Zacatecas (grad)

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Zacatecas
Panorama Zacatecasa sa žičare koja povezuje dva najviša brda u gradu
Panorama Zacatecasa sa žičare koja povezuje dva najviša brda u gradu
Grb Zacatecasa
Grb
Koordinate: 22°46.18′N 102°34.31′W / 22.76967°N 102.57183°W / 22.76967; -102.57183Koordinate: 22°46.18′N 102°34.31′W / 22.76967°N 102.57183°W / 22.76967; -102.57183
Država Flag of Mexico.svg Meksiko
Svezna država Zacatecas
Osnutak 1546.
Status općine 1825.
Vlast
 - Načelnik općine Arnoldo Rodriguez Reyes
Površina
 - Ukupna 356,14 km²
Visina 2.440 m
Stanovništvo (2010.)
 - Grad 129.011
 - Područje utjecaja 138.152
Vremenska zona UTC-6 (UTC-6)
 - Ljeto (DST) UTC-5 (UTC-5)
Poštanski broj 98000
Pozivni broj 492
UNESCO-va svjetska baština Povijesno središte Zacatecasa
Godina uvrštenja 1993.
Vrsta Kulturno dobro
Mjerilo ii, iv
Ugroženost -
Poveznica UNESCO
Službena stranica capitalzacatecas.gob.mx
Zemljovid
Zacatecas na karti Meksiko
Zacatecas
Zacatecas

Zacatecas je glavni i najveći grad istoimene općine i meksičke države Zacatecas. Nalazi se u središtu Meksika, a ime je dobio po Astečkom nazivu naroda Zacateco, čije ime znači "narod pašnjaka".

Grad Zacatecas su osnovali Španjolci 1546. godine kao rudarsko naselje, iako je i prije toga ovdje kopano srebro i druge dragocjene rude. Zbog bogatstva rudnika, grad je uskoro postao jedan od vodećih gradova "Nove Španjolske" i veliki snabdjevač srebrom Španjolske krune.

Grad je upisan na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Amerikama 1993. godine[1] kao "predivni španjolski kolonijalni grad na strmim liticama uske doline u kojemu se europska barokna arhitektura spojila s domorodačkim dekorativnim elementima koji su osobito vidljivi na pročeljima vjerskih, ali i svjetovnih zgrada".

Stara jezgra Zacatecasa s katedralom u središtu

Povijest[uredi VE | uredi]

Stara jezgra Zacatecasa 1836. god.[2]

Zacatecas je osnovan 1546. godine, nakon otkrića vrlo bogate žile srebra San Bernabeo, nakon koje su otkrivene i druge (Veta Grande, Panuco i Albarrada lodes) u istom gorju. Mjesto se razvilo na jugu rudarskih područja, oko današnjeg trga San Agustin gdje je sagrađena prva crkva, i s kućama duž Calle Real ("Kraljevske ulice"), sada glavne ulice Arroyo del Plati. Za razliku od drugih španjolskih kolonijalnih gradova, ulice Zacatecasa su zadržale nepravilan oblik zbog potrebe za komunikacijom između rudnika i talionica čiji su smještaj odredile litice strme doline. Rudarenje srebra je bilo toliko opsežno da su 1550. godine radila 34 rudnika, te mu je 1588. godine španjolska kruna dodjelila naslov grada i grb. Otkriće Guanajuato žile, ubrzo nakon toga, dovelo je do izgradnje Srebrne ceste koja je povezala ova dva rudarska centra s glavnim gradom kolonije Nove Španjolske, Mexicom. Do 1630. godine više od 60% srebra iz španjolskih kolonija je prenošeno ovim putom. Posljedično bogatstvo rezultiralo je uljepšavanjem oba grada finim javnim i privatnim zgradama.

Zacatecas postaje gospodarsko središte regije sa sustavom utvrda (presidios), sela i poljoprivrednih imanja (haciendas) za obranu i opskrbu. On je također i baza za naseljavanje i širenje kršćanstva prema sjeveru. Isprva je Samostan sv. Franje (Convento de San Francisco), a kasnije i Kolegija Guadalupe, su zaslužni za uspostavu preko 70 misija daleko na sjeveru, u Teksasu i Kaliforniji.

Vrhunac proizvodnje srebra u Zacatecasu je bilo u 16. i 17. stoljeću, ali ga je onda zasjenio Guanajuato, iako je zadržao važnu ulogu kao talioničko mjesto. Proizvodnja srebra je nastavljena nakon stjecanja neovisnosti, unatoč prekidu tijekom revolucije od 1910., tijekom kojih je bio i mjesto glavne bitke 1914. godine. Nakon toga je proizvodnja opala do te mjere da Zacatecas nije bio uključen u novu komunikacijsku mrežu putova. Kao rezultat ovog gospodarskog pada grad je zadržao mnoge izvorne urbane značajke.

Znamenitosti[uredi VE | uredi]

Povijesno područje obuhvaća 15 vjerskih kompleksa, uglavnom iz 17. i 18. stoljeća, a među njima su samostani San Juan de Dios, San Francisco, San Augustina i Santo Domingo. Katedrala (1730.-1760.) je bogato ukrašena barokna građevina s izuzetnim pročeljem i drugim značajkama koje odražavaju apsorpciju autohtonih ideja i tehnika u rimokatoličku ikonografiju. Isusovačka crkva sv. Dominika (Santo Domingo) ima suptilnu ljepotu u suprotnosti s baroknoj kićenosti fakulteta uz njega. Njegova masivna kupola i tornjevi su kontrapunkt u blizini katedrale. U njemu je sada Muzej umjetnosti.

Od važnih svjetovnih građevina iz 18. stoljeća tu su palača Mala Noche, Calderón Kazalište (1834.), željezom uokvirena tržnica Gonzalez (1886.), te Guvernerova rezidencija od ružičastog kamena. Četrti nazvane prema obrtima ili lokalnoj topografiji iamju fine primjere skromnije urbane arhitekture iz 17. stoljeća pa nadalje.

Izvan grada je svetište "Gospe pokroviteljice" (Nuestra Señora del Patrocinio) sa svojom zvjezdarnicom i lođom (1882.) na vrhu brda La Bufa, i Apostolski kolegij "Širenja vjere Gospe od Guadalupea" (Propaganda Fide od Nuestra Señora de Guadalupe, 1707.) na istočnoj padini.

Gradovi prijatelji[uredi VE | uredi]

Zacatecas ima ugovore o partnerstvu sa sljedećim gradovima:

Izvori[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Zacatecas (grad)
  1. Povijesno središte Zacatecasa na službenim stranicama UNESCO-a (engl.) Preuzeto 5. prosinca 2011.
  2. Carl Nebel, Voyage pittoresque et archéologique dans la partie la plus intéressante du Mexique par C. Nebel, Architecte, 50 Planches Lithographiées avec texte explicatif, Pariz: Chez M. Moench, imprimé chez Paul Renouard; 1836. (fr.)

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]