park.

Poznate osobe[uredi VE | uredi]

Umjetnost[uredi VE | uredi]

Arhitektura[uredi VE | uredi]

Šport[uredi VE | uredi]

Spomenici i znamenitosti[uredi VE | uredi]

  • Crkva Bezgriješnog začeća Blažene Djevice Marije
  • Samostan Cernik

Obrazovanje[uredi VE | uredi]

  • Dječji Vrtić "Radost"
  • Dječji Vrtić "Maslačak"
  • OŠ "Mato Lovrak"
  • OŠ "Ljudevit Gaj"
  • Gimnazija
  • Elektrotehnička i Ekonomska škola
  • Industrijsko-obrtnička škola

Kultura[uredi VE | uredi]

  • Knjižnica
  • Muzej
  • Likovna galerija
  • Dom kulture

Šport[uredi VE | uredi]


  • Ženski rukometni klub "Slavonka"
  • Ženski nogometni klub "Ježice" Ljupina
  • Malonogometni klub "ljupina" Ljupina
  • Taekwondo klub "Vukovi"
  • Karate klub "Nova Gradiška"

Promet[uredi VE | uredi]

Nova Gradiška se nalazi blizu autoceste Zagreb-Lipovac. Također se nalazi kraj važnog međunarodnog elektrificiranog željezničkog koridora Zagreb-Lipovac. Ova željeznička magistrala paneuropski željeznički koridor X i autocesta paneuropski cestovni koridor X omogućuju veliku mobilnost u regiji i međunarodno. Nova Gradiška je bitna veza između Bosanske i Brodske Posavine s Hrvatskom. Granični prijelaz sa BiH se nalazi nekoliko kilometara dalje, u Staroj Gradiški. Također, preko Požege, Nova Gradiška povezuje jug i sjever Slavonije.

Mediji[uredi VE | uredi]

Turizam[uredi VE | uredi]

Karnevalska skupina iz Nove Gradiške u Dramlju na ljetnom karnevalu 2008. godine.

Turizam se u Novoj Gradiški počeo vrlo rano razvijati. 1892. godine osnovano je Društvo za poljepšanje mjesta koje od 1930. godine nosi naziv Turističko društvo. Njegovu tradiciju danas nastavlja Turistička zajednica grada koja je organizator ili suorganizator niza manifestacija te time nastavlja razvoj turizma na novogradiškom području. Neke od značajnijih su: pokladne svečanosti, izložba cvijeća, međužupanijska smotra folklora, smotra tradicijskih puhačkih instrumenata, "Novogradiško glazbeno ljeto", susreti oldtimera međudržavne i državne razine, fišijada, izložba gljiva, organizirani doček Nove Godine na glavnom gradskom trgu. Od športskih manifestacija ističu se na državnoj razini motoristički susreti "Strmac". Grad svojim gostima nudi i različite športske sadržaje, a ljeti osvježenje na gradskim bazenima.

Zahvaljujući svom smještaju i prirodnim ljepotama, novogradiški kraj ima sve uvjete za razvoj turizma. Prometnice čine grad vrlo pristupačnim, a privlačna okolica od šumovitih padina Psunja do mirne posavske ravnice daje mogućnost za razvitak različitih oblika turizma.

Gradovi prijatelji[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Dr. Dragutin Feletar; Nova Gradiška - Izabrane teme - U povodu 250. obljetnice osnivanja grada (1998.)
  2. Domovinski rat On Line Na današnji dan - 6. rujna
  3. Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata 1992.
  4. Kim Verson, Biografija na službenoj stranici pristupljeno 10. rujna 2013.
  5. Posjet delegacije grada Herzogenauracha Novoj Gradiški
  • Knjiga "Novogradiški leksikon"

Vukovar water tank.jpg Napomena: Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežnih stranica Domovinski rat on line. Vidi Dopusnicu Domovinskog rata on line za Wikipediju na hrvatskome jeziku.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]