Tequila (Jalisco)

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Tequila
Santiago de Tequila
Grad Tequila između nasada agave i vulkana Tequila
Grad Tequila između nasada agave i vulkana Tequila
Grb Tequile
Grb
Nadimak: Pueblo Mágico ("Čarobni grad")
Koordinate: 20°52.58′N 103°50.12′W / 20.87633°N 103.83533°W / 20.87633; -103.83533Koordinate: 20°52.58′N 103°50.12′W / 20.87633°N 103.83533°W / 20.87633; -103.83533
Država Flag of Mexico.svg Meksiko
Svezna država Jalisco
Osnutak 1730.
Status općine 1850.
Vlast
 - Načelnik općine German García Rivera
Površina
 - Ukupna 356,14 km²
Visina 1.180 m
Stanovništvo (2005.)
 - Grad 38.534
 - Urbano područje 28.809
Vremenska zona UTC-6 (UTC-6)
 - Ljeto (DST) UTC-5 (UTC-5)
Poštanski broj 46400
UNESCO-va svjetska baština Krajolik agava i stara industrijska postrojenja Tequile
Godina uvrštenja 2006.
Vrsta Kulturno dobro
Mjerilo ii, iv, v, vi
Ugroženost -
Poveznica UNESCO
Službena stranica tequilajalisco.gob.mx/menui.html
Zemljovid
Tequila na karti Meksiko
Tequila
Tequila

Santiago de Tequila (šp. za "Sv. Jakov od Tequile"; nahuatl: Tequillan za "Mjesto danka") grad u istoimenoj općini u meksičkoj državi Jalisco. Nalazi ispod planine Chiquihuitillo (koja se sada jednostavno zove vulkan Tequila), u dubokoj dolini rijeke Rio Grande, oko 60 km od glavnog grada države, Guadalajare[1].

Grad Tequila je najpoznatiji kao mjesto gdje je nastalo istoimeno alkoholno piće, tequila, koje se pravi od plave agave, biljke koja je autohtona ovom području. Zbog duge povijesti ovog svjetski popularnog pića, 34,658 ha grada Tequile i njegovog kultiviranog krajolika nasada agava su upisani na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Amerikama 2006. godine[2] kao "prostrani kultirvirani krajolik koji je oblikovan proizvodnjom tequile od 16. stoljeća, ali i otprije najmanje 2.000 godina uzgojem agave za fermentirana pića i tkanine, za što su Teuchitlanski narodi izgradili poljoprivredne terase, naselja, hramove i obredne humke od oko 200.-900. godine".

Kružne stepenaste piramide Teuchitlana u Guachimontesu

Povijest[uredi VE | uredi]

Hacijenda Atequiza, stara destilerija tequile, 1905. god.

Pripitomljavanje plave agave je otpočelo otprilike prije 3.500 godina, a Teuchitlani su je uzgajali prije svega za proizvodnju vlakana od listova za tkanine, konopce i papir, dok je stabljika služila kao građevni materijal, svježi listovi kao pokrov i gorivo, a iglice kao igle za šivanje i vrhovi strijelica. Mliječ je rabljena za proizvodnju neke vrste meda, ali i sok koji se koristio kao vidarski balzam, te se naposljetku i fermentirao za proizvodnju alkoholnog pića koje su Asteci zvali octli (kasnije je dobilo popularnije ime pulque)[3]. Teuchitlanski narodi su monopolom na uzgoj agave prikupili veliko bogatstvo koje se oćituje u njihovim opsežnim graditeljskim radovima od 200.-900. god.

Na ovom području (tada poznatom kao "Nova Galicija") su, u vrijeme dolaska španjolskih franjevaca koji su osnovali selo Santiago de Tequila 1530. godine, živjeli narodi Chichimeca, Otomí, Tolteci i Nahua. God. 1541. indijanski narodi su su pobunili i ubili nekoliko franjevaca, te su se utaborili na planini-vulkanu Tequila. U listopadu je sam potkralj Nove Španjolske, Antonio de Mendoza, morao doći s vojskom iz grada Meksika kako bi okončao pobunu uhićenjem njihova vođe, Diega Zacatecasa. Cijena njegove slobode bilo je masovno pokrštavanje svih naroda Nove Galicije[4].

U samom gradu Tequili indijanci Caxcan su se asimilirali sa Španjolcima i upoznali ih s načinom priprave proizvoda d agave. Tequila je u gradu prvi put proizvedena kad su Španjolci, usljed slabe opskrbe alkoholnim pićima iz kolonijalnih središta, počeli destilirati lokalno piće od agave i tako dobili prvo domorodačko alkoholno piće Sjeverne Amerike, tzv. vino de mezcal.

Osamdeset godina kasnije, oko 1600.-te, Don Pedro Sánchez od Tagle, markiz od Altamire, počeo je masovno proizvoditi tequilu u prvoj tvornici u modernom Jaliscu. God. 1608., kolonijalni guverner je uveo porez na ovaj proizvod, a u okolici Tequile nikle su hacijende koje su se prije svega bavile uzgojom agave, i neke od njih su imale svoje destilerije. Porastom potražnje, 1758. godine osnovan je trgovački "Kraljevski put" (Camino Real) koji je povezivao Tequilu s lukom San Blas na Tihom oceanu, ali i s gradom Meksikom preko Guadalajare.

Tequila kakvu danas poznajemo počela se proizvoditi ranih 1800.-ih u Guadalajari, kada su osnovane velike destilerije u gradovima, a malene na hacijendama su propale te su se okrenule samo uzgoju agave, znatno proširivši površinu zasada. U 19. stoljeću uvedeni su uspješniji strojevi poput parnih pećnica i strojnih mlinova, a u prošlom stoljeću tequila je postala popularna diljem svijeta.

Danas se uzgoj agave smatra dijelom meksičkog nacionalnog identiteta, a područje s nasadima agave i velikim starim destilerijama u Tequili, Arenalu i Amatitanu, nacionalnom baštinom. Zbog toga su postale svjetska baština 2006. god.[5].

Gradovi prijatelji[uredi VE | uredi]

Tequila je zbratimljen sa slijedećim gradovima:

Izvori[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Tequila (Jalisco)
  1. Volcán Tequila (šp.) Posjećeno 17. prosinca 2011.
  2. Krajolik agava i stara industrijska postrojenja Tequile na službenim stranicama UNESCO-a (engl.) Preuzeto 17. prosinca 2011.
  3. Za fermentaciju agave potrebno ju je kuhati, a u blizini Tequile, kod jezera Sayula, pronađene su kružne peći za kuhanje agave od vulkanskog kamena, iz oko 400. pr. Kr.
  4. Enciclopedia de los Municipios de Mexico – Jalisco: Tequila (šp.) Preuzeto 18. prosinca 2011.
  5. Proizvodno područje Tequile jedno osam novih upisa na popis svjetske baštine 12. lipnja 2006. (engl.) Preuzeto 18. prosinca 2011.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]